Crnogorski Zavod za statistiku – Monstat objavio je rezultate popisa stanovništva u Crnoj Gori, sprovedenog od 1. do 15. aprila, koji se odnose na nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest i maternji jezik, što je u periodu uoči popisa bio predmet brojnih špekulacija i razlog za politička prepucavanja, pa čak i kampanju koja je ličila na predizbornu. Rezultati govore da crnogorska populacija raste, dok je Srba manje nego prije.
Prema konačnim rezultatima popisa, Crna Gora ima ukupno 620 hiljada stanovnika, a nijedna nacija nema natpolovičnu većinu. Najviše ima Crnogoraca - 45 procenata, dok je Srba 29 odsto, odnosno, sada je, u odnosu na popis 2003. godine, dva odsto više građana koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, a preko tri odsto manje onih koji se deklarišu kao Srbi.
Nešto manje od 43 posto građana Crne Gore govori srpskim jezikom, a crnogorskim skoro 37, što znači da je procenat građana koji su 2003., kao maternji, naveli srpski jezik, pao je za 20 procenata, dok je postotak onih koji govore crnogorski za toliko narastao. I pored takvog trenda, srpskim jezikom, još uvijek govori šest odsto više građana.
Popis će, po svemu sudeći, kao i uoči njegove realizacije, i dalje biti predmet političkih razmirica.
Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić kaže da njegova partija ne priznaje objavljene rezultate.
"Mi ne možemo prihvatiti laž za istinu. Imamo podatke koji govore drugačije od Monstat-a. Na 206 hiljada popisnica u koje smo imali uvid i na osnovu onoga što je radio naš ekspert u Monstat-u, možemo odgovorno da saopštimo da je procenat Srba u Crnoj Gori 33,03 a da srpskim jezikom govori 47 posto građana. Takođe želim da istaknem da na osnovu tog, više nego reprezentativnog uzorka, ostali podaci koje je saopštio Monstat, a tu prvenstveno mislim na one koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci i oni koji govore crnogorskim jezikom, potpuno se poklapa sa našim podacima, ali se primjećuje i da je za četiri procenta umanjen broj onih koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi i broj onih koji govore srpskim jezikom", navodi Mandić.
Funkcioner, takođe prosrpski orijentisane, opozicione Socijalističke narodne partije Vuksan Simonović kaže da je "veoma teško komentarisati rezultate popisa koje je saopštio Monstat.
"U njihovom utvrđivanju nijesmo učestvovali. Za razliku od 2003. godine, kada su rezultate po identitetskim pitanjima utvrdile opštinske popisne komisije i potom ih dostavile Monstat-u da ih objavi, sada to, nažalost, nije bio slučaj. Opštinske popisne komisije, iako su imale po dva predstavnika opozicionih partija, bile su isključene iz tog procesa. Ono što se vidi i na temelju rezultata koji su danas objavljeni je to da je došlo do značajnih promjena u mnogim segmentima. Ipak, potpuno je jasno da je srpski jezik i dalje dominantan u Crnoj Gori, odnosno, da se najveći broj građana izjasnio da govori srpskim jezikom, što će svakako uticati na njegovo drugačije pozicioniranje u Crnoj Gori", ocjenjuje Simonović.
Validnost rezultata popisa bi trebalo posmatrati u kontekstu spolja nametnutih kriterijuma i međunarodne kontrole cijelog postupka.
"Prvi popis u nezavisnoj Crnoj Gori, je prvi popis koji je kontrolisan od strane Evropske komisije i Eurostat-a u svakoj njegovoj fazi. Od strane eksperata koje je imenovao Eurostat izvršene su do sada četiri kontole: priprema popisa, metodologija, petnaestodnevna faza prikupljanja podataka i na kraju - unos podataka. Prema ocjenama međunarodnih eksperata, Monstat je primjenio sve međunarodne statističke propise i pravila u realizaciji popisa i za to smo dobili najviše ocjene međunarodne zajednice", kazala je direktorka Monstat-a Gordana Radojević.
Konjević: Nacionalno sazrijevanje
Za razliku od dijela opozicije, predstavnici vlasti su zadovoljni rezultatima popisa.
"Mislim da rezultati pokazuje sav besmisao insistiranja da se Crna Gora drugačije definiše, drugačije uobliči, da se navodno štite neka prava koja su ugrožena, o čemu nema ni riječi... da Crnu Goru treba doživljavati onako kako piše u Ustavu, kao građansku državu. Njen jezik - crnogorski jezik kao službeni, a ostali jezici u ravnopravnoj službenoj upotrebi. Identitet Crne Gore, kao države je, pokazalo se, nesumnjiv i teško ga je dovesti u pitanje", istakao je funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković.
Dio stanovništva od 26 posto, koji nijesu ni Crnogorci ni Srbi dijele: Bošnjaci sa 8,5, Muslimani, 3,5, Albanci 5, Romi jedan i Hrvati sa nešto manje od jednog procenta. Dio stanovništva koji je odbio da se nacionalno izjasni zahvata skoro 5 posto.
