Brisel je protekle sedmice bio u velikoj mjeri u znaku BiH i Zapadnog Balkana - tako se, paralelno sa ministarskim skupom u Sarajevu, u Briselu utvrdio sadržaj vjerovatne nove rezolucije Evropskog parlamenta o BiH, razgovaralo o pitanju bh. regija, budućnosti vojne misije, borbi protiv organizovanog kriminala, a i zabilježene su prve reakcije ministara unutrašnjih poslova EU na prijedlog Evropske komisije za ukidanje viza BiH i Albaniji.
Elvir Bucalo
Početkom prošle sedmice je učinjen još jedan, posljednji korak pred konačno usvajanje nove rezolucije o BiH. Suština dokumenta, koji će se kasnije ovog mjeseca naći na glasanju Parlamenta je poziv - sada već budućim - bh. liderima, koje će glasači izabrati na oktobarskim izborima, da ostave po strani letargiju, nađu snage za kompromis i povedu zemlju prema evropskoj budućnosti.
Jasno je da zvanični Brisel diže ruke od sadašnjih bh. političara - njihov učinak oslikava činjenica da je BiH na začelju regiona kada je riječ o reformama, evropskim integracijama, a nakon presude Evropskog suda za ljudska prava, i u poštivanju prava manjina. Sliku upotpunjava snažna nacionalistička retorika, govor mržnje, etničke podjele.
Autorica rezulicije, izvjestiteljka za Bosnu i Hercegovinu Evropskog parlamenta, Doris Pack:
"To je u našem fokusu - želimo da BiH jednom postane članica EU i zato pomažemo državi da shvati šta je to dužnost političara koji su izabrani da rade za tu državu. Mi se brinemo za stanovnike BiH, a nadam se da će bh. političari činiti isto, barem nakon narednih izbora."
Pored ostalog, rezolucija Evropskog parlamenta poziva na korake u smjeru izmjena Ustava, korak po korak - prvi bi trebao uslijediti odmah nakon izbora, primjenom presude Evropskog suda za ljudska prava o mogućnosti biranja kandidata iz reda ostalih na najviše državne funkcije.
Bez hitne izmjene Ustava po tom pitanju, BiH dovodi u opasnost i realizaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je potpisala sa EU, povrđuju i iz Evropske komisije. Direktorat Evropske komisije za proširenje Paola Pampaloni:
"Definitivno, riječ je o obavezi poštivanja ljudskih prava, sadržanoj u Sporazumu, tako da očekujemo od BiH da ispuni svoje obaveze iz međunarodnog sporazuma koji je potpisala, dok, u isto vrijeme, teče proces potpisivanja Sporazuma od strane članica Unije."
Evropa ne želi nacionalne regione
U isto vrijeme, par stotina metara od zgrade Evropskog parlamenta, u zdanju Komiteta regija, rasprava o BiH - a na raspravi stav kako u BiH nema pravih regija, ili bar nema onakvih kakve bi željeli vidjeti Evropljani, jer, za predsjednika radne grupe Komiteta regija za Zapadni Balkan, Franza Schausbergera, bh. entiteti jesu regioni, ali nacionalni:
„Mislim da je ključni problem što je Dejton stvorio nacionalne regione, tako da su ljudi prvo članovi svoje nacije, pa tek onda stanovnici zemlje. A trebalo bi biti obratno.“
Par dana nakon toga, Podkomitet EP za sigurnost i odbranu razgovara sa prvim ljudima evropske vojne i policijske misije. Tu su se čule poznate najave kako će, najvjerovatnije krajem ove godine, vojna misija u BiH doživjeti potpunu transformaciju. Šta ako loše političke prilike, kakve jesu u zemlji, dovedu do sukoba, pitali su parlamentarci, a komandant operacija EUFOR - a, general John McColl odgovarao:
"Na prvom mjestu, to je odgovornost bh. policijske službe, a do sada, od kada postoji Althea, oni su pokazali da su sposobni da se nose sa takvim zadacima. Dakle, na prvom mjestu, tu su oni, ali, ako se ukaže potreba za našim djelovanjem, mi smo tu. Još jednom podvlačim - otkako je krenula 2004. godine Althea, takva naša podrška nije tražena, a kada je riječ o budućnosti misije, to je politička odluka."
