Revizija državljanstava koje je BiH dodijelila strancima, u periodu 6. april 1992. - 1. januar 2006, vrši se po treći put. U prethodnim provjerama oduzeto je 1.200 državljanstava, tako da je ovom novom, koja će trajati do oktobra 2016. godine, obuhvaćeno 19.000 ljudi, pretežno onih koji su porijeklom s prostora bivše jugoslovenske države.
Ministarstvo civilnih poslova BiH objavilo je opšti javni poziv za naturalizovane osobe koje su bh. državljanstvo stekle do 2006. godine da dostave potrebnu dokumentaciju, što će im omogućiti da kao stranci zadrže bh. državljanstvo. Osim na web stranici Ministarstva, javni poziv je objavljen u nekoliko dnevnih listova, kao i u diplomatsko – konzularnim predstavništvima BiH.
Dragica Knežević, šefica Odsjeka za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana, Ministarstva civilnih poslova, između 6.4.1992 i 1.1.2006. povodom različitih tumačenja razloga za reviziju, kaže:
„To je zakonska obaveza. Nikakvi potencijalni teroristi u BiH, niti osobe sa dvojnim državljanstvom, niti osobe kojima nije reguliran status, niti lica sa potjernica – Ministarstvo civilnih poslova BiH, konačno, nije nadležno za to. Razlog je isključivo veliki broj nepoznatih adresa lica koja podliježu postupku revizije zato što se više ne nalaze na adresama u Bosni i Hercegovini koje su prijavili u vrijeme sticanja državljanstva, niti na adresama u državama rođenja, a niti na adresama u inostranstvu. Po treći put im pružamo mogućnost da dostave traženu dokumentaciju, ukoliko žele da zadrže stečeno državljanstvo Bosne i Hercegovine“, kaže Knežević.
U dosadašnje dvije revizije, oduzeto je 1.200 državljanstava, a ovo su najčešći razlozi:
„Prvo je to - ako je državljanstvo stečeno pomoću prevare, lažnih informacija ili skrivanjem bilo koje relevantne činjenice. Drugi razlog je ako se Ministarstvu ne dostave potrebne informacije u roku koje Ministarstvo odredi. Treći, najčešći, razlog je ustvari nepostojanje stvarne veze između Bosne i Hercegovine i državljanina koji uobičajeno ne boravi u Bosni i Hercegovini, a dokaz za nepostojanje stvarne veze, koji propisuje Zakon o državljanstvu, to je ustvari neprijavljivanje prebivališta, odnosno boravišta i adrese stanovanja u Bosni i Hercegovini, ili nepodnošenje zahtjeva za izdavanje lične karte. To je najčešći razlog oduzimanja državljanstva – nepostojanje stvarne veze sa Bosnom i Hercegovinom“, navodi Dragica Knežević.
Različite zloupotrebe na putu sticanja državljanstva potvrđuje i Vjekoslav Vuković, predsjednik državne Komisije koja je na reviziji državljanstava radila od 2005 do 2009. godine.
„Događalo se da dokumentacije koja potvrđuje uvjete za državljanstva uopće nije bilo. Mi smo u arhivama nalazili prazne predmete – samo ime i prezime i rješenje da je dobio državljanstvo. Niti jednog dokumenta nije bilo koji daje pokriće za stjecanje tog državljanstva, a znate da su uvjeti za to vrlo rigorozni“, kaže Vuković.
Problem obimna dokumentacija
Dragica Knežević navodi ključne koje dokumente koje sada traži Ministarstvo civilnih poslova BiH:
„Potrebno je dostaviti sedam dokumenata, i to iz države rođenja i iz BIH a to su: Izvod iz matične knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu, uvjerenje iz kaznene evidencije, kako bi se vidjelo da su te osobe neosuđivane ili ako su osuđivane da se vidi za koje kazneno djelo, uvjerenje o kretanju, uvjerenje o prijavljenom prebivalištu/boravišt, važeća identifikaciona isprava Bosne i Hercegovine ili druge države. Ako osobe nemaju dokaz ovakve stvarne veze sa BiH - prijavljeno prebivalište, adresu stanovanja i ličnu kartu, onda tražimo neki drugi dokaz – naprimjer, dokaz o zaključenom braku sa državljankom (ili državljaninom) Bosne i Hercegovine, uvjerenje o državljanstvu Bosne i Hercegovine za bračnog partnera i djecu, ili dokaz o zaposlenju u Bosni i Hercegovini, itd, a precizan spisak dokumenata može se vidjeti na web stranici Ministarstva civilnih poslova BiH“, navodi Knežević.
Oni, koji će biti obuhvaćeni revizijom – a to je oko 19.000 osoba, pretežno s prostora bivše Jugoslavije, upravo imaju najviše primjedbi na obimnu dokumentaciju. Reagovala su brojna udruženja građana, organizujući čak i pravnu pomoć za ispunjavanje potrebnih uslova.
„Sva ta dokumentacija, koju sada traže, već se nalazi u nadležnim ministarstvima, institucijama, u MUP-ovima. Ja sam računao da svaki građanin koji želi da dostavi potrebna uvejrenja, treba nekoliko puta otići u zemlju u kojoj je rođen. Ako računamo da je nas 20.000, onda prema nekoj računici, mi bi trebali potrošiti 15 miliona konvertibilnih maraka ili više od sedam miliona eura samo za pribavljanje dokumenata. I to za dokumente koji već postoje. Sad neko traži da se u roku od godinu sve to dostavi, da nije starije od šest mjeseci i što je posebno zbunjujuće, upućen je javni poziv. Šta znači javni poziv? Ja ga ne moram pročitati niti znati da on uopšte postoji“, kaže Ekrem Lekić, predsjednik Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka.
Krsto Žarković, predsjednik Udruženja Srba iz Slavonije, nastanjenih u Republici Srpskoj, kaže da su zvanično već tražili preispitivanje uslova za zadržavanje bh državljanstava. Jer, kako kažu, nemoguće je prikupiti sve što se traži a posebno dokumente zbog kojih bi trebalo otići u Hrvatsku.
„Želimo pokušati naći rješenje koje ne bi uzenemiravalo narod, odnosno one koji će biti obuhvaćeni revizijom ali i da ispoštujemo zakone i Ustav BiH. Naša osnovna zamjerka je što je uopšte ovo pitanje stavljeno na dnevni red, novo potezanje revizije se sada može shvatiti da je ovo novi pokušaj protjerivanja Srba koji su već protjerani iz Hrvatske, i koji su davno stekli uslove za sticanje državljanstva BiH. A što se tiče dokumenata koje treba priložiti smatramo da je ona preobimna i najveći je problem za nas što moramo za neke dokumente odlaziti u Hrvatsku. I to košta, svakom građaninu pojedinačno treba oko 400 konvertibilnih maraka, da bi dokazali da su državljani Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine“, kaže Žarković.
Rok za dostavu dokumentacije, odnosno za reviziju bh. državljanstava. je godinu dana od opšteg javnog poziva, a to je do 8. oktobra 2016. godine.