Prema vjeroispovjesti, građani Crne Gore se dijele na: pravoslavce, kojih je 72 posto, muslimane 19 posto i katolike 3 i po posto. Ostalih i ateista ima, pojedinačno, nešto više od jednog procenta.
Iako je procenat Bošnjaka porastao za nešto manje od jedan odsto na nešto više od 8,5 odsto u Bošnjačkoj stranci nijesu zadovoljni.
"Bošnjačka stranka smatra da su rezultati popisa odraz realnosti koja je, nažalost, uzrokovana nekim političkim dešavanjima nego što je društvena realnost u potpunom smislu. Bez obzira što je broj Bošnjaka porastao za jedan procenat u odnosu na prethodni popis, smatamo da je veliki broj Bošnjaka, prije svega oonih u dijaspori, a to je velika populacija - ostao nepopisan", kazao je Suljo Mustafić.
Predstavnici muslimanskog naroda u Crnoj Gori, međutim, ne kriju zadovoljstvo, iako ih je prema posljednim popisnim rezultatima oko pola procenta manje.
"Moram reći da smo zadovoljni brojem Muslimana u Crnoj Gori, s obzirom na činjenicu da je bošnjački korpus u Crnoj Gori uradio jednu kampanju pred popis uz blagoslov države", kaže predsjednik Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore, Sabrija Vulić.
Popis, iako klasična statistička procedura, u Crnoj Gori je uoči njegove realizacije pretvoren u političko pitanje i razlog za brojne špekulacije, žestoka međupartijska prepucavanja, pa čak i kampanju koja je ličila na predizbornu, a koja je trebalo da utiče na gradjane da se opredijele za pripadnost odredjenom nacionalnom korpusu, odnosno, jezik. Aktivne su bile organizacije skoro svih nacionalnih zajednica, a naročito je ostalo upamćeno da se u kampanju uključio i srpski teniser Novak Đoković čija je slika, uz sugestivnu poruku, bila na bilbordima duž prometnih saobćajnica.
Funkcioner manje članice vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije Raško Konjević, zadovoljan rezultatima popisa, kao veoma važnu naglašava činjenicu da je proces protekao u regularnoj atmosferi, odnosno, da pokušaji politizacije i zloupotrebe nijesu uspjeli.
"Druga stvar koja mi se čini važnom je da je proces nacionalnog sazrijevanja crnogorskog naroda ušao u jednu novu fazu. Činjenica je da imamo veći broj građana koji su se nacionalno izjasnili kao Crnogorci, značajno veći broj građana koji govore crnogorskim jezikom, ipak pokazuje neumitan trend da ono što su bili potezi nakon referenduma jeste nešto što je u prilog onome što znači dodatno nacionalno sazrijevanje", kazao je Konjević.
Prema konačnim rezultatima popisa, Crna Gora ima ukupno 620 hiljada stanovnika, a nijedna nacija nema natpolovičnu većinu. Najviše ima Crnogoraca - 45 procenata, dok je Srba 29 odsto, odnosno, sada je, u odnosu na popis 2003. godine, dva odsto više građana koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, a preko tri odsto manje onih koji se deklarišu kao Srbi.
Nešto manje od 43 posto građana Crne Gore govori srpskim jezikom, a crnogorskim skoro 37, što znači da je procenat građana koji su 2003., kao maternji, naveli srpski jezik, pao je za 20 procenata, dok je postotak onih koji govore crnogorski za toliko narastao. I pored takvog trenda, srpskim jezikom, još uvijek govori šest odsto više građana.
Popis će, po svemu sudeći, kao i uoči njegove realizacije, i dalje biti predmet političkih razmirica.
Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić kaže da njegova partija ne priznaje objavljene rezultate.
"Mi ne možemo prihvatiti laž za istinu. Imamo podatke koji govore drugačije od Monstat-a. Na 206 hiljada popisnica u koje smo imali uvid i na osnovu onoga što je radio naš ekspert u Monstat-u, možemo odgovorno da saopštimo da je procenat Srba u Crnoj Gori 33,03 a da srpskim jezikom govori 47 posto građana. Takođe želim da istaknem da na osnovu tog, više nego reprezentativnog uzorka, ostali podaci koje je saopštio Monstat, a tu prvenstveno mislim na one koji se nacionalno izjašnjavaju kao Crnogorci i oni koji govore crnogorskim jezikom, potpuno se poklapa sa našim podacima, ali se primjećuje i da je za četiri procenta umanjen broj onih koji se nacionalno izjašnjavaju kao Srbi i broj onih koji govore srpskim jezikom", navodi Mandić.
Funkcioner, takođe prosrpski orijentisane, opozicione Socijalističke narodne partije Vuksan Simonović kaže da je "veoma teško komentarisati rezultate popisa koje je saopštio Monstat.
