Parlamentarna skupština Vijeća Evrope izrazila je razočarenje činjenicom da BiH nije napravila neophodne izmjene Ustava kako bi ga uskladila s presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci. Stoga će najvjerovatnije i trpjeti posljedice, iako one nisu izričito navedene u Rezoluciji koja je danas usvojena, kaže član bh. delegacije pri Vijeću Evrope Mladen Ivanić:
„Usvojena je Rezolucija u kojoj se to vrlo jasno pokazuje – jedno duboko razočarenje Savjeta Evrope. U samoj Rezoluciji nema u ovom trenutku nikakvih kaznenih mjera, ali je jasno i evidentno iz razgovora sa svim ključnim ljudima da će se, najvjerovatnije, nova delegacija, s obzirom da se ništa neće promijeniti, da će biti izabrana na stari način, imati ozbiljne probleme da se prihvati njena uloga ovdje u SE i vjerovatno neće moći predati svoje akreditive.“
Izgovor bh. vlasti da se ne mogu dogovoriti, te da ne mogu uraditi ništa jer se bliže izbori, za VE nije prihvatljiv jer je isti iskorišten kao argument i prije dvije godine za vrijeme kampanje za lokalne izbore. Stoga su izrazili i sumnju u postojanje ozbiljnih pokušaja da se ovo pitanje riješi.
Osnovni problem je, navode stranke u RS, što se kroz ovaj amandman htjelo ukinuti entitetsko glasanje, na šta stranke neće pristati, kaže zastupnica SNSD u Parlamentu BiH i članica bh. delegacije u VE Milica Marković:
„Mislim da su blokatori tog amandmana bile i stranka SDA i Stranka za BiH – pominjem njih zato što su to relevantne partije, koje bi mogle sa nama, možda još eventualno sa HDZ-om, u Parlamentu BiH izglasati taj amandman. Mislim da su oni zatajili na tom poslu iz razloga što su očekivali do prije mjesec dana da će izdejstvovati situaciju da se, uz priču o promjeni Ustava u slučaju Sejdić-Finci, razgovara i o ukupnoj reformi Ustava, a u cijeloj toj priči njih je najviše interesovalo ukidanje entitetskog glasanja u državnom Parlamentu.“
Nema kulture ljudskih prava
Predsjednik SDA Sulejman Tihić kaže kako krivce treba tražiti van ove stranke. Odgovornost ne prihvata, kaže, jer su i u butmirskom paketu bili spremni prihvatiti implementaciju presude:
„Izdvojimo ovaj jedan amandman koji se tiče provođenja presude Doma za ljudska prava, i možemo to usvojiti. Mi smo spremni. Jesu li drugi – sumnjam.“
Beriz Belkić, zastupnik SBiH i član Radne grupe za izradu amandmana na Ustav BiH, koja prema ocjeni VE nije dala rezultate, kaže kako do dogovora nije došlo jer je osnovna dilema bila hoće li se stvarna ili kozmetička promjena:
„...da li se želi zaista pro forme izmijeniti Ustav i formalno zadovoljiti presuda ili se zaista želi suštinski stvoriti mogućnost svim ljudima da sa jednakim šansama ulaze u izborne trke. Drugo, razišli smo se oko obuhvata promjena načina izbora Predsjedništva i obima, odnosno broja članova institucija na koje se odnose ove konsekvence presude.“
Srđan Dizdarević, Foto: Midhat Poturović
Vijeće Evrope u današnjoj Rezoluciji pozvalo je vlasti BiH da bez odlaganja i ozbiljno pristupe izmjenama Ustava. No, političke odgovornosti nema, kao ni osjećaja i kulture ljudskih prava, kaže Srđan Dizdarević, bivši predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH, koji duže od decenije upozorava na pitanja ustavne diskriminacije:
„Ova zemlja nema mogućnosti sa ovom političkom elitom da napravi, ne samo neki bitniji iskorak, nego da postane normalnom zemljom. Očigledno je da će izricanje neke vrste sankcija prema BiH biti na dnevnom redu, da će biti u pitanju legitimitet Predsjedništva BiH, Doma naroda i predsjedavajućih oba doma. Mislim da BiH zaista ulazi veoma ranjena kad je u pitanju poštovanje evropskih kriterija.“
Venecijanska komisija je prvi put prije osam godina bh. vlastima stavila na znanje i u zadatak izmjenu diskriminatornih odredbi Ustava.
Dervo Sejdić, Rom, i Jakob Finci, Jevrej, u čiju korist je Evropski sud za ljudska prava u decembru prošle godine donio presudu i naložio Bosni i Hercegovini da ukloni diskriminatorske odredbe prema nacionalnim manjinama iz Ustava i Izbornog zakona, za RSE su kazali da nisu zadovoljni onim što je do sada urađeno.
