Da li zbog riješenosti da "pravnu državu" postavi na noge ili zato što je uslijed prazne državne kase pritjerana uza zid Vlada, čini se, konačno pokreće mehanizme koji bi sivu ekonomiju trebalo da svedu na uobičajen nivo. Novoformirana Komisija za suzbijanje sive ekonomije priprema paket mjera stimulativnog i represivnog karaktera, ali da bi se one efikasno sprovele potrebno je, a čini se da u vezi sa tim postoji konsenzus, prije svega osnažiti inspekcijske službe.
Na repertoaru stimulativnih mjera Komisije za suzbijanje sive ekonomije biće tzv. "bijela lista" preduzeća koja najviše pogađa siva ekonomija, a koja uredno posluju i izmiruju obaveze prema državi. Ovaj spisak koji će tek biti sastavljen bi trebalo da omogući Vladi da kroz posebne fiskalne mjere pomogne ovim firmama.
Za one druge, pripremaju se represivne mjere odnosno pojačana kontrola i strožije kažnjavanje.
Koliko je neophodna odlučna akcija, najbolje govori stanje na terenu koje je, prema riječima predsjednika Crnogorskog turističkog udruženja, Žarka Radulovića, u turizmu poražavajuće.
"Najdrastičniji oblik sive ekonomije se odvija u privremenim objektima na budvanskoj rivijeri", kaže Radulović.
"Bilo je oko 600 privremenih objekata prošle godine koji su imali dozvolu, bili ozakonjeni, a pritom narušili dva krucijalno važna zakona – Zakon o radu i Zakon o fiskalnom računu. Ali su oni bili ozakonjeni od strane opštine. Opština je blokirala državu u tom periodu, pa ste na tako kratkom potezu imali ne 600 nego čak i hiljadu takvih objekata. Ni ovih 600 ne rade po zakonu, a ovih ostalih 400 sigurno ne rade po zakonu, a ogromna sredstva i zarada se ostvaruju u tom periodu na crnogorskoj obali. Nije to samo Budva. Od Herceg Novog do Ulcinja je ista slika", navodi on.
Unija poslodavaca koja traži da se sve djelatnosti koje nijesu registrovane uvedu u legalno poslovanje kroz izradu posebnog zakona o sprječavanju neregistrovanih djelatnosti, sačinila je i konkretan prijedlog zakona.
"Svjedoci smo da se u porodičnim kućama, stanovima i na otvorenom vrši promet najrazličitijih proizvoda i usluga, pri čemu lica koja se bave tim djelatnostima ne prijavljuju ostvarene prihode, kao ni radnike i, pritom, i ne pokušavaju da se registruju, pa država ostaje uskraćena za značajna sredstva na ime raznih poreza, doprinosa i taksi, a radnici za zdravstveno i penzijsko osiguranje i radni staž", kažu u ovoj poslovnoj asocijaciji.
"Mi smo već više puta ponavljali da je jedan od problema i neefikasnost rada poreskih organa, odnosno inspekcijskih službi. Međutim, imajući u vidu da je značajan problem u samim tim službama jer nemaju dovoljno kapaciteta, odnosno nemaju dovoljno osoblja koje bi se bavilo rješavanjem tih problema. Znamo da je ponekad prosto nemoguće obići sve privredne subjekte ili one koji obavljaju neku vrstu privredne djelatnosti. Budući da je vlada najavila snažniju akciju protiv sive ekonomije, mi se nadamo i vjerujemo da će se i u tom dijelu nadležne inspekcijske službe osnažiti - kadroski i brojčano", kaže ekonomski savjetnik ove Unije poslodavaca, Ana Rašović.
Edukacija poslodavaca i zaposlenih
U Komisiji za suzbijanje sive ekonomije zastupljen je i sindikat. Predstavnik Saveza samostalnih sindikata Dragan Mijanović je, po prirodi svoje pozicije, najzainteresovaniji za eliminaciju sive ekonomije u oblasti tržišta rada.
