Odluka o ukidanju viza za Bosnu i Hercegovinu samo je jedna od prednosti ispunjavanja uslova na evropskom putu i trebala bi biti podstrek za angažovaniji rad na reformama. Ambasador Kraljevine Švedske u BiH Bosse Hedberg u intervjuu za naš radio govori o neophodnim koracima koje BiH treba poduzeti, ukoliko želi biti članicom evropske porodice, ali i šta je to dobro što nas čeka nakon što ispunimo neophodne uvjete.
Hedberg: Mislim da ste u pravu. Često čujemo da je BiH poseban slučaj pa čak i da nešto dugujemo. Ali to nije način na koji funkcioniše EU, naročito danas kad imamo euro krizu i druge stvari, poput implementacije Lisabonskog sporazuma. U trenutnoj klimi postoji zamor od prijema, ali i zamor od čekanja jer su i kandidati umorni i tim prije je važno da se svi kriteriji ispune. Ako bismo govorili o bilo kakvom vraćanju duga za prošlost i ako bi EU to prihvatila, to bi bilo veliko razočarenje za one koji su već morali proći kroz razne reforme. Važno je reći i da BiH mora funkcionisati kao zemlja - punopravna članica. Pogledajte vaše troglavo predsjedništvo. Koliko često se međusobno optužuju kad putuju vani da se nisu međusobno konsultovali!? Veoma je važno da ova zemlja govori jednim glasom. To je dio reformi koji se mora uraditi. Znam da je ustavna reforma teško i komplikovano pitanje. Mi smo sa SAD pokušali prošle jeseni - i za to smo bili oštro kritikovani - naći balans između onih koji žele sve i onih koji neće ništa. Bilo je teško i nismo uspjeli. Ali to se mora uraditi. Problem je u nedostatku povjerenja među političarima. I to smo već vidjeli u prudskom procesu. Neke su učesnike, naročito jednog, optužili za prodaju, da je prefleksibilan. Biti fleksibilan i spreman na kompromise nije nešto što se ovdje cijeni i to je problem. Jeste BiH poseban slučaj i trebamo kapacitete usmjeriti tako da ih uskladimo s tim, ali to ne znači popuštanje pred kriterijima.
Hedberg: Mi pokušavamo promovirati članstvo kao vrijednost. Ljudi su umorni od čekanja, a čuju da nije moguće postati članicom prije 2014. ili duže. Druge zemlje, poput Španije, su se 11 godina pripremale za članstvo prije nego što su i primljene. Ljudima treba govoriti o prednostima koje imaju sada. Implementacija reformi donijeće korist u oblasti sigurnosti hrane, zaštite potrošača, borbi protiv organizovanog kriminala. Dakle, rješavanje problema prije ulaska u EU će donijeti korist za građane i na objektivnim medijima je da prenesu ove poruke kako se ne bi izgubile u propagandi straha koja se koristi da se privuku glasači.
RSE: Šta je najvažnije u ovom trenutku za BiH da uradi na putu ka članstvu?
Hedberg: Puno se govori o slučaju Sejdić-Finci, ali to je mali dio. Problem koji smo imali pri pokušaju da se počne s ustavnom reformom je nedostatak povjerenja. Neki žele velike reforme, a neki skoro ništa.
Hedberg: Sjetimo se da su mnoge zemlje kritizirane od strane ovog suda. BiH nije sigurno prva. Moja zemlja je često osuđivana po pitanju kršenja Konvencije, možda ne u ovom osnovnom segmentu, kao ustav, ali mnogo legislative se promijenilo zbog presuda iz Strazbura.
Hedberg: To smo uradili i oko pola legislative koju imamo u Švedskoj je iz Brisela, a ne iz mog Parlamenta. To je također mašinerija koja mora funkcionisati. Dejton je kao ustav ubačen u ovu zemlju i pri tom na engleskom jeziku, i nikad nije prihvaćen od ljudi u ovoj zemlji. Nekima se sviđa, a nekima ne. Nekima se sviđaju neki dijelovi poput entiteta, drugima Aneks VII. Ustav je samo jednom promijenjen po pitanju amandmana za Brčko. Ako vam se ne sviđa, možete ga promijeniti. To je lako reći, ali to je jedini ustav koji imate i može se mijenjati dio ili sve, ali nešto se mora promijeniti. I to bi trebalo postepeno raditi. Mislim da je sastanak 2. juna bio dobar jer klima i prisustvo lidera Srbije i Hrvatske i napori Turske su veoma značajni. Postoji bolja klima među susjedima. Tenzije u BiH su takve zbog izbora, ali ako pogledamo regiju i kontakte, to je nešto što je dobro.
