Usvojen je novi Zakon o izboru poslanika i odbornika kojim je taj dio legislative usaglašen sa Ustavom, čime je ispunjen jedan od uslova da Evropska komisija Crnoj Gori odredi datum početka predpristupnih pregovora.
Međutim, iako se "porađao" nekoliko godina, novi Zakon ponovo nije uključio obaveznu "žensku kvotu".
"Razočarane smo usvajanjem izbornog zakona jer ni ovaj put nije konačno uvedena obavezna "ženska kvota", koja bi nametnula zakonsku obavezu da jedan određen dio poslanika moraju biti žene", rekla je za RSE psihološkinja i koordinatorka NVO Anima iz Kotora Ljupka Kovačević, koja je nezadovoljna i činjenicom da je ponovno zaobilaženje ženskih prava prošlo bez ikakvih reakcija u javnosti i naročito u ženskom dijelu parlamenta.
"Parlamentarke koje su tamo sjedjele i za to se zalagale nijesu izašle i napustile sjednicu, kao što su to uradili Albanci jer njihova prava koja su imali ranije nijesu ispoštovana. Nama ponovo predstoji početak, pored svih ovih navodno demokratskih procesa žene su u Crnoj Gori diskriminisane ovim izbornim zakonom i nama predstoji veliki put da dođemo do kvota. Ako hoćemo da uđemo u Evropu trebalo je da ovo bude jedan od važnih uslova u izbornom zakonu a to je 50 posto žena. Znači, 50 posto stanovništva je ostalo diskriminisano izbornim zakonom", ocjenjuje Kovačević.
Jonica: Evropski standardi nijesu švedski sto
Dvije poslanice vladajućih partija u ponedjeljak nijesu bile dostupne, a u opozicionoj Socijalističkoj narodnoj partiji smatraju da je ipak napravljen jedan korak naprijed.
Poslanica SNP-a Snežana Jonica podsjeća da je uvedena obaveza da na partijskim izbornim listama bude trećina žena, ali da nije prošao i amandman njene partije da se takva proporcija mora održati i za konačan spisak kandidata koji će sjesti u poslaničke fotelje. Umjesto toga ostavljena je mogućnost da na listi bude trećina žena, a da teoretski, u parlament ne uđe nijedna.
"Ne postoji politička volja da se ovo pitanje konačno u Crnoj Gori riješi po evropskim mjerilima", kaže Jonica.
"Dakle, imate nešto što se naziva evropskim standardom. Ne možemo evropske standarde uzimati kao na švedskom stolu, pa ovaj hoćemo, a ovaj nećemo da ispoštujemo. Ako imate preporuke Venecijanske komisije i ona vam napiše da mora po redosljedu da se napravi pozicija manje zastupljenog pola i vi to ne ispoštujete onda možemo da kažemo da nijesmo u potpunosti ispoštovali te preporuke Venecijanske komisije. Ono što ja tumačim je činjenica da je pozicija u parlamentu, u zakonodavnom tijelu jako privlačna i da to predstavlja moć i da se ona lako ne prepušta i da jednostavno, ja tvrdim nije postojala politička volja po tom pitanju".
O potrebi većeg učešća žena u parlamentu, u domaćoj javnosti se govori već nekoliko godina. Crnogorski parlamentarci su, nedavno, imali i neprijatno iskustvo kada su zbog manjka žena, zamalo izgubili glas u Savjetu Evrope. Parlamentarna većina, međutim, još uvijek ne želi da ženama obezbijedi dovoljan broj mjesta u Skupštini.
Na pitanje - da li se radi o procjeni da žene ne raspolažu dovoljnim kapacitetima ili nečem drugom - odgovorila je poslanica opozicionog Pokreta za promjene Branka Bošnjak, koja je primjetila da se ženski kapaciteti stalno preispituju, a da se za muškarce to pitanje nikad ne postavlja.
"Mislim da oni jednostavno neće da prepuste moć, odnosno da znaju da bi to značilo da bi neko muški morao da ustupi mjesto nekoj ženi i da jednostavno nijesu spremni na to. Oni su deklarativno svi spremni i oni se oko toga slažu a onda je njihovo obrazloženje najčešće da nema toliko žena u politici. Mi treba da ih stimulišemo i nije tačno da ih nema jer prosto se ne pravi takav ambijent da se stimulišu žene da se više bave politikom, jer u ovom trenutku što smo bliži piramidi vlasti tu je sve više i više muškaraca. Na dnu piramide gdje su oni teški poslovi i gdje je dosta odgovornosti to uglavnom obavljaju žene. Mislim da ne postoji volja jer zna se da se neko mora pomjeriti da bi ušla žena a za to ne postoji volja u Crnoj Gori", smatra Bošnjak.
