Nikoga ne treba iznenaditi izjava koju su, nakon posjete BiH, sačinili članovi misije Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope - uzajamne optužbe i okretanje glave od suštinskih problema svakodnevnog života Bosanaca i Hercegovaca, ključne su zamjerke u predizbornoj atmosferi u zemlji.
Takva atmosfera ne budi previše optimizma u rezultat izbora, strahuju Evropljani, koji gube strpljenje u stalnom ponavljanju onoga što se u BiH mora učiniti i stalnom odbijanju sa bh. strane.
Iz Vijeća Evrope su već više puta upozoravali da politička klima u BiH nije dobra, da ne postoji dovoljno volje da se sagradi zajednička država, tako da je sasvim razumljivo da su tokom nedavne posjete Sarajevu i Banja Luci na djelu vidjeli ovo o čemu su govorili - svađalačka retorika se vratila u politički život kao svakodnevni način komunikacije političkih igrača, a ključna pitanja života običnih ljudi vješto su zaobiđena.
Glavni politički igrači su tako svoje predizborne fokuse odmakli daleko od pitanja kako naći poslao, smanjiti kriminal i korupciju.
Misija Vijeća Evrope ozbiljno je zabrinuta zbog odsustva sluha domaćih vlasti za poruke kakve su dolazile iz Strazbura.
Više puta je upozoreno da se hitno mora Ustav prilagoditi presudi Suda za ljudska prava i dopustiti i manjinama da daju kandidate za sve funkcije u zemlji. To nije učinjeno i izbor članova Predsjedništva i Parlamenta će biti obavljen po pravilima koja se kose sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima - to je stvar koja se mora najhitnije nakon izbora ispraviti, upozorava izvjestitelj Vijeća Evrope za BiH, Kimmo Sasi.
„Sasvim je jasno da ne možemo prihvatiti sadašnju situaciju u BiH. Svaki građanin mora imati pravo da bude biran na izborima. Ovdje je riječ o kršenju osnovnih prava građana, prava koja moraju biti garantirana svima u BiH. Šta činiti? Naravno, Vijeće Evrope prije svega želi pokušati pomoći, dati upute, preporuke, kako bi problem mogao biti riješen i moramo dati određeno vrijeme za amandmane. Ali, postoje određene granice tolerancije i nakon izbora imamo sva prava da pitamo da li je novoizabrani Parlament zaista na demokratski način izabran i kako da sudimo o kredibilitetu i autorizaciji delegacije pri Vijeću Evrope,“ kazao je on.
Narod ima vlast kakvu izabere
Tu je i drugi problem - ko će ozbiljno shvatiti članove Predsjedništva i priznati da je njihov izbor bio demokratski, kada nije. Kako sada stvari stoje, njihov izbor neće poštovati Evropsku povelju o ljudskim pravima, o čemu razgovaramo sa članom Komiteta za vanjske odnose Evropskog parlamenta, Zoranom Tahlerom.
Tahler: To jeste krupan problem, ali nije jedini. To je jedan od simptoma koji pokazuje kako BiH, nažalost, ne funkcionira kao država, kao parlamentarna
demokratija. Mi znamo da je to jedan od bitnih uslova za približavanje EU. Sve države članice i kandidati, imaju tu tzv. funkcionirajuću parlamentarnu
demokratiju. Tu se sada radi o nekom začaranom krugu koji perpetuira te izbore i takvu vlast koja se nakon izvora očekuje. Ta vlast nažalost, nije u
stanju da izvrši funkciju, prije svega u korist svojih građana. Mi se svi nadamo da će ovaj put biti bolje, ali niko nema recept kako presjeći taj negativni trend. Tu je i interakcija između medija i političara, i obratno. Izgleda da svako procjenjuje da je sada najlakše dobiti bodove i birače na vječitu nacionalnu priču.
Tahler: Mislim da je bila napravljena greška u početku, 1995., ali tada se na svaki način htio završiti rat.
Tahler: Mislim da se nije već tada razmišljalo o post-Daytonu ili kako organizirati taj Dayton da to stvarno bude funkcionalna država. Tada se, nažalost, razmišljalo samo o tome kako po svaku cijenu završiti krvoproliće i ta se cijena sada, nažalost, svih tih petnaest godina plaća.
Tahler: Neću da budem ciničan - a to važi i za Makedoniju, Sloveniju, Francusku, bilo gdje - narod ima takvu vlast kakvu sam izabere.
*****
Ostali prilozi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
Finci: Potrebno što prije primjeniti odluku iz Strazbura
Strategija RCC-a odgovara na ekonomsku i financijsku krizu
******
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa:Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Takva atmosfera ne budi previše optimizma u rezultat izbora, strahuju Evropljani, koji gube strpljenje u stalnom ponavljanju onoga što se u BiH mora učiniti i stalnom odbijanju sa bh. strane.
