Ministarstvo civilnih poslova BiH raspisalo je treći poziv za reviziju svih osoba naturaliziranih nakon 6. aprila 1992., sve do 1. januara 2006. godine. Revizija, za koju u Ministarstvu tvrde da je tek nastavak one započete 1999. godine, izazvala je strah, ali i nezadovoljstvo među onima koji su stekli državljanstvo u tom periodu.
Državljanstva, poručili su iz Ministarstva, mogu, a i ne moraju biti oduzeta, te se od svih naturaliziranih građana, bez obzira na zemlju porijekla, traži validna dokumentacija, na osnovu koje će biti obrađeni zahtjevi.
Razloga za bojazan, tvrde, nema ukoliko je dokumentacija građana validna.
O tome šta je sve potrebno za reviziju državljanstva i hoće li rok za dostavljanje dokumentacije biti produžen, između ostalog, govori Dragica Knežević, šefica odsjeka za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana pri Ministarstvu civilnih poslova BiH.
RSE: Uskoro ističe rok koji je Ministarstvo civilnih poslova dalo za reviziju bh. državljanstva. Koliko ljudi je do sada predalo potrebnu dokumentaciju, a koliko je ostalo nepredatih papira?
Dragica Knežević: Rok za predaju dokumentacije ističe 5. oktobra 2016. godine i to je rok koji traje godinu dana, od 5. oktobra 2015. godine. Javio se veoma mali broj lica. Od otprilike 19.000 lica javilo se svega njih pedesetak.
Ovdje je bitno reći da je odredbama Zakona o državljanstvu BiH propisano da, ukoliko naturalizirana lica ne dostave tražene dokumentacije u roku, Ministarstvo civilnih poslova BiH im može oduzeti državljanstvo, što ne znači da je i obavezno. Poruka je da se državljanstvo neće oduzimati automatski nakon isteka roka, poslije 5. oktobra 2016. godine.
RSE: Da li to znači da će se eventualno produžiti rok za dostavljanje dokumentacije?
Dragica Knežević: Još nismo odlučivali o tome, ali samim tim što se neće početi sa oduzimanjem državljanstva, rok će vjerovatno biti produžen.
RSE: Prilika je ovo da pomenemo šta je sve potrebno za reviziju državljanstva i koje su to osobe koje podliježu reviziji.
Dragica Knežević: Reviziji podliježu sve osobe koje su stekle državljanstvo naturalizacijom ili rođenjem, u periodu poslije 6. aprila 1992. godine, a prije 1. januara 2006. godine. Znači, to su sva naturalizirana lica, bez obzira iz koje države rođenja, odnosno porijekla dolaze, a što se može vidjeti iz ovog općeg poziva koji je objavljen, gdje decidno stoji da je to za sve osobe i da se pozivaju sve osobe koje su stekle državljanstvo u ovom periodu.
Ako se dostavi uredna dokumentacija, predmet se može okončati odmah
Od dokumentacije je potrebno: iz države porijekla ili rođenja samo izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu i izvod iz kaznene evidencije, da bi se vidjelo da li je ta osoba osuđivana za neka krivična djela, i ako jeste, za koja, jer određena krivična djela čine zapreku za ostajanje u državljanstvu Bosne i Hercegovine.
RSE: Puno špekulacija je bilo u medijima upravo oko toga da se državljanstvo Bosne i Hercegovine želi oduzeti određenim grupama. Pominjali su se ljudi koji su porijeklom iz Sandžaka. Koliko tu ima istine?
Dragica Knežević: Potpuno je netačna i proizvoljna ta informacija da samo državljani Bosne i Hercegovine iz Sandžaka podliježu reviziji. Ta netačna i proizvoljna izjava samo je izazvala nepotrebnu zabrinutost kod te grupe ljudi. Te izjave nisu potkrijepljene bilo kojom vrstom dokaza. Ko god uzme da pročita ovaj opći poziv, ili naprosto odredbe Zakona o državljanstvu BiH, može pročitati da se revizija odnosi na sva naturalizirana lica, bez obzira iz koje države rođenja i porijekla dolaze.
Bilo je govora da ljudi ne čitaju Službeni glasnik, da neki nisu obučeni da idu na web stranice. I to je tačno, ali nije nikada spomenuto da je ovaj opći poziv objavljen i u tri dnevna lista u Bosni i Hercegovini 14. oktobra 2015. godine – u Oslobođenju, u Sarajevu, u Dnevnom listu, u Mostaru, i u Nezavisnim novinama, u Banjaluci, na svim službenim web stranicama svih ministarstava u oba entiteta, i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj, i takođe na oglasnim pločama svih ministarstava, i – što je veoma bitno reći – na oglasnoj ploči Ministarstva vanjskih poslova BiH i svih diplomatsko-konzularnih predstavništava u inostranstvu, jer su te osobe uglavnom dobijale državljanstvo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inostranstvu.
Naša je bila dobra volja da se ljudi na transparentan način obavijeste o svojim obavezama, a posebno lica sa nepoznatim adresama, koje apsolutno ne možemo nigdje naći. Zbog toga je ovaj treći poziv, ali u okviru jedne revizije. Znači, nije treća revizija, nego je jedna revizija koja traje u kontinuitetu od 1999. godine do danas, ali je treći opći poziv u okviru jedne te iste revizije, kako bismo se približili ljudima, da na neki način dođemo do njih, da bi oni učestvovali u postupku koji se vodi u skladu sa Zakonom o upravnom postupku.
RSE: Upravo ste to pomenuli – vrlo je interesantno da je najveći broj tih lica dobio bh. državljanstvo u nekom od konzularnih i diplomatskih predstavništava Bosne i Hercegovine. Imate li podatak koliko je takvih osoba?
Dragica Knežević: Mi nemamo tačne podatke, jer mi od podataka imamo samo ime i prezime, i dok ne uzmemo predmet u rad, mi ne vidimo šta ima u predmetu. Ne vidimo ni adrese, ni ko je donosilac rješenja. Možemo reći da je najveći broj rješenja o sticanju državljanstva donesen u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, i to je uglavnom bila Njemačka – Bon, Minhen, Berlin, nešto Istanbul. I to je to na šta nailazimo od inostranstva.
RSE: Budući da je jako veliki broj ljudi - 19.000 ljudi će morati da uradi reviziju bh. državljanstva - ukoliko dobijete sva ta dokumenta, može li se procijeniti koliko će trajati taj proces?
Dragica Knežević: Dokumenta se mogu odmah provjeriti, predmet se odmah uzima u rad kada ljudi dostave urednu dokumentaciju, ali rijedak je slučaj da se dostavi kompletna i uredna dokumentacija. Imamo slučaj da lice dostavlja tri i po godine, dokument po dokument. I mi čekamo. Mi čekamo da bismo dobili kompletno sve i da bismo donijeli pozitivno rješenje, jer je u interesu Ministarstva civilnih poslova BiH da donese što više rješenja kojima će se potvrditi državljanstvo, a ne rješenja kojima će se oduzimati državljanstva.
Ako se dostavi uredna dokumentacija, predmet se može okončati odmah, a ako je dokumentacija neuredna i nekompletna, što je često slučaj, onda ponovo tražimo od stranke da dopuni dokumentaciju. Sve to produžava sam proces.