Međutim, iako se "porađao" nekoliko godina, novi Zakon ponovo nije uključio obaveznu "žensku kvotu".
Kovačević: Pored svih ovih navodno demokratskih procesa žene su u Crnoj Gori diskriminisane ovim izbornim zakonom.
"Razočarane smo usvajanjem izbornog zakona jer ni ovaj put nije konačno uvedena obavezna "ženska kvota", koja bi nametnula zakonsku obavezu da jedan određen dio poslanika moraju biti žene", rekla je za RSE psihološkinja i koordinatorka NVO Anima iz Kotora Ljupka Kovačević, koja je nezadovoljna i činjenicom da je ponovno zaobilaženje ženskih prava prošlo bez ikakvih reakcija u javnosti i naročito u ženskom dijelu parlamenta.
"Parlamentarke koje su tamo sjedjele i za to se zalagale nijesu izašle i napustile sjednicu, kao što su to uradili Albanci jer njihova prava koja su imali ranije nijesu ispoštovana. Nama ponovo predstoji početak, pored svih ovih navodno demokratskih procesa žene su u Crnoj Gori diskriminisane ovim izbornim zakonom i nama predstoji veliki put da dođemo do kvota. Ako hoćemo da uđemo u Evropu trebalo je da ovo bude jedan od važnih uslova u izbornom zakonu a to je 50 posto žena. Znači, 50 posto stanovništva je ostalo diskriminisano izbornim zakonom", ocjenjuje Kovačević.
Jonica: Evropski standardi nijesu švedski sto
Dvije poslanice vladajućih partija u ponedjeljak nijesu bile dostupne, a u opozicionoj Socijalističkoj narodnoj partiji smatraju da je ipak napravljen jedan korak naprijed.
Poslanica SNP-a Snežana Jonica podsjeća da je uvedena obaveza da na partijskim izbornim listama bude trećina žena, ali da nije prošao i amandman njene partije da se takva proporcija mora održati i za konačan spisak kandidata koji će sjesti u poslaničke fotelje. Umjesto toga ostavljena je mogućnost da na listi bude trećina žena, a da teoretski, u parlament ne uđe nijedna.
"Ne postoji politička volja da se ovo pitanje konačno u Crnoj Gori riješi po evropskim mjerilima", kaže Jonica.
"Dakle, imate nešto što se naziva evropskim standardom. Ne možemo evropske standarde uzimati kao na švedskom stolu, pa ovaj hoćemo, a ovaj nećemo da ispoštujemo. Ako imate preporuke Venecijanske komisije i ona vam napiše da mora po redosljedu da se napravi pozicija manje zastupljenog pola i vi to ne ispoštujete onda možemo da kažemo da nijesmo u potpunosti ispoštovali te preporuke Venecijanske komisije. Ono što ja tumačim je činjenica da je pozicija u parlamentu, u zakonodavnom tijelu jako privlačna i da to predstavlja moć i da se ona lako ne prepušta i da jednostavno, ja tvrdim nije postojala politička volja po tom pitanju".
O potrebi većeg učešća žena u parlamentu, u domaćoj javnosti se govori već nekoliko godina. Crnogorski parlamentarci su, nedavno, imali i neprijatno iskustvo kada su zbog manjka žena, zamalo izgubili glas u Savjetu Evrope. Parlamentarna većina, međutim, još uvijek ne želi da ženama obezbijedi dovoljan broj mjesta u Skupštini.
Na pitanje - da li se radi o procjeni da žene ne raspolažu dovoljnim kapacitetima ili nečem drugom - odgovorila je poslanica opozicionog Pokreta za promjene Branka Bošnjak, koja je primjetila da se ženski kapaciteti stalno preispituju, a da se za muškarce to pitanje nikad ne postavlja.
"Mislim da oni jednostavno neće da prepuste moć, odnosno da znaju da bi to značilo da bi neko muški morao da ustupi mjesto nekoj ženi i da jednostavno nijesu spremni na to. Oni su deklarativno svi spremni i oni se oko toga slažu a onda je njihovo obrazloženje najčešće da nema toliko žena u politici. Mi treba da ih stimulišemo i nije tačno da ih nema jer prosto se ne pravi takav ambijent da se stimulišu žene da se više bave politikom, jer u ovom trenutku što smo bliži piramidi vlasti tu je sve više i više muškaraca. Na dnu piramide gdje su oni teški poslovi i gdje je dosta odgovornosti to uglavnom obavljaju žene. Mislim da ne postoji volja jer zna se da se neko mora pomjeriti da bi ušla žena a za to ne postoji volja u Crnoj Gori", smatra Bošnjak.