Iz Vijeća Evrope su već više puta upozoravali da politička klima u BiH nije dobra, da ne postoji dovoljno volje da se sagradi zajednička država, tako da je sasvim razumljivo da su tokom nedavne posjete Sarajevu i Banja Luci na djelu vidjeli ovo o čemu su govorili - svađalačka retorika se vratila u politički život kao svakodnevni način komunikacije političkih igrača, a ključna pitanja života običnih ljudi vješto su zaobiđena.
Glavni politički igrači su tako svoje predizborne fokuse odmakli daleko od pitanja kako naći poslao, smanjiti kriminal i korupciju.
Misija Vijeća Evrope ozbiljno je zabrinuta zbog odsustva sluha domaćih vlasti za poruke kakve su dolazile iz Strazbura.
Više puta je upozoreno da se hitno mora Ustav prilagoditi presudi Suda za ljudska prava i dopustiti i manjinama da daju kandidate za sve funkcije u zemlji. To nije učinjeno i izbor članova Predsjedništva i Parlamenta će biti obavljen po pravilima koja se kose sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima - to je stvar koja se mora najhitnije nakon izbora ispraviti, upozorava izvjestitelj Vijeća Evrope za BiH, Kimmo Sasi.
„Sasvim je jasno da ne možemo prihvatiti sadašnju situaciju u BiH. Svaki građanin mora imati pravo da bude biran na izborima. Ovdje je riječ o kršenju osnovnih prava građana, prava koja moraju biti garantirana svima u BiH. Šta činiti? Naravno, Vijeće Evrope prije svega želi pokušati pomoći, dati upute, preporuke, kako bi problem mogao biti riješen i moramo dati određeno vrijeme za amandmane. Ali, postoje određene granice tolerancije i nakon izbora imamo sva prava da pitamo da li je novoizabrani Parlament zaista na demokratski način izabran i kako da sudimo o kredibilitetu i autorizaciji delegacije pri Vijeću Evrope,“ kazao je on.
Narod ima vlast kakvu izabere
Tu je i drugi problem - ko će ozbiljno shvatiti članove Predsjedništva i priznati da je njihov izbor bio demokratski, kada nije. Kako sada stvari stoje, njihov izbor neće poštovati Evropsku povelju o ljudskim pravima, o čemu razgovaramo sa članom Komiteta za vanjske odnose Evropskog parlamenta, Zoranom Tahlerom.
RSE: Da li vi, kao evropski parlamentarac, možete na ravnopravnoj osnovi razgovarati sutra, nakon izbora, sa bh. parlamentarcem, znajući da je on izabran na način koji se kosi sa Evropskom poveljom o ljudskim pravima?
To je jedan od simptoma koji pokazuje kako BiH, nažalost, ne funkcionira kao država, kao parlamentarna
demokratija. Mi znamo da je to jedan od bitnih uslova za približavanje EU.
Tahler: To jeste krupan problem, ali nije jedini. To je jedan od simptoma koji pokazuje kako BiH, nažalost, ne funkcionira kao država, kao parlamentarna
demokratija. Mi znamo da je to jedan od bitnih uslova za približavanje EU. Sve države članice i kandidati, imaju tu tzv. funkcionirajuću parlamentarnu
demokratiju. Tu se sada radi o nekom začaranom krugu koji perpetuira te izbore i takvu vlast koja se nakon izvora očekuje. Ta vlast nažalost, nije u
stanju da izvrši funkciju, prije svega u korist svojih građana. Mi se svi nadamo da će ovaj put biti bolje, ali niko nema recept kako presjeći taj negativni trend. Tu je i interakcija između medija i političara, i obratno. Izgleda da svako procjenjuje da je sada najlakše dobiti bodove i birače na vječitu nacionalnu priču.
RSE: Gdje je suština problema, gdje je načinjena greška?
Tahler: Mislim da je bila napravljena greška u početku, 1995., ali tada se na svaki način htio završiti rat.
RSE: Mislite formiranjem entiteta?
Tahler: Mislim da se nije već tada razmišljalo o post-Daytonu ili kako organizirati taj Dayton da to stvarno bude funkcionalna država. Tada se, nažalost, razmišljalo samo o tome kako po svaku cijenu završiti krvoproliće i ta se cijena sada, nažalost, svih tih petnaest godina plaća.
RSE: Ko je konačno kriv za situaciju u kakvoj jeste Bosna i Hercegovina?
Tahler: Neću da budem ciničan - a to važi i za Makedoniju, Sloveniju, Francusku, bilo gdje - narod ima takvu vlast kakvu sam izabere.
*****
Ostali prilozi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
Finci: Potrebno što prije primjeniti odluku iz Strazbura
Strategija RCC-a odgovara na ekonomsku i financijsku krizu
******
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa:Gordana Sandić-Hadžihasanović)