*****
Pročitajte i ovo:
Nacionalne manjine moći će se kandidovati za vrh vlasti?
Primjena presude Evropskog suda ili nepriznanje izbora
Strazbur osudio BiH zbog diskriminacije Roma i Jevreja
„Usvojena je Rezolucija u kojoj se to vrlo jasno pokazuje – jedno duboko razočarenje Savjeta Evrope. U samoj Rezoluciji nema u ovom trenutku nikakvih kaznenih mjera, ali je jasno i evidentno iz razgovora sa svim ključnim ljudima da će se, najvjerovatnije, nova delegacija, s obzirom da se ništa neće promijeniti, da će biti izabrana na stari način, imati ozbiljne probleme da se prihvati njena uloga ovdje u SE i vjerovatno neće moći predati svoje akreditive.“
Izgovor bh. vlasti da se ne mogu dogovoriti, te da ne mogu uraditi ništa jer se bliže izbori, za VE nije prihvatljiv jer je isti iskorišten kao argument i prije dvije godine za vrijeme kampanje za lokalne izbore. Stoga su izrazili i sumnju u postojanje ozbiljnih pokušaja da se ovo pitanje riješi.
Osnovni problem je, navode stranke u RS, što se kroz ovaj amandman htjelo ukinuti entitetsko glasanje, na šta stranke neće pristati, kaže zastupnica SNSD u Parlamentu BiH i članica bh. delegacije u VE Milica Marković:
„Mislim da su blokatori tog amandmana bile i stranka SDA i Stranka za BiH – pominjem njih zato što su to relevantne partije, koje bi mogle sa nama, možda još eventualno sa HDZ-om, u Parlamentu BiH izglasati taj amandman. Mislim da su oni zatajili na tom poslu iz razloga što su očekivali do prije mjesec dana da će izdejstvovati situaciju da se, uz priču o promjeni Ustava u slučaju Sejdić-Finci, razgovara i o ukupnoj reformi Ustava, a u cijeloj toj priči njih je najviše interesovalo ukidanje entitetskog glasanja u državnom Parlamentu.“
Nema kulture ljudskih prava
Predsjednik SDA Sulejman Tihić kaže kako krivce treba tražiti van ove stranke. Odgovornost ne prihvata, kaže, jer su i u butmirskom paketu bili spremni prihvatiti implementaciju presude:
„Izdvojimo ovaj jedan amandman koji se tiče provođenja presude Doma za ljudska prava, i možemo to usvojiti. Mi smo spremni. Jesu li drugi – sumnjam.“
Beriz Belkić, zastupnik SBiH i član Radne grupe za izradu amandmana na Ustav BiH, koja prema ocjeni VE nije dala rezultate, kaže kako do dogovora nije došlo jer je osnovna dilema bila hoće li se stvarna ili kozmetička promjena:
„...da li se želi zaista pro forme izmijeniti Ustav i formalno zadovoljiti presuda ili se zaista želi suštinski stvoriti mogućnost svim ljudima da sa jednakim šansama ulaze u izborne trke. Drugo, razišli smo se oko obuhvata promjena načina izbora Predsjedništva i obima, odnosno broja članova institucija na koje se odnose ove konsekvence presude.“
Vijeće Evrope u današnjoj Rezoluciji pozvalo je vlasti BiH da bez odlaganja i ozbiljno pristupe izmjenama Ustava. No, političke odgovornosti nema, kao ni osjećaja i kulture ljudskih prava, kaže Srđan Dizdarević, bivši predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava BiH, koji duže od decenije upozorava na pitanja ustavne diskriminacije:
„Ova zemlja nema mogućnosti sa ovom političkom elitom da napravi, ne samo neki bitniji iskorak, nego da postane normalnom zemljom. Očigledno je da će izricanje neke vrste sankcija prema BiH biti na dnevnom redu, da će biti u pitanju legitimitet Predsjedništva BiH, Doma naroda i predsjedavajućih oba doma. Mislim da BiH zaista ulazi veoma ranjena kad je u pitanju poštovanje evropskih kriterija.“
Venecijanska komisija je prvi put prije osam godina bh. vlastima stavila na znanje i u zadatak izmjenu diskriminatornih odredbi Ustava.
Dervo Sejdić, Rom, i Jakob Finci, Jevrej, u čiju korist je Evropski sud za ljudska prava u decembru prošle godine donio presudu i naložio Bosni i Hercegovini da ukloni diskriminatorske odredbe prema nacionalnim manjinama iz Ustava i Izbornog zakona, za RSE su kazali da nisu zadovoljni onim što je do sada urađeno.
*****
Pročitajte i ovo:
Nacionalne manjine moći će se kandidovati za vrh vlasti?
Primjena presude Evropskog suda ili nepriznanje izbora
Strazbur osudio BiH zbog diskriminacije Roma i Jevreja