"Mi u sindikatu uvijek tražimo i zahtijevamo da inspekcijski organi vrše stalnu kontrolu statusa zaposlenih, prvenstveno u sektorima turizma i građevinarstva gdje imamo najviše nerezidenata. Potrebno je takođe edukovati poslodavce i zaposlene, provoditi kampanje, raspodjelu promotivnog materijala. Takođe treba uspostaviti kontakt između sindikata zemalja iz kojih dolaze nerezidentni radnici i reprezentativnih sindikata u tim sektorima".
Komisija koja konstatuje da sivo tržište rada smanjuje troškove poslodavcima, pravi štetu državnom budžetu i proizvodi nelojalnu konkurenciju prema kompanijama koje legalno posluju, najavljuje nultu toleranciju prema sivoj ekonomiji uz poštovanje principa transparentnosti, ali i strogu kaznenu politiku čiji cilj, navodno, nije punjenje budžeta već suzbijanje pojave koja podriva privredu.
Vlada je, podsjećanja radi, nedavno, upravo na prijedlog Komisije inicirala zakonske izmjene kojima bi se uvele strožije novčane kazne za neposjedovanje fiskalne kase i neizdavanje ispravnih fiskalnih računa.
Zbog "približavanja turističke sezone tokom koje je povećan rizik od raznih oblika poslovanja u sivoj zoni", Komisija najavljuje pripremu mjera čija će realizacija pospješiti efikasnije djelovanje inspekcijskih službi.
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja, Žarko Radulović ima autentičan prijedlog koji bi možda mogao naći širu primjenu unutar brojnih institucija.
"Može ta komisija da donese ne znam kakve sve zaključke, možda i najbolje zaključke koje može da smislu grupa ljudi, međutim ako komunalna policija ne provede to do kraja to je onda samo mrtvo slovo na papiru. To je tako bilo do sada, svih ovih godina, a ja se nadam da od ove to više neće biti tako. Ja imam konkretan prijedlog za komunalnu inspekciju da komunalne inspektore koji su sada u toj službi prvoga maja pošalju na godišnji odmor i vrate ih na posao u oktobru, a da angažuju neke druge ljude za ovu ljetnju sezonu", kaže Radulović.
Na repertoaru stimulativnih mjera Komisije za suzbijanje sive ekonomije biće tzv. "bijela lista" preduzeća koja najviše pogađa siva ekonomija, a koja uredno posluju i izmiruju obaveze prema državi. Ovaj spisak koji će tek biti sastavljen bi trebalo da omogući Vladi da kroz posebne fiskalne mjere pomogne ovim firmama.
Za one druge, pripremaju se represivne mjere odnosno pojačana kontrola i strožije kažnjavanje.
Koliko je neophodna odlučna akcija, najbolje govori stanje na terenu koje je, prema riječima predsjednika Crnogorskog turističkog udruženja, Žarka Radulovića, u turizmu poražavajuće.
"Najdrastičniji oblik sive ekonomije se odvija u privremenim objektima na budvanskoj rivijeri", kaže Radulović.
"Bilo je oko 600 privremenih objekata prošle godine koji su imali dozvolu, bili ozakonjeni, a pritom narušili dva krucijalno važna zakona – Zakon o radu i Zakon o fiskalnom računu. Ali su oni bili ozakonjeni od strane opštine. Opština je blokirala državu u tom periodu, pa ste na tako kratkom potezu imali ne 600 nego čak i hiljadu takvih objekata. Ni ovih 600 ne rade po zakonu, a ovih ostalih 400 sigurno ne rade po zakonu, a ogromna sredstva i zarada se ostvaruju u tom periodu na crnogorskoj obali. Nije to samo Budva. Od Herceg Novog do Ulcinja je ista slika", navodi on.
Unija poslodavaca koja traži da se sve djelatnosti koje nijesu registrovane uvedu u legalno poslovanje kroz izradu posebnog zakona o sprječavanju neregistrovanih djelatnosti, sačinila je i konkretan prijedlog zakona.
