Komesar EU za proširenje Stefan File (Fule) obavijestio je Vijeće ministara spoljnih poslova zemalja članica EU da će na zasjedanju Evropskog parlamenta 23. septembra predložiti ukidanje viza za građane BiH.
File je na sjednici u Briselu naveo da bi postupak ukidanja viznog režima trebalo da bude sličan onome za građane Srbije, Crne Gore i Makedonije.
Analitičari iz Instituta ESI – Evropska inicijativa za stabilnost, ranije su objavili procjenu da bi vizna liberalizacija na dnevni red Evropskog parlamenta mogla stići tokom jeseni a ne u junu ove godine, kako su mnogi zvaničnici govorili.
Aleksandra Štiglmajer (Alexandra Stiglmayer), viša analitičarka ESI kaže da bi u najboljoj varijanti sloboda kretanja za građane BiH mogla stići početkom novembra 2010. godine.
Štiglmajer: Mislim da ima nekoliko razloga i mislim da svaki pomalo igra ulogu. Prvo - Evropska komisija je malo sporije radila nego se očekivalo, iako to baš i nije bila sasvim njena krivnja. Uloga Komisije je bila da ocijeni da li je BiH ispunila sve uvjete iz mape puta. Jedna misija eksperata bila je u BiH u februaru, Komisija je morala napisati izvještaj koji je predstavila u aprilu. Onda je odlučeno da se BiH zaduži da ispuni do kraja još tri posljednja uvjeta. Znači da se, u slučaju Bosne i Hercegovine, jako strogo gledalo da su svi uvjeti ispunjeni, a za to su odgovorne države članice EU. I ne samo u slučaju BiH, tu je i Albanija, te dvije države idu zajedno. Za taj strog stav postoji razlog. U februaru se odjednom 850 državljana Srbije i Makedonije pojavilo u Belgiji i zatražilo politički azil. Bili su to mahom Albanci iz Srbije i Makedonije. Ista stvar se desila i u Švedskoj, gdje je oko hiljadu ljudi, uglavnom Albanaca i Roma iz Srbije i Makedonije to isto tražilo.
Situacija se jako brzo sredila, saradnja između svih vlada je bila izvanredna. Srbija i Makedonija imaju bezvizni režim i ne žele ga ugroziti. Svi ti ljudi su ubrzo vraćeni u svoje matične države jer nema osnove za azil u Evropskoj uniji. No, ta epizoda malo je zastrašila sve vlade EU, pa su tražili da Komisija bude jako, jako stroga sa Albanijom i BiH, da veoma pazi da su svi uvjeti stopostotno ispunjeni. Zbog toga je i traženo da i BiH i Albanija provedu široke kampanje javnog informisanja, da se građanima rastumači šta je bezvizni režim - da to nije dozvola za rad i boravak u EU, da se mora imati novi biometrijski pasoš, da se može maksimalno tri mjeseca provesti u EU u periodu od šest mjeseci, da građani zapadnobalkanskih država više nemaju uvjete za traženje političkog azila itd. Mislim da će se s tom kampanjom u BiH početi negdje u oktobru. To znači da sam proces stoji.
Štiglmajer: Zadnja misija eksperata bila je u BiH početkom jula. Mislim da su, manje-više, svi uvjeti, osim jednog, ispunjeni. U BiH postoji problem sa uspostavom elektronskog sistema za razmjenu kriminalističkih podataka između policijskih agencija i tužilaštava svih entiteta i kantona. Taj server preko kojeg će se podaci razmjenjivati biće postavljen kod nove direkcije za koordinaciju policijskih tijela, ali je problem u tome što Vijeće ministara nije prije dvije sedmice usvojilo jedan važan pravilnik i nekoliko odluka koje su nužne za uspostavu Direkcije. Ministar za civilne poslove, Sredoje Nović, imao je tu neke primjedbe. Jako je loše što taj uvjet još nije ispunjen.
Fantastična poruka
Štiglmajer: Vremena još ima jer će BiH morati krajem augusta još jednom poslati izvještaj. Znači, ima još mjesec dana da se to sredi, ali se stvarno mora tako srediti da sve bude sto posto ispunjeno. Tada će početi procedura u Evropskom parlamentu i Vijeću, koje se sastoji od svih 27 država članica EU. Ta procedura je jako, jako komplicirana i ne bih sada u to ulazila, ali, u najboljem slučaju rezultat će biti da će građani BiH moći putovati bez viza od 1. novembra. Ako ne tada, onda od 1. decembra. Ja mislim da se neće više kasniti.