"U njihovom utvrđivanju nijesmo učestvovali. Za razliku od 2003. godine, kada su rezultate po identitetskim pitanjima utvrdile opštinske popisne komisije i potom ih dostavile Monstat-u da ih objavi, sada to, nažalost, nije bio slučaj. Opštinske popisne komisije, iako su imale po dva predstavnika opozicionih partija, bile su isključene iz tog procesa. Ono što se vidi i na temelju rezultata koji su danas objavljeni je to da je došlo do značajnih promjena u mnogim segmentima. Ipak, potpuno je jasno da je srpski jezik i dalje dominantan u Crnoj Gori, odnosno, da se najveći broj građana izjasnio da govori srpskim jezikom, što će svakako uticati na njegovo drugačije pozicioniranje u Crnoj Gori", ocjenjuje Simonović.
Validnost rezultata popisa bi trebalo posmatrati u kontekstu spolja nametnutih kriterijuma i međunarodne kontrole cijelog postupka.
"Prvi popis u nezavisnoj Crnoj Gori, je prvi popis koji je kontrolisan od strane Evropske komisije i Eurostat-a u svakoj njegovoj fazi. Od strane eksperata koje je imenovao Eurostat izvršene su do sada četiri kontole: priprema popisa, metodologija, petnaestodnevna faza prikupljanja podataka i na kraju - unos podataka. Prema ocjenama međunarodnih eksperata, Monstat je primjenio sve međunarodne statističke propise i pravila u realizaciji popisa i za to smo dobili najviše ocjene međunarodne zajednice", kazala je direktorka Monstat-a Gordana Radojević.
Konjević: Nacionalno sazrijevanje
Za razliku od dijela opozicije, predstavnici vlasti su zadovoljni rezultatima popisa.
"Mislim da rezultati pokazuje sav besmisao insistiranja da se Crna Gora drugačije definiše, drugačije uobliči, da se navodno štite neka prava koja su ugrožena, o čemu nema ni riječi... da Crnu Goru treba doživljavati onako kako piše u Ustavu, kao građansku državu. Njen jezik - crnogorski jezik kao službeni, a ostali jezici u ravnopravnoj službenoj upotrebi. Identitet Crne Gore, kao države je, pokazalo se, nesumnjiv i teško ga je dovesti u pitanje", istakao je funkcioner vladajuće Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković.
Dio stanovništva od 26 posto, koji nijesu ni Crnogorci ni Srbi dijele: Bošnjaci sa 8,5, Muslimani, 3,5, Albanci 5, Romi jedan i Hrvati sa nešto manje od jednog procenta. Dio stanovništva koji je odbio da se nacionalno izjasni zahvata skoro 5 posto.
Prema vjeroispovjesti, građani Crne Gore se dijele na: pravoslavce, kojih je 72 posto, muslimane 19 posto i katolike 3 i po posto. Ostalih i ateista ima, pojedinačno, nešto više od jednog procenta.
Iako je procenat Bošnjaka porastao za nešto manje od jedan odsto na nešto više od 8,5 odsto u Bošnjačkoj stranci nijesu zadovoljni.
"Bošnjačka stranka smatra da su rezultati popisa odraz realnosti koja je, nažalost, uzrokovana nekim političkim dešavanjima nego što je društvena realnost u potpunom smislu. Bez obzira što je broj Bošnjaka porastao za jedan procenat u odnosu na prethodni popis, smatamo da je veliki broj Bošnjaka, prije svega oonih u dijaspori, a to je velika populacija - ostao nepopisan", kazao je Suljo Mustafić.
Predstavnici muslimanskog naroda u Crnoj Gori, međutim, ne kriju zadovoljstvo, iako ih je prema posljednim popisnim rezultatima oko pola procenta manje.
"Moram reći da smo zadovoljni brojem Muslimana u Crnoj Gori, s obzirom na činjenicu da je bošnjački korpus u Crnoj Gori uradio jednu kampanju pred popis uz blagoslov države", kaže predsjednik Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore, Sabrija Vulić.
Popis, iako klasična statistička procedura, u Crnoj Gori je uoči njegove realizacije pretvoren u političko pitanje i razlog za brojne špekulacije, žestoka međupartijska prepucavanja, pa čak i kampanju koja je ličila na predizbornu, a koja je trebalo da utiče na gradjane da se opredijele za pripadnost odredjenom nacionalnom korpusu, odnosno, jezik. Aktivne su bile organizacije skoro svih nacionalnih zajednica, a naročito je ostalo upamćeno da se u kampanju uključio i srpski teniser Novak Đoković čija je slika, uz sugestivnu poruku, bila na bilbordima duž prometnih saobćajnica.
Funkcioner manje članice vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije Raško Konjević, zadovoljan rezultatima popisa, kao veoma važnu naglašava činjenicu da je proces protekao u regularnoj atmosferi, odnosno, da pokušaji politizacije i zloupotrebe nijesu uspjeli.
"Druga stvar koja mi se čini važnom je da je proces nacionalnog sazrijevanja crnogorskog naroda ušao u jednu novu fazu. Činjenica je da imamo veći broj građana koji su se nacionalno izjasnili kao Crnogorci, značajno veći broj građana koji govore crnogorskim jezikom, ipak pokazuje neumitan trend da ono što su bili potezi nakon referenduma jeste nešto što je u prilog onome što znači dodatno nacionalno sazrijevanje", kazao je Konjević.