Hrvatski eksperti i političari ističu da će novi hrvatski predsjednik Ivo Josipović uvesti Hrvatsku u Europu, te zahvaljujući svojoj razumnoj smirenosti i stručnosti unaprijediti odnose s prvim susjedima, prije svega Srbijom, Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom.
Josipović je postao treći hrvatski predsjednik osvojivši 60 posto glasova u drugom krugu predsjedničkih izbora naspram 40 posto glasova za nezavisnog kandidata Milana Bandića.
U prvom obraćanju nakon objave rezlutata nakon ponoći, Josipović je rekao da će Hrvatska vrijednostima koje će promovirati biti „jedna od sjajnih zvijezda na europskom nebu“ i da će voditi i pobijediti u ratu protiv korupcije u „velikom savezu za pravdu“.
U ponedjeljak je na konferenciji za novinare rekao da će prioriteti njegova predsjedničkog mandata biti borba protiv korupcije i kriminala kao uvjeta o kojemu ovisi budućnost Hrvatske, kako gospodarska, tako i vezana uz njezin međunarodni položaj u EU.
Kao drugi veliki cilj hrvatske vanjske politike, nakon ulaska u EU, istaknuo je snažnu suradnju sa susjedima i otklanjanje svih otvorenih pitanja.
"To je pitanje naše nacionalne sigurnosti, jer odnosi sa susjedima u najvećoj mjeri definiraju našu nacionalnu sigurnost", rekao je, dodavši da su dobri odnosi sa susjedima i bitan hrvatski gospodarski interes, jer je zbog kompatibilnih ekonomija, ustvrdio je, moguć i zajednički nastup na trećem tržištu.
JASNI STAVOVI
Analitičari kažu da je tajna Josipovićevog uspjeha u tome da odudara od političke retorije devedesetih, i da je ispravno postavio borbu protiv korupcije u središte svojih prioriteta.
Politički analitičar Branko Caratan u izjavi za RSE očekuje racionalno i kooperativno ponašanje Josipovića prema susjedima, a na unutarnjepolitičkom planu doživljava ga kao vrhunskog intelektualca koji će po ponašanju biti različit i od Franje Tuđmana i od Stipe Mesića.
„On je vrlo smirena i koncentrirana osoba, i možemo reći da je Hrvatska dobila predsjednika koji odgovara jednom smirenom demokratskom političkom životu. Pitanje je samo – je li Hrvatska dosegla taj stupanj demokratske konsolidacije?“
Caratan vjeruje da je novi hrvatski predsjednik svjestan činjenice da je EU prioritet hrvatske vanjske politike, da je važno izgraditi dobre odnose sa zemljama u regiji i pretpostavlja da u vrijeme njegova predsjednikovanja neće biti hirovitih poteza.
"Očekujem jednu smirenu politiku prema Srbiji koja će ići prema poboljšanju odnosa. Josipović se u kampanji već na neki način deklarirao kada je progovorio o hrvatskoj tužbi za genocid u čijem je pisanju sudjelovao. On je rekao da su vec neki elementi te tužbe realizirani (povrat kulturnog blaga, kažnjavanje ratnih zločinaca itd). Dakle, on nije rekao da će se tužba povući, nego da postoji mogućnost, ukoliko se države dogovore, o ovim ostalim pitanjima koja su pokrenuta," rekao je Caratan.
I dr Vlatko Cvrtila, također profesor sa zagrebačkog Fakuleta političkih znanosti, vjeruje da će novi hrvatski predsjednik, osim u Europi, više ojačati i hrvatski angažman u sklopu Ujedinjenih naroda, te još vise usmjeriti fokus na regiju, pogotovo hrvatsko-srpske odnose bez kojih, kaže Cvrtila, nema stabilnosti na ovim prostorima:
"Vjerujem da će se novi predsjednik jako dobro snaći, pogotovo u priči o dvostrukim tužbama ili 'tužbom na tužbu' s obzirom na činjenicu da je sam sudjelovao u pisanju hrvatske tužbe, da je dobro upoznat s ovom problematikom i mislim da će u tom smislu Josipović imati vrlo jasne stavove koji će odražavati hrvatske interese."
POLITIČKA BUDUĆNOST
Na Hrvatskom radiju su pitali profesora istorije na Sveučilištu Yale Ivu Banca da li je Hrvatska postala 'crvena'.