Štiglmajer: Ne. Znam da je bilo nekih diskusija u Vijeću Evrope. Neke članice su imale pitanja u vezi s tim i razmišljale o tome hoće li to imati neku pozitivnu ili negativnu poruku, koje će stranke jačati, itd., ali – na kraju su se svi složili da je to tehnički proces i da izbori ne smiju uticati na to. Ja mislim da je to ispravan stav, iako mislim da bi bilo dobro ako bi se barem pročulo da je odluka o bezviznom režimu za BiH manje-više donijeta, jer bi to ojačalo „evropske teme“ u predizbornoj kampanji i pokazalo ljudima da Evropa nije nešto u dalekoj budućnosti, nego da Evropa već sada može napraviti dobre i konkretne stvari za Bosnu i Hercegovinu.
Štiglmajer: To bi bio najraniji termin kada bi Evropski parlament mogao na plenumu donijeti odluku ali, nakon toga, stvar mora ići na Vijeće, a oni imaju sastanak 7. i 8. oktobra. Ako se odluka i donese, procedura da se odluka objavi u službenom listu EU traje nekih dvadeset dana, što znači da bi termin bio 1. novembar.
Štiglmajer: Mislim da bi to bila fantastična poruka. Ipak sada ljudi moraju da čekaju u redovima, da se sekiraju oko toga hoće li dobiti vizu ili ne. To je neko ponašanje kao da su ti ljudi ljudi drugog reda. Ovako će biti punopravni građani Evrope koji mogu slobodno putovati po teritoriji cijele EU. Ja mislim da će to stvarno biti dobra poruka – i za samopouzdanje i vrijednost tih ljudi, a važno je i da Evropa pokaže da je otvorena prema građanima BiH i da im želi dobrodošlicu.
*****
Ostali prilozi iz programa Na vratima Evrope:
Vlašićki sir mogao bi izdržati test evropskog tržišta
Bh. dijaspora nije zainteresovana za izbore
Novosti iz Europske unije
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
File je na sjednici u Briselu naveo da bi postupak ukidanja viznog režima trebalo da bude sličan onome za građane Srbije, Crne Gore i Makedonije.
Analitičari iz Instituta ESI – Evropska inicijativa za stabilnost, ranije su objavili procjenu da bi vizna liberalizacija na dnevni red Evropskog parlamenta mogla stići tokom jeseni a ne u junu ove godine, kako su mnogi zvaničnici govorili.
Aleksandra Štiglmajer (Alexandra Stiglmayer), viša analitičarka ESI kaže da bi u najboljoj varijanti sloboda kretanja za građane BiH mogla stići početkom novembra 2010. godine.
RSE: Zbog čega je „hitni postupak“, kako je najavljivano, ipak zamijenjen nešto sporijim procesom?
Štiglmajer: Mislim da ima nekoliko razloga i mislim da svaki pomalo igra ulogu. Prvo - Evropska komisija je malo sporije radila nego se očekivalo, iako to baš i nije bila sasvim njena krivnja. Uloga Komisije je bila da ocijeni da li je BiH ispunila sve uvjete iz mape puta. Jedna misija eksperata bila je u BiH u februaru, Komisija je morala napisati izvještaj koji je predstavila u aprilu. Onda je odlučeno da se BiH zaduži da ispuni do kraja još tri posljednja uvjeta. Znači da se, u slučaju Bosne i Hercegovine, jako strogo gledalo da su svi uvjeti ispunjeni, a za to su odgovorne države članice EU. I ne samo u slučaju BiH, tu je i Albanija, te dvije države idu zajedno. Za taj strog stav postoji razlog. U februaru se odjednom 850 državljana Srbije i Makedonije pojavilo u Belgiji i zatražilo politički azil. Bili su to mahom Albanci iz Srbije i Makedonije. Ista stvar se desila i u Švedskoj, gdje je oko hiljadu ljudi, uglavnom Albanaca i Roma iz Srbije i Makedonije to isto tražilo.
U slučaju Bosne i Hercegovine, jako strogo gledalo da su svi uvjeti ispunjeni, a za to su odgovorne države članice EU. I ne samo u slučaju BiH, tu je i Albanija, te dvije države idu zajedno. Za taj strog stav postoji razlog.