Hedberg: Mnogi moji uposlenici iz BiH pred izbore i popis žele da se izjasne kao Bosanci i Hercegovci. Mislim - kad bi to razmišljanje evoluiralo – da bi se riješila mnoga pitanja u ovoj zemlji. Taj osjećaj bi mnogo promijenio u politici. Nadali smo se da će političari ovdje napustiti tu etničku etiketu. Evo, kad je u pitanju novi ministar vanjskih poslova Velike Britanije, neko je saznao da ima savjetnika koji je Bošnjak i, ne ulazeći u to je li ona kvalifikovana za posao, već je etiketiraju po tom etničkom principu. Ta vrsta dijaloga preovladava. Problem koji imamo s političarima ovdje je što imaju dva lica. Kad govore s nama, svi su za reforme i članstvo, a onda izađu vani i ljudima na ulici govore nešto drugo. To je za mene bilo veliko iznenađenje kad sam tek došao. Vraćam se na odgovornost. U mojoj zemlji je to političko samoubistvo. Kad kažeš jedno toga se moraš držati svuda. Neki kažu da moraju bar malo naginjati nacionalizmu ili će na izborima izgubiti previše glasova. Ja to razumijem, ali bih volio da uvjerimo ljude u korist od članstva u EU jer će onda kažnjavati političare koji ne ispunjavaju ono što obećaju. Ako ste zaista na evropskom putu onda i vaš politički program mora biti pun onoga što ćete uraditi ako želite naprijed.
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Bez hitne izmjene Ustava upitna provedba Sporazuma sa EU
Do 2013. nove lične karte za građane BiH
NGO iz regiona: Saradnja među državama napreduje
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
RSE: Članice EU još jednom su potvrdile na konferenciji održanoj u Sarajevu da su zapadni Balkan i BiH dobrodošli u evropsku porodicu. Čini se da bh. političari smatraju da im EU nešto duguje pa ne moraju ispuniti sve uslove koji se od njih traže, međutim EU ne funkcioniše tako. Imate li dojam da postoji takav odnos u BiH?
Hedberg: Mislim da ste u pravu. Često čujemo da je BiH poseban slučaj pa čak i da nešto dugujemo. Ali to nije način na koji funkcioniše EU, naročito danas kad imamo euro krizu i druge stvari, poput implementacije Lisabonskog sporazuma. U trenutnoj klimi postoji zamor od prijema, ali i zamor od čekanja jer su i kandidati umorni i tim prije je važno da se svi kriteriji ispune. Ako bismo govorili o bilo kakvom vraćanju duga za prošlost i ako bi EU to prihvatila, to bi bilo veliko razočarenje za one koji su već morali proći kroz razne reforme. Važno je reći i da BiH mora funkcionisati kao zemlja - punopravna članica. Pogledajte vaše troglavo predsjedništvo. Koliko često se međusobno optužuju kad putuju vani da se nisu međusobno konsultovali!? Veoma je važno da ova zemlja govori jednim glasom. To je dio reformi koji se mora uraditi. Znam da je ustavna reforma teško i komplikovano pitanje. Mi smo sa SAD pokušali prošle jeseni - i za to smo bili oštro kritikovani - naći balans između onih koji žele sve i onih koji neće ništa. Bilo je teško i nismo uspjeli. Ali to se mora uraditi. Problem je u nedostatku povjerenja među političarima. I to smo već vidjeli u prudskom procesu. Neke su učesnike, naročito jednog, optužili za prodaju, da je prefleksibilan. Biti fleksibilan i spreman na kompromise nije nešto što se ovdje cijeni i to je problem. Jeste BiH poseban slučaj i trebamo kapacitete usmjeriti tako da ih uskladimo s tim, ali to ne znači popuštanje pred kriterijima.
RSE: Borba protiv organizovanog kriminala, reforme pravnog sistema i administracije su podcrtane i u predsjedničkoj izjavi uz druge kriterije. Međutim, reforme sporo napreduju, kao da lokalni političari smatraju da će neko drugi za njih uraditi posao.
