Etnolozi kažu da se zbog savremenog načina života promijenilo mnogo božićnih običaja u Crnoj Gori, ali da su oni najvažniji ostali. Građani Nikšića tvrde da se i dalje neguje tradicija vezana za verske praznike.
Vaš browser nepodržava HTML5
Anketa 1
Božićni običaji zauzimaju vidno mjesto u narodnom običajnom ritualu.
"Ciklus ovih običaja počinje božićnim postom, koji traje četrdeset dana, a završava se tzv. nekrštenim danima po Božiću", kaže Stana Marušić, etnolog u Zavičajnom muzeju u Nikšiću.
Dan pred Božić u narodu je poznat kao Badnji dan, koji je ime dobio po drvetu.
"Po badnjak se odlazilo u rano jutro. Po pravilu je to činio starješina porodice ili najstariji sin. Odabranom drvetu nazivalo se, kao živom biću: Dobro jutro, posipao se žitom iz rukavice, zasijecao a prvi iver se čuvao za šaranje česnice", pojašnjava etnolog.
"Badnjak u kuću unosi domaćin, uz pozdrav - Dobro veče i srećno vam badnje veče, a domaćica mu odgovara - Dobra ti sreća i sve ti srećno i čestito bilo, posipajući ga raznim vrstama žita. Poslije toga se badnjak polaže na vatru i daruje kao živo biće. Vatra, na koju se badnjaci nalažu, po pravilu se nije smjela gasiti cijelu noć", navodi Marušićeva.
Mladi, sa kojima smo razgovarali, se raduju božićnim praznicima, prvenstveno zbog slobodnih dana i odmora.
Vaš browser nepodržava HTML5
Anketa 2
Iako se za ovdašnju tradiciju vezuje Božić Bata, a ne Deda Mraz - Laponac je i u Crnoj Gori mnogo prisutniji i asocijacija je za poklone - kažu Nikšićani.
Vaš browser nepodržava HTML5
Anketa 3
Etnolog Stana Marušić podsjeća i na značajno mjesto koje u božićnim običajima ima i trpeza, koja nosi posebnu simboliku, polaznik i česnica. Ona naglašava da se u urbanim uslovima proslava izvodi u donekle promjenjenom i prilagođenom obliku, ali da su se glavni običaji sačuvali.
"Svi ovi običaji doživjeli su izmjenu i odstupanja od načina kako se nekada slavilo. Međutim, najvažnije je da je zadržan osnovni smisao ovog praznika, a to je zaštita porodice, napredak domaćinstva i što je najvažnije - radost", navodi Marušić.
A pojedine domaćice, pored naslijeđenog božićnog ceremonijala, čuvaju i održavaju i neka narodna vjerovanja koja se vezuju za ovaj praznik.
Vaš browser nepodržava HTML5
Anketa 4