Iako će konačna odluka - da li će Crna Gora početi pretpristupne pregovore tokom juna ove godine još nije donešena, pripreme se vrše kao da je već izvjesno da će ocjena biti pozitivna.
Da li će pregovori početi za tri mjeseca odlučiće Evropski savjet koji čine šefovi država ili vlada zemalja članica EU koji su krajem prošle godine nakon pozitivnog mišljenja Evropske komisije ipak odlučili da Crnoj Gori odobre početak pregovora, ali tek pošto se preispita napredak Crne Gore u implementaciji reformi, sa posebnim fokusom na vladavinu zakona, poštovanje temeljnih prava i suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala.
U međuvremenu, bivši ambasador Crne Gore u Briselu Aleksandar Pejović je imenovan za glavnog pregovarača, poznata su i neka personalna rješenja za šefove radnih grupa, a znaju se i predstavnici NVO sektora koji će biti uključeni u vladine timove.
Njihovo učešće je, međutim, dovedeno u pitanje jer je Vlada odlučila da ne finansira troškove puta i boravka predstavnika NVO sektora u Briselu.
"Mislim da je to brzopleta odluka koja se može tumačiti i kao pokazatelj pravog odnosa Vlade prema učešću predstavnika nevladinih organizacija u pregovorima sa EU", rekao je za naš radio rukovodilac TACSO kancelarije u Crnoj Gori Goran Đurović.
"Ukoliko se radi , a radi se o punopravnim članovima radnih grupa, onda zaista nema dileme da Vlada treba da pokaže svoju volju i želju da sarađuje sa organizacijama civilnog društva kroz finansiranje i ovog troška. To nije veliki broj odlazaka za Brisel i ne smatram to nekim značajnim izdatkom za Vladu Crne Gore, a to je svakako nepremostivi izdatak za NVO kojim se limitira njihovo učešće, što je po sebi veliki problem", ocjenjuje Đurović.
Sve to plaćaju građani
Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i javne uprave Veselin Vukčević koji je uključen u proces formiranja grupa kaže da nije upoznat sa vladinom odlukom ali i da smatra da vrata za naknadne promjene nijesu zatvorena.
"Što se putnih troškova za članove radnih grupa tiče ne mogu da komentarišem jer nijesam imao uvid u takvu odluku, ali to ne znači da ta odluka ne može da bude promijenjena", kaže Vukčević.
Pregovori će početi poglavljima 23 i 24 koja se odnose na bezbjednost, pravosuđe i osnovna prava.
U jednoj radnoj grupi će biti ukupno 38 članova od kojih će dvoje biti iz NVO sektora, dok će u drugoj radnoj grupi sa 41 članom biti svega troje predstavnika nevladinih organizacija.
Pored CEMI-ja, CRNVO-a, CGO-a i Iskre, svog člana će imati i Advokatska komora čija je predstavnica Tamara Durutović podgoričkom radiju Antena M rekla da odluku da svaka organizacija plaća troškove svog predstavnika u radnoj grupi ne vidi kao uperenu protiv NVO-a i strukovnih udruženja.
"Mislim da to nije ono sada da se neko apriori isključi nego da je to Vladi nekako lakše da te troškove podijele na različite organe, a ne da jedno ministarstvo snosi sve troškove", smatra Tamara Durutović.
U nabrajanjima ko će šta plaćati u predstojećem procesu pretpristupnih pregovora neprestano se pominju ministarstva i organizacije.
Zaboravlja se, međutim, da proces pretpristupnih pregovora predstavlja instrument za postizanje jednog od strateških ciljeva Crne Gore - punopravno članstvo u Evropskoj uniji, odnosno da zadovoljenje tog, jednog od najvažnijih, društvenih interesa ne plaćaju ni organizacije ni ministarstva, već poreski obveznici, odnosno, građani Crne Gore.
Dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić smatra da se pregovaračke grupe moraju finansirati u cjelosti.
"Poreski obaveznici finansiraju djelatnosti državnih organa i aktivnosti koje državni organi vode . To je ostvarivanje funkcije državnih organa . Prema tome, ovdje nijesam sklon da dijelim radne grupe po ovom ili onom osnovu već to posmatram kroz jedinstvo djelovanja. Samim tim, ako je to javni interes, ako Crna Gora ide tamo gdje ide ne vidim smisla da se vrše podjele u domenu finansiranja. To rade poreski obaveznici ove države", zaključuje Blažić.