Hedberg: Mi pokušavamo promovirati članstvo kao vrijednost. Ljudi su umorni od čekanja, a čuju da nije moguće postati članicom prije 2014. ili duže. Druge zemlje, poput Španije, su se 11 godina pripremale za članstvo prije nego što su i primljene. Ljudima treba govoriti o prednostima koje imaju sada. Implementacija reformi donijeće korist u oblasti sigurnosti hrane, zaštite potrošača, borbi protiv organizovanog kriminala. Dakle, rješavanje problema prije ulaska u EU će donijeti korist za građane i na objektivnim medijima je da prenesu ove poruke kako se ne bi izgubile u propagandi straha koja se koristi da se privuku glasači.
Ambasador Bosse Hedberg u razgovoru sa novinarkom RSE Dženanom Halimović, juni 2010, Foto: Midhat Poturović
RSE: Šta je najvažnije u ovom trenutku za BiH da uradi na putu ka članstvu?
Hedberg: Puno se govori o slučaju Sejdić-Finci, ali to je mali dio. Problem koji smo imali pri pokušaju da se počne s ustavnom reformom je nedostatak povjerenja. Neki žele velike reforme, a neki skoro ništa. RSE: Mi smo vjerovatno jedina zemlja koja raspravlja o odluci Evropskog suda pravde umjesto da je provede.
Hedberg: Sjetimo se da su mnoge zemlje kritizirane od strane ovog suda. BiH nije sigurno prva. Moja zemlja je često osuđivana po pitanju kršenja Konvencije, možda ne u ovom osnovnom segmentu, kao ustav, ali mnogo legislative se promijenilo zbog presuda iz Strazbura.
RSE: Ali ste to uradili.
Hedberg: To smo uradili i oko pola legislative koju imamo u Švedskoj je iz Brisela, a ne iz mog Parlamenta. To je također mašinerija koja mora funkcionisati. Dejton je kao ustav ubačen u ovu zemlju i pri tom na engleskom jeziku, i nikad nije prihvaćen od ljudi u ovoj zemlji. Nekima se sviđa, a nekima ne. Nekima se sviđaju neki dijelovi poput entiteta, drugima Aneks VII. Ustav je samo jednom promijenjen po pitanju amandmana za Brčko. Ako vam se ne sviđa, možete ga promijeniti. To je lako reći, ali to je jedini ustav koji imate i može se mijenjati dio ili sve, ali nešto se mora promijeniti. I to bi trebalo postepeno raditi. Mislim da je sastanak 2. juna bio dobar jer klima i prisustvo lidera Srbije i Hrvatske i napori Turske su veoma značajni. Postoji bolja klima među susjedima. Tenzije u BiH su takve zbog izbora, ali ako pogledamo regiju i kontakte, to je nešto što je dobro.
RSE: Šta u tom smislu poručujete građanima Bosne i Hercegovine?
Hedberg: Mnogi moji uposlenici iz BiH pred izbore i popis žele da se izjasne kao Bosanci i Hercegovci. Mislim - kad bi to razmišljanje evoluiralo – da bi se riješila mnoga pitanja u ovoj zemlji. Taj osjećaj bi mnogo promijenio u politici. Nadali smo se da će političari ovdje napustiti tu etničku etiketu. Evo, kad je u pitanju novi ministar vanjskih poslova Velike Britanije, neko je saznao da ima savjetnika koji je Bošnjak i, ne ulazeći u to je li ona kvalifikovana za posao, već je etiketiraju po tom etničkom principu. Ta vrsta dijaloga preovladava. Problem koji imamo s političarima ovdje je što imaju dva lica. Kad govore s nama, svi su za reforme i članstvo, a onda izađu vani i ljudima na ulici govore nešto drugo. To je za mene bilo veliko iznenađenje kad sam tek došao. Vraćam se na odgovornost. U mojoj zemlji je to političko samoubistvo. Kad kažeš jedno toga se moraš držati svuda. Neki kažu da moraju bar malo naginjati nacionalizmu ili će na izborima izgubiti previše glasova. Ja to razumijem, ali bih volio da uvjerimo ljude u korist od članstva u EU jer će onda kažnjavati političare koji ne ispunjavaju ono što obećaju. Ako ste zaista na evropskom putu onda i vaš politički program mora biti pun onoga što ćete uraditi ako želite naprijed.
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Bez hitne izmjene Ustava upitna provedba Sporazuma sa EU
Do 2013. nove lične karte za građane BiH
NGO iz regiona: Saradnja među državama napreduje
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici.