Asocijacija inovatora BiH ima preko 400 članova koji se mogu pohvaliti učešćem na oko dvije stotine svjetskih izložbi i osvajanjem oko 1.400 medalja, od toga oko 280 zlatnih. Uprkos tome, podrška inovatorima nije na zadovoljavajućem nivou, rekao je u razgovoru za RSE Mladen Karić, potpredsjednik Asocijacije inovatora BiH i član Izvršnog komiteta Svjetske federacije inovatorskih organizacija (IFIA).
RSE: Gospodine Kariću, bh. inovatori počeli su predstavljati svoje inovacije još u jesen 1995. godine. Do 2016. godine učestvovali su na oko dvije stotine izložbi širom svijeta i rijetko su se vratili bez nekih priznanja. Da li se zna koliko su bh. inovatori do sada dobili tih priznanja?
Karić: Cifra je impozantna. Mi smo jedna od najtrofejnijih bh. organizacija. Mi smo u Bosnu iz inostranstva donijeli oko 1.400 sjajnih odličja, medalja, od kojih je oko 280 zlatnih. Znači, veoma je zapažen nastup naših inovatora, zahvaljujući organizaciji Asocijacija inovatora BiH.
RSE: Kakva je podrška inovatorima u Bosni i Hercegovini?
Karić: Podrška inovatorima nije na zadovoljavajućem nivou. Vladajuće strukture na svim nivoima relativno slabo pomažu, nemaju izgrađen osjećaj za značaj inovatorstva. Kad na to dodamo i ambijent u kojem živimo, nije zadovoljavajuće.
Ja sam slobodan reći da je sada po pitanju inovatorstva ambijent lošiji nego prije 25 godina, kada smo živjeli u jednoj zemlji koja se zvala Jugoslavija. Naime, određenim radničkim zakonima oblast inovatorstva je bila zakonski uređena i sve jedna radna organizacija, a većina su bile društvene, imala je obavezu da pravilnicima uredi ovu oblast. Ta oblast je bila prilično uređena, za razliku od današnjeg trenutka, i rijetkost je firma da ima uopšte pravilnik o inovatorskoj djelatnosti. Kad na to dodamo još i skromna izdvajanja – evo, baš sad je bila diskusija u Republici Srpskoj o izdvajanju za razvoj, da li da usvoje 0,8 posto – sve je to previše skromno. Mi, ako želimo da se razvijemo, ta izdvajanja moraju biti ozbiljna.
RSE: Savez inovatora Bosne i Hercegovine, Asocijacija inovatora BiH – kako se zove od 2003. godine, primljena je u Svjetsku federaciju inovatora još 1994. godine. Da li su to velika priznanja inovatorima Bosne i Hercegovine?
Karić: Na neki način, to su zaista svjetska priznanja inovatorstvu Bosne i Hercegovine. Kad kažemo da je direktor IFIA, znači jednog organa koji upravlja Internacionalnom federacijom inovatorskih asocijacija, u tri mandata gospodin Husein Hujić – time se malo ko iz Bosne i Hercegovine može da pohvali, da u međunarodnim igrama, u najvišoj organizaciji imamo pa čak i dva predstavnika. I moja malenkost participira u tome – ja sam član Izvršnog komiteta. To su sve rezultati jednog osmišljenog rada.
Odmah po završetku rata mi smo participirali na izložbama, bili na sastancima i prepoznati smo da smo ljudi koji se zalažu za benefit inovatorima. Ljudi u evropskim i svjetskim asocijacijama to su prepoznali, tako da je sada i potpredsjednik Asocijacije inovatora Evrope iz Bosne i Hercegovine, iako mi nismo članica Evropske unije. Eto, preskočili smo i tu jednu barijeru. To je, na neki način, jedno od najvećih priznanja.
Karić: Odmah po završetku rata mi smo participirali na izložbama, bili na sastancima
RSE: Svakako je veliko priznanje bh. inovatorima i što je himnu IFIA napravio njihov član – Vi ste bili autor te himne, riječi i muzike. Možete li nam reći kako je do toga došlo?
Karić: U organizaciji IFIA održan je Drugi svjetski kongres inovatora, u Istanbulu, u martu 2016. godine. Ja sam se prijavio i participirao u tom radu. Ovo je već četrdeseta godina mog inženjerskog djelovanja koje je prožeto jednim mnoštvom učešća na inovatorskim manifestacijama, izložbama, bio sam član žirija itd, i sam sam bio inovator – ne mogu se pohvaliti, nemam ništa epohalno, ali sam na svoj način ljubitelj muzike, ne samo da je volim, ja i pomalo sviram – pedeset i tri godine. I svirajući gitaru, ja sam pokušao da snimim nekolicinu pjesama. Jednu sam snimio na engleskom jeziku i sa tom pjesmom je otvorena godišnja skupština inovatora, u Kunšanu, u Kini, prije četiri godine. Tu sam pjesmu imao za svoj nastup i prezentiranje rada koji se odnosio na opasne inovacije, iz domena nuklearne tehnologije, genetskih modifikacija i informatike.
Sve su to jako opasne stvari ako ovim tempom nastavimo haotično da se bavimo razvojem – evo, ovo je trenutak kada cijeli svijet strahuje da li će doći do nuklearne katastrofe na relaciji SAD i Sjeverna Koreja. I jedni i drugi imaju nuklearno oružje. Ko je to napravio? Pa inovatori. Kako? Pa haotično. A mi nemamo kvalitetan kodeks ponašanja kolektiviteta u tom domenu.
E, moj rad je bio takav i ja sam tu pjesmu protiv rata i narkomanije pustio na kongresu. I naravno, po završetku kongresa nekolicina učesnika je tražila da ponovimo tu pjesmu još jednom, a onda mi je predsjednik IFIA, gospodin Alireza Rastegar, jedan sjajan, mlad čovjek, Iranac, prišao i rekao: 'Mladene, hajde molim te napravi himnu IFIA'. Obećao sam mu, radio, pokušavao, probavao, i eto, napravili smo nešto što je Izvršni komitet objeručke prihvatio 11. septembra prošle godine, u Bangaloru. Tako je nastala himna. Službeni jezik IFIA je engleski, tekst je trebao biti na engleskom, ja sam dao jedan prijedlog teksta. U analizi teksta učestvovalo je oko petnaest članova Izvršnog komiteta i eto - imamo jednu dinamičnu pjesmu koja treba da bodri ljude da dalje stvaraju.