Da li će pregovori početi za tri mjeseca odlučiće Evropski savjet koji čine šefovi država ili vlada zemalja članica EU koji su krajem prošle godine nakon pozitivnog mišljenja Evropske komisije ipak odlučili da Crnoj Gori odobre početak pregovora, ali tek pošto se preispita napredak Crne Gore u implementaciji reformi, sa posebnim fokusom na vladavinu zakona, poštovanje temeljnih prava i suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala.
U međuvremenu, bivši ambasador Crne Gore u Briselu Aleksandar Pejović je imenovan za glavnog pregovarača, poznata su i neka personalna rješenja za šefove radnih grupa, a znaju se i predstavnici NVO sektora koji će biti uključeni u vladine timove.
"Mislim da je to brzopleta odluka koja se može tumačiti i kao pokazatelj pravog odnosa Vlade prema učešću predstavnika nevladinih organizacija u pregovorima sa EU", rekao je za naš radio rukovodilac TACSO kancelarije u Crnoj Gori Goran Đurović.
"Ukoliko se radi , a radi se o punopravnim članovima radnih grupa, onda zaista nema dileme da Vlada treba da pokaže svoju volju i želju da sarađuje sa organizacijama civilnog društva kroz finansiranje i ovog troška. To nije veliki broj odlazaka za Brisel i ne smatram to nekim značajnim izdatkom za Vladu Crne Gore, a to je svakako nepremostivi izdatak za NVO kojim se limitira njihovo učešće, što je po sebi veliki problem", ocjenjuje Đurović.
Sve to plaćaju građani
Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova i javne uprave Veselin Vukčević koji je uključen u proces formiranja grupa kaže da nije upoznat sa vladinom odlukom ali i da smatra da vrata za naknadne promjene nijesu zatvorena.
"Što se putnih troškova za članove radnih grupa tiče ne mogu da komentarišem jer nijesam imao uvid u takvu odluku, ali to ne znači da ta odluka ne može da bude promijenjena", kaže Vukčević.
U jednoj radnoj grupi će biti ukupno 38 članova od kojih će dvoje biti iz NVO sektora, dok će u drugoj radnoj grupi sa 41 članom biti svega troje predstavnika nevladinih organizacija.
Pored CEMI-ja, CRNVO-a, CGO-a i Iskre, svog člana će imati i Advokatska komora čija je predstavnica Tamara Durutović podgoričkom radiju Antena M rekla da odluku da svaka organizacija plaća troškove svog predstavnika u radnoj grupi ne vidi kao uperenu protiv NVO-a i strukovnih udruženja.
"Mislim da to nije ono sada da se neko apriori isključi nego da je to Vladi nekako lakše da te troškove podijele na različite organe, a ne da jedno ministarstvo snosi sve troškove", smatra Tamara Durutović.
U nabrajanjima ko će šta plaćati u predstojećem procesu pretpristupnih pregovora neprestano se pominju ministarstva i organizacije.
Zaboravlja se, međutim, da proces pretpristupnih pregovora predstavlja instrument za postizanje jednog od strateških ciljeva Crne Gore - punopravno članstvo u Evropskoj uniji, odnosno da zadovoljenje tog, jednog od najvažnijih, društvenih interesa ne plaćaju ni organizacije ni ministarstva, već poreski obveznici, odnosno, građani Crne Gore.
Dekan Fakulteta za državne i evropske studije Đorđije Blažić smatra da se pregovaračke grupe moraju finansirati u cjelosti.
"Poreski obaveznici finansiraju djelatnosti državnih organa i aktivnosti koje državni organi vode . To je ostvarivanje funkcije državnih organa . Prema tome, ovdje nijesam sklon da dijelim radne grupe po ovom ili onom osnovu već to posmatram kroz jedinstvo djelovanja. Samim tim, ako je to javni interes, ako Crna Gora ide tamo gdje ide ne vidim smisla da se vrše podjele u domenu finansiranja. To rade poreski obaveznici ove države", zaključuje Blažić.