"Svjedoci smo da se u porodičnim kućama, stanovima i na otvorenom vrši promet najrazličitijih proizvoda i usluga, pri čemu lica koja se bave tim djelatnostima ne prijavljuju ostvarene prihode, kao ni radnike i, pritom, i ne pokušavaju da se registruju, pa država ostaje uskraćena za značajna sredstva na ime raznih poreza, doprinosa i taksi, a radnici za zdravstveno i penzijsko osiguranje i radni staž", kažu u ovoj poslovnoj asocijaciji.
"Mi smo već više puta ponavljali da je jedan od problema i neefikasnost rada poreskih organa, odnosno inspekcijskih službi. Međutim, imajući u vidu da je značajan problem u samim tim službama jer nemaju dovoljno kapaciteta, odnosno nemaju dovoljno osoblja koje bi se bavilo rješavanjem tih problema. Znamo da je ponekad prosto nemoguće obići sve privredne subjekte ili one koji obavljaju neku vrstu privredne djelatnosti. Budući da je vlada najavila snažniju akciju protiv sive ekonomije, mi se nadamo i vjerujemo da će se i u tom dijelu nadležne inspekcijske službe osnažiti - kadroski i brojčano", kaže ekonomski savjetnik ove Unije poslodavaca, Ana Rašović.
Edukacija poslodavaca i zaposlenih
U Komisiji za suzbijanje sive ekonomije zastupljen je i sindikat. Predstavnik Saveza samostalnih sindikata Dragan Mijanović je, po prirodi svoje pozicije, najzainteresovaniji za eliminaciju sive ekonomije u oblasti tržišta rada.
"Mi u sindikatu uvijek tražimo i zahtijevamo da inspekcijski organi vrše stalnu kontrolu statusa zaposlenih, prvenstveno u sektorima turizma i građevinarstva gdje imamo najviše nerezidenata. Potrebno je takođe edukovati poslodavce i zaposlene, provoditi kampanje, raspodjelu promotivnog materijala. Takođe treba uspostaviti kontakt između sindikata zemalja iz kojih dolaze nerezidentni radnici i reprezentativnih sindikata u tim sektorima".
Komisija koja konstatuje da sivo tržište rada smanjuje troškove poslodavcima, pravi štetu državnom budžetu i proizvodi nelojalnu konkurenciju prema kompanijama koje legalno posluju, najavljuje nultu toleranciju prema sivoj ekonomiji uz poštovanje principa transparentnosti, ali i strogu kaznenu politiku čiji cilj, navodno, nije punjenje budžeta već suzbijanje pojave koja podriva privredu.
Vlada je, podsjećanja radi, nedavno, upravo na prijedlog Komisije inicirala zakonske izmjene kojima bi se uvele strožije novčane kazne za neposjedovanje fiskalne kase i neizdavanje ispravnih fiskalnih računa.
Zbog "približavanja turističke sezone tokom koje je povećan rizik od raznih oblika poslovanja u sivoj zoni", Komisija najavljuje pripremu mjera čija će realizacija pospješiti efikasnije djelovanje inspekcijskih službi.
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja, Žarko Radulović ima autentičan prijedlog koji bi možda mogao naći širu primjenu unutar brojnih institucija.
"Može ta komisija da donese ne znam kakve sve zaključke, možda i najbolje zaključke koje može da smislu grupa ljudi, međutim ako komunalna policija ne provede to do kraja to je onda samo mrtvo slovo na papiru. To je tako bilo do sada, svih ovih godina, a ja se nadam da od ove to više neće biti tako. Ja imam konkretan prijedlog za komunalnu inspekciju da komunalne inspektore koji su sada u toj službi prvoga maja pošalju na godišnji odmor i vrate ih na posao u oktobru, a da angažuju neke druge ljude za ovu ljetnju sezonu", kaže Radulović.