Situacija se jako brzo sredila, saradnja između svih vlada je bila izvanredna. Srbija i Makedonija imaju bezvizni režim i ne žele ga ugroziti. Svi ti ljudi su ubrzo vraćeni u svoje matične države jer nema osnove za azil u Evropskoj uniji. No, ta epizoda malo je zastrašila sve vlade EU, pa su tražili da Komisija bude jako, jako stroga sa Albanijom i BiH, da veoma pazi da su svi uvjeti stopostotno ispunjeni. Zbog toga je i traženo da i BiH i Albanija provedu široke kampanje javnog informisanja, da se građanima rastumači šta je bezvizni režim - da to nije dozvola za rad i boravak u EU, da se mora imati novi biometrijski pasoš, da se može maksimalno tri mjeseca provesti u EU u periodu od šest mjeseci, da građani zapadnobalkanskih država više nemaju uvjete za traženje političkog azila itd. Mislim da će se s tom kampanjom u BiH početi negdje u oktobru. To znači da sam proces stoji.
RSE:Šta su utvrdile misije EU koje su analizirale izvještaje iz BiH?
Štiglmajer: Zadnja misija eksperata bila je u BiH početkom jula. Mislim da su, manje-više, svi uvjeti, osim jednog, ispunjeni. U BiH postoji problem sa uspostavom elektronskog sistema za razmjenu kriminalističkih podataka između policijskih agencija i tužilaštava svih entiteta i kantona. Taj server preko kojeg će se podaci razmjenjivati biće postavljen kod nove direkcije za koordinaciju policijskih tijela, ali je problem u tome što Vijeće ministara nije prije dvije sedmice usvojilo jedan važan pravilnik i nekoliko odluka koje su nužne za uspostavu Direkcije. Ministar za civilne poslove, Sredoje Nović, imao je tu neke primjedbe. Jako je loše što taj uvjet još nije ispunjen.
Fantastična poruka
RSE: Ima li jos vremena da se to uradi?
Štiglmajer: Vremena još ima jer će BiH morati krajem augusta još jednom poslati izvještaj. Znači, ima još mjesec dana da se to sredi, ali se stvarno mora tako srediti da sve bude sto posto ispunjeno. Tada će početi procedura u Evropskom parlamentu i Vijeću, koje se sastoji od svih 27 država članica EU. Ta procedura je jako, jako komplicirana i ne bih sada u to ulazila, ali, u najboljem slučaju rezultat će biti da će građani BiH moći putovati bez viza od 1. novembra. Ako ne tada, onda od 1. decembra. Ja mislim da se neće više kasniti.
RSE: Vi, znači, ne zastupate stav da je liberalizacija viznog režima odložena zbog predstojećih izbora u BiH?
Mislim da bi bilo dobro ako bi se barem pročulo da je odluka o bezviznom režimu za BiH manje-više donijeta, jer bi to ojačalo „evropske teme“ u predizbornoj kampanji.
RSE: Gospodin File je najavio da bi 23. septembra moglo biti rasprave oko vizne liberalizacije za BiH i Albaniju. Pretpostavljam da ste i to uključili kada kažete da bi neki optimalni termin bio 1. novembar.
Štiglmajer: To bi bio najraniji termin kada bi Evropski parlament mogao na plenumu donijeti odluku ali, nakon toga, stvar mora ići na Vijeće, a oni imaju sastanak 7. i 8. oktobra. Ako se odluka i donese, procedura da se odluka objavi u službenom listu EU traje nekih dvadeset dana, što znači da bi termin bio 1. novembar.
RSE: Putovanje bez viza – kakva bi to poruka bila za građane BiH?
Štiglmajer: Mislim da bi to bila fantastična poruka. Ipak sada ljudi moraju da čekaju u redovima, da se sekiraju oko toga hoće li dobiti vizu ili ne. To je neko ponašanje kao da su ti ljudi ljudi drugog reda. Ovako će biti punopravni građani Evrope koji mogu slobodno putovati po teritoriji cijele EU. Ja mislim da će to stvarno biti dobra poruka – i za samopouzdanje i vrijednost tih ljudi, a važno je i da Evropa pokaže da je otvorena prema građanima BiH i da im želi dobrodošlicu.
*****
Ostali prilozi iz programa Na vratima Evrope:
Vlašićki sir mogao bi izdržati test evropskog tržišta
Bh. dijaspora nije zainteresovana za izbore
Novosti iz Europske unije
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)