Evropski policajci, opet, fokusirani su na vladavinu zakona iza koje stoji, ili treba da stoji, snažna državna struktura. To u BiH nije uvijek slučaj, priznaje na neki način i Stefan Feller, šef policijske misije u BiH:
"Dok tehnički nivo dobro radi, zabrinuti smo ponekad oko sposobnosti političkog nivoa, koji bi trebao podržati taj proces, i to posebno kada je riječ o državnom nivou provođenja zakona i pravosudnog sistema. Tu bi trebalo još raditi."
I, konačno, krajem sedmice, u Luksemburgu, ministri unutrašnjih poslova upoznati su sa prijedlogom Evropske komisije da se ukinu vize BiH i Albaniji. Španski ministar unutrašnjih poslova i predsjedavajući Vijećem Alfredo Perez Rubalcable je tom prilikom rekao:
"Bila je veoma interesantna diskusija i mislim da nema stvarne, suštinske opozicije liberalizaciji viznog režima - svi to žele; ali problem je u tome što su neke od država više oprezne od drugih - žele da budu sigurne da BiH i Albanija ispunjavaju sve evropske uvjete za ukidanje viza, što će osigurati da ukidanje viza bude uspješno. Komisija će tokom ljeta poslati još jednu misiju eksperata i mi se nadamo da će do jeseni svi preostali
uvjeti biti ispunjeni i da će bezvizni režim biti potvrđen."
Ipak, ostavljen je prostor zadnjoj misiji eksperata, koja će u BiH doći tokom ljeta, da da završnu riječ o ispunjenju svih uvjeta za stavljanje zemlje na bijelu schengensku listu, što bi, kako se očekuje, trebalo otvoriti prostor da Vijeće ministara unutrašnjih poslova EU ove jeseni donese konačnu odluku o tome.
Tako je, eto, protekla sedmica u kojoj niko, barem ne u Briselu, nije pominjao rezultate ministarskog okupljanja u Sarajevu. Bili su, očito, zauzeti poslom koji je nešto konkretniji od zvučnih parola i obećanja.
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Do 2013. nove lične karte za građane BiH
NGO iz regiona: Saradnja među državama napreduje
Hedberg: Političari u BiH jedno govore nama, a drugo građanima
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Elvir Bucalo
Početkom prošle sedmice je učinjen još jedan, posljednji korak pred konačno usvajanje nove rezolucije o BiH. Suština dokumenta, koji će se kasnije ovog mjeseca naći na glasanju Parlamenta je poziv - sada već budućim - bh. liderima, koje će glasači izabrati na oktobarskim izborima, da ostave po strani letargiju, nađu snage za kompromis i povedu zemlju prema evropskoj budućnosti.
Jasno je da zvanični Brisel diže ruke od sadašnjih bh. političara - njihov učinak oslikava činjenica da je BiH na začelju regiona kada je riječ o reformama, evropskim integracijama, a nakon presude Evropskog suda za ljudska prava, i u poštivanju prava manjina. Sliku upotpunjava snažna nacionalistička retorika, govor mržnje, etničke podjele.
Autorica rezulicije, izvjestiteljka za Bosnu i Hercegovinu Evropskog parlamenta, Doris Pack:
"To je u našem fokusu - želimo da BiH jednom postane članica EU i zato pomažemo državi da shvati šta je to dužnost političara koji su izabrani da rade za tu državu. Mi se brinemo za stanovnike BiH, a nadam se da će bh. političari činiti isto, barem nakon narednih izbora."
Pored ostalog, rezolucija Evropskog parlamenta poziva na korake u smjeru izmjena Ustava, korak po korak - prvi bi trebao uslijediti odmah nakon izbora, primjenom presude Evropskog suda za ljudska prava o mogućnosti biranja kandidata iz reda ostalih na najviše državne funkcije.