"Nije 'crvena' malo je 'ružičasta' ... ali, pazite , ona je 'ružičasta' još od 90. godine na razne načine. Mi nikad nismo 'zagrizli' cijeli taj problem komuinističkog nasljeđa. Jučer je, recimo, Josipović u pozdravnom govoru, govorio o antifašističkim vrijednostima, moramo definirati što je to, to je vrlo nebulozna fraza," rekao je Banac.
"Mi zapravo još ništa ne znamo gotovo ništa o mogućnostima gospodina Josipovića, jer ova kampanja nije vođena u smislu da se razni stavovi do kraja otkriju i treba pričekati i vidjeti kako će se stvari razvijati," dodao je on.
Predsjednički kandidat vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrija Hebrang, koji za dlaku nije ušao u drugi krug predsjedničkih izbora, čestitao je Josipoviću kazavši kako je on „pokazao veliku političku ozbiljnost i zrelost":
"Vjerujem da će biti dobar predsjednik države.“
Po Hebrangovoj ocjeni, ovi su izbori velika pobjeda ljevice, jer je pokazala veću ozbiljnost od desnice. HDZ nije službeno podržao nijednog od kandidata u prvom krugu.
Dugogodišnja čelnica oporbene Hrvatske narodne stranke (HNS) i kandidatkinja te stranke u prvom krugu predsjedničkih izbora Vesna Pusić ocijenila je da se Hrvatska opredijelila za civiliziranu opciju smirenog i ozbiljnog predsjednika.
„To je dobro i pokazuje da Hrvatska ima političku budućnost, koja je bolja od ovoga danas,“ kazala je. Hrvatska narodna stranka službeno je odmah nakon završetka prvog kruga izbora i ispadanja njihove kandidatkinje podržala Josipovića.
SLIJEDI DEMONTAŽA
Predsjednički kandidat oporbenog istarskog demokratskog sabora (IDS) u prvom krugu Damir Kajin čestitao je Josipoviću i izrazio je nadu da će on kao predsjednik Republike biti puno aktivniji nego što je bio kao zastupnik u Saboru. IDS je zajedno sa HNS-om na početku kampanje za drugi krug izbora podržao Josipovića.
Potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac kazao je kako je rezultat ovih izbora izvrstan za Hrvatsku i sve njene građane.
„Hrvatska je dobila predsjednika s novim stilom, novom političkom pameću i novom političkom kulturom,“ kazao je Pupovac. SDSS nije u prvom krugu podržao nijednog kandidata, pa ni Andriju Hebranga kao kandidata svog koalicijskog partnera HDZ, a u drugom krugu su službeno podržali Josipovića.
„Pobjeda Ive Josipovića, odlazak Ive Sanadera i skori odlazak Stipe Mesića označavaju ovaj trenutak kao trenutak dramatičnih političkih promjena u Hrvatskoj nabolje. Sanaderovim odlaskom raskrinkan je koruptivni sistem kojem sad slijedi demontaža, a demokracija je obranjena od ekstremističkog izazova Milana Bandića“, kazao je profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek za portal tportal.hr.
On ocjenjuje da je upravo Bandić svojom izrazito negativnom kampanjom i ulaskom u politički ekstremizam pomogao Josipoviću da postane treći hrvatski predsjednik. Uvjeren je da je to mobiliziralo birače - što se najbolje vidi na primjeru Zagreba - da glasaju protiv Bandića, za Josipovića.
SRBI IZ HRVATSKE OPTIMISTIČNI
Komentatorica zagrebačkog „Večernjeg lista“ Jasmina Popović u svom komentaru podsjeća da su očekivanja od novog hrvatskog predsjednika – velika.
„Njegov pomirljiv i nekonfliktan nastup tijekom kampanje govori o čovjeku kojega je teško isprovocirati, koji će prije prespavati nego naglo reagirati. Osobine su to koje bi mu mogle i te kako dobro doći u rješavanju odnosa sa susjedima – Slovenijom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom.“
Komentator zagrebačkog „Jutarnjeg lista“ Davor Butković kao razloge Josipovićeve pobjede navodi činjenicu da su ga birači prepoznali kao političara novog stila, drugačijeg od ponašanja i rječnika koji je obilježavao devedesete godine u Hrvatskoj, i to da je sasvim ispravno borbu protiv korupcije u stavio u središte svog programa.
„Kao političar koji je, dakle, postao predsjednik zