Potreba za koordinacijom u borbi protiv kriminala koji prelazi granice država ili regija navela je evropske ministre pravde i unutrašnjih poslova da se sastanu sa svojim kolegama iz zemalja zapadnog Balkana.
Osigurati evropske standarde, efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, zajednički raditi da se ojača povjerenje, neke su od ideja susreta koji će, kako proces integracija bude napredovao, biti sve češći.
Potreba za zajedničkim djelovanjem - kako Balkan više ne bi bio sinonim za balkansku rutu, organizovani kriminal ili korupciju - tim je veća što je riječ o području koje će se u bližoj ili daljoj budućnosti naći unutar evropskih granica. Do tada treba zajednički raditi na suzbijanju kriminala, uvjereni su Evropljani.
„Mislim da je veoma važno raditi zajedno s drugim državama i regionima. U svakom slučaju, važno je zajedno raditi na svim onim pitanjima koja su u vezi sa različitim formama kriminala koji izlazi iz okvira država i regiona,“ kazala je belgijska ministrica unutrašnjih poslova i predsjedavajuća Vijeća ministara EU, Annemarie Turtelboom.
Ministar pravde BiH, Bariša Čolak, izrazio je mišljenje da je BiH u nekim segmentima u pravosuđu čak ispred svojih susjeda.
"Postoje određeni segmenti gdje rezultati i nisu takvi, gdje bi trebalo mnogo brže neke stvari raditi. Mi smo reformu počeli još 2003. godine i zaista smo u legislativi napravili značajan iskorak, ali, znate da smo kao zemlja imali određenih drugih problema koje druge zemlje nisu imale. To sve treba shvatiti, ali je činjenica i da je danas broj stranih sudaca i stranih tužitelja praktično minoran u BiH. Do jučer je to bilo nezamislivo, znači - domaće pravosuđe ipak prezima ulogu koju treba imati, kao i pravosuđe svake druge zemlje. Uvjeren sam da će trebati na polju dalje reforme pravosuđa raditi ključne iskorake. Vidite, Hrvatska je praktično na vratima Evropske unije, pa imaju probleme sa pravosuđem. Dakako da je cilj potpuno neovisno, prepristrano pravosuđe i sigurno je da je dugačak put do toga“, kaže Čolak.
Ministar sigurnosti BiH, Sadik Ahmetović, naveo je da je važno da što je u proteklom periodu pred ovom zemljom bio dinamičan posao ispunjavanja obaveza za liberalizaciju viznog režima.
"Ono što nam predstoji jeste jedan kontinuirani rad da bismo kao zemlja imali te standarde koji će nam sutra biti važni u oblasti sigurnosti kako bismo spremni dočekali kandidatski status BiH za dalju integraciju u EU. U ovom periodu koji je ispred nas biće vjerovatno još jedna agenda koju, na određeni način, zemlje zapadnog Balkana i zahtijevaju – da budemo u jednom ritmu stalnog unapređivanja sektora sigurnosti“, kazao je Ahmetović.
Saradnja ide ispred politike
Sigurnost, kao i saradnju na polju pravde treba osnažiti, regionalno i region sa Briselom, čulo se, između ostalog, na ministarskom forumu. Naravno, nezaobilazna tema su bili lažni azilanti, zbog kojih su nedavno isti ovi ministri imali ozbiljne diskusije sa predstavnicima Evropske komisije o opravdanosti širenja bezvizne zone na BiH i Albaniju.
Belgijski ministar pravde i predsjedavajući Vijeća ministara EU, Stefaan De Clerck rekao je:
„Razgovarali smo i o oslobađanju od viza. Riječ je o pozitivnom razvoju stvari, ali smo se ovaj put fokusirali na nelegalnu imigraciju, tzv. lažne azilante, tražeći mehanizme monitoringa i prevencije. Od EK smo tražili da sa svima koji su uključeni u ovaj problem obave ozbiljne razgovore.“
Ozbiljni razgovori Unije i zapadnobalkanskog regiona o sigurnosti i pravdi su, čini se, tek započeli. Postavlja se pitanje može li BiH odgovoriti na sve ozbiljnije zahtjeve koje pred nju stavlja Brisel kada je riječ o usaglašavanju pravosudnog sistema sa evropskim standardima.
„Ne samo da mislim da ima mogućnosti, nego takva mogućnost apsolutno postoji. Stvar, naravno, najvećim dijelom ovisi o nama samima, ovisi koliko ćemo brzo provoditi reforme, prvo u smislu izmjene legislative, a onda operativno, na terenu. Mislim da ovaj prvi dio, što se tiče same legislative, da to dosta dobro ide, ali je uvijek veći problem kada je operativa u pitanju, provođenje. I to je sasvim razumljivo. Treba napraviti institucije, provoditi to što se u zakonu definira. Naravno, ovdje je vrlo važno, po mom sudu, da ova dva segmenta – sigurnost i pravosuđe – moraju ići ruku pod ruku,“ smatra Bariša Čolak.
Na pitanje kakva je sigurnosna saradnja Bosne i Hercegovine sa ostalim državama regiona, primjerice sa Srbijom, Sadik Ahmetović odgovara:
„Ne samo sa Srbijom, nego i sa svim zemljama u regionu, pa i našim susjedima - mislim da je saradnja dobra, da poprilično ide ispred politike. Mi smo u zadnja dva, tri mjeseca potpisali veoma važne ugovore sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom u oblasti policijske suradnje, koji će sigurno doprinijeti boljem i efikasnijem suprotstavljanju organiziranom kriminalu i drugim sigurnosnim izazovima. Do sada, u ovom periodu koji je iza nas, zasigurno mogu vrlo pozitivno ocijeniti ovu suradnju i nadam se da će se ona i dalje unapređivati.“
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Osigurati evropske standarde, efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, zajednički raditi da se ojača povjerenje, neke su od ideja susreta koji će, kako proces integracija bude napredovao, biti sve češći.
Potreba za zajedničkim djelovanjem - kako Balkan više ne bi bio sinonim za balkansku rutu, organizovani kriminal ili korupciju - tim je veća što je riječ o području koje će se u bližoj ili daljoj budućnosti naći unutar evropskih granica. Do tada treba zajednički raditi na suzbijanju kriminala, uvjereni su Evropljani.
„Mislim da je veoma važno raditi zajedno s drugim državama i regionima. U svakom slučaju, važno je zajedno raditi na svim onim pitanjima koja su u vezi sa različitim formama kriminala koji izlazi iz okvira država i regiona,“ kazala je belgijska ministrica unutrašnjih poslova i predsjedavajuća Vijeća ministara EU, Annemarie Turtelboom.
Ministar pravde BiH, Bariša Čolak, izrazio je mišljenje da je BiH u nekim segmentima u pravosuđu čak ispred svojih susjeda.
Uvjeren sam da će trebati na polju dalje reforme pravosuđa raditi ključne iskorake, kaže Bariša Čolak.
"Postoje određeni segmenti gdje rezultati i nisu takvi, gdje bi trebalo mnogo brže neke stvari raditi. Mi smo reformu počeli još 2003. godine i zaista smo u legislativi napravili značajan iskorak, ali, znate da smo kao zemlja imali određenih drugih problema koje druge zemlje nisu imale. To sve treba shvatiti, ali je činjenica i da je danas broj stranih sudaca i stranih tužitelja praktično minoran u BiH. Do jučer je to bilo nezamislivo, znači - domaće pravosuđe ipak prezima ulogu koju treba imati, kao i pravosuđe svake druge zemlje. Uvjeren sam da će trebati na polju dalje reforme pravosuđa raditi ključne iskorake. Vidite, Hrvatska je praktično na vratima Evropske unije, pa imaju probleme sa pravosuđem. Dakako da je cilj potpuno neovisno, prepristrano pravosuđe i sigurno je da je dugačak put do toga“, kaže Čolak.
Ministar sigurnosti BiH, Sadik Ahmetović, naveo je da je važno da što je u proteklom periodu pred ovom zemljom bio dinamičan posao ispunjavanja obaveza za liberalizaciju viznog režima.
"Ono što nam predstoji jeste jedan kontinuirani rad da bismo kao zemlja imali te standarde koji će nam sutra biti važni u oblasti sigurnosti kako bismo spremni dočekali kandidatski status BiH za dalju integraciju u EU. U ovom periodu koji je ispred nas biće vjerovatno još jedna agenda koju, na određeni način, zemlje zapadnog Balkana i zahtijevaju – da budemo u jednom ritmu stalnog unapređivanja sektora sigurnosti“, kazao je Ahmetović.
Saradnja ide ispred politike
Sigurnost, kao i saradnju na polju pravde treba osnažiti, regionalno i region sa Briselom, čulo se, između ostalog, na ministarskom forumu. Naravno, nezaobilazna tema su bili lažni azilanti, zbog kojih su nedavno isti ovi ministri imali ozbiljne diskusije sa predstavnicima Evropske komisije o opravdanosti širenja bezvizne zone na BiH i Albaniju.
Belgijski ministar pravde i predsjedavajući Vijeća ministara EU, Stefaan De Clerck rekao je:
„Razgovarali smo i o oslobađanju od viza. Riječ je o pozitivnom razvoju stvari, ali smo se ovaj put fokusirali na nelegalnu imigraciju, tzv. lažne azilante, tražeći mehanizme monitoringa i prevencije. Od EK smo tražili da sa svima koji su uključeni u ovaj problem obave ozbiljne razgovore.“
Ozbiljni razgovori Unije i zapadnobalkanskog regiona o sigurnosti i pravdi su, čini se, tek započeli. Postavlja se pitanje može li BiH odgovoriti na sve ozbiljnije zahtjeve koje pred nju stavlja Brisel kada je riječ o usaglašavanju pravosudnog sistema sa evropskim standardima.
„Ne samo da mislim da ima mogućnosti, nego takva mogućnost apsolutno postoji. Stvar, naravno, najvećim dijelom ovisi o nama samima, ovisi koliko ćemo brzo provoditi reforme, prvo u smislu izmjene legislative, a onda operativno, na terenu. Mislim da ovaj prvi dio, što se tiče same legislative, da to dosta dobro ide, ali je uvijek veći problem kada je operativa u pitanju, provođenje. I to je sasvim razumljivo. Treba napraviti institucije, provoditi to što se u zakonu definira. Naravno, ovdje je vrlo važno, po mom sudu, da ova dva segmenta – sigurnost i pravosuđe – moraju ići ruku pod ruku,“ smatra Bariša Čolak.
Na pitanje kakva je sigurnosna saradnja Bosne i Hercegovine sa ostalim državama regiona, primjerice sa Srbijom, Sadik Ahmetović odgovara:
„Ne samo sa Srbijom, nego i sa svim zemljama u regionu, pa i našim susjedima - mislim da je saradnja dobra, da poprilično ide ispred politike. Mi smo u zadnja dva, tri mjeseca potpisali veoma važne ugovore sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom u oblasti policijske suradnje, koji će sigurno doprinijeti boljem i efikasnijem suprotstavljanju organiziranom kriminalu i drugim sigurnosnim izazovima. Do sada, u ovom periodu koji je iza nas, zasigurno mogu vrlo pozitivno ocijeniti ovu suradnju i nadam se da će se ona i dalje unapređivati.“
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)