Bez hitne izmjene Ustava po tom pitanju, BiH dovodi u opasnost i realizaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je potpisala sa EU, povrđuju i iz Evropske komisije. Direktorat Evropske komisije za proširenje Paola Pampaloni:
"Definitivno, riječ je o obavezi poštivanja ljudskih prava, sadržanoj u Sporazumu, tako da očekujemo od BiH da ispuni svoje obaveze iz međunarodnog sporazuma koji je potpisala, dok, u isto vrijeme, teče proces potpisivanja Sporazuma od strane članica Unije."
Evropa ne želi nacionalne regione
U isto vrijeme, par stotina metara od zgrade Evropskog parlamenta, u zdanju Komiteta regija, rasprava o BiH - a na raspravi stav kako u BiH nema pravih regija, ili bar nema onakvih kakve bi željeli vidjeti Evropljani, jer, za predsjednika radne grupe Komiteta regija za Zapadni Balkan, Franza Schausbergera, bh. entiteti jesu regioni, ali nacionalni:
„Mislim da je ključni problem što je Dejton stvorio nacionalne regione, tako da su ljudi prvo članovi svoje nacije, pa tek onda stanovnici zemlje. A trebalo bi biti obratno.“
Par dana nakon toga, Podkomitet EP za sigurnost i odbranu razgovara sa prvim ljudima evropske vojne i policijske misije. Tu su se čule poznate najave kako će, najvjerovatnije krajem ove godine, vojna misija u BiH doživjeti potpunu transformaciju. Šta ako loše političke prilike, kakve jesu u zemlji, dovedu do sukoba, pitali su parlamentarci, a komandant operacija EUFOR - a, general John McColl odgovarao:
"Na prvom mjestu, to je odgovornost bh. policijske službe, a do sada, od kada postoji Althea, oni su pokazali da su sposobni da se nose sa takvim zadacima. Dakle, na prvom mjestu, tu su oni, ali, ako se ukaže potreba za našim djelovanjem, mi smo tu. Još jednom podvlačim - otkako je krenula 2004. godine Althea, takva naša podrška nije tražena, a kada je riječ o budućnosti misije, to je politička odluka."
Evropski policajci, opet, fokusirani su na vladavinu zakona iza koje stoji, ili treba da stoji, snažna državna struktura. To u BiH nije uvijek slučaj, priznaje na neki način i Stefan Feller, šef policijske misije u BiH:
"Dok tehnički nivo dobro radi, zabrinuti smo ponekad oko sposobnosti političkog nivoa, koji bi trebao podržati taj proces, i to posebno kada je riječ o državnom nivou provođenja zakona i pravosudnog sistema. Tu bi trebalo još raditi."
I, konačno, krajem sedmice, u Luksemburgu, ministri unutrašnjih poslova upoznati su sa prijedlogom Evropske komisije da se ukinu vize BiH i Albaniji. Španski ministar unutrašnjih poslova i predsjedavajući Vijećem Alfredo Perez Rubalcable je tom prilikom rekao:
"Bila je veoma interesantna diskusija i mislim da nema stvarne, suštinske opozicije liberalizaciji viznog režima - svi to žele; ali problem je u tome što su neke od država više oprezne od drugih - žele da budu sigurne da BiH i Albanija ispunjavaju sve evropske uvjete za ukidanje viza, što će osigurati da ukidanje viza bude uspješno. Komisija će tokom ljeta poslati još jednu misiju eksperata i mi se nadamo da će do jeseni svi preostali
uvjeti biti ispunjeni i da će bezvizni režim biti potvrđen."
Ipak, ostavljen je prostor zadnjoj misiji eksperata, koja će u BiH doći tokom ljeta, da da završnu riječ o ispunjenju svih uvjeta za stavljanje zemlje na bijelu schengensku listu, što bi, kako se očekuje, trebalo otvoriti prostor da Vijeće ministara unutrašnjih poslova EU ove jeseni donese konačnu odluku o tome.
Tako je, eto, protekla sedmica u kojoj niko, barem ne u Briselu, nije pominjao rezultate ministarskog okupljanja u Sarajevu. Bili su, očito, zauzeti poslom koji je nešto konkretniji od zvučnih parola i obećanja.
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Do 2013. nove lične karte za građane BiH
NGO iz regiona: Saradnja među državama napreduje
Hedberg: Političari u BiH jedno govore nama, a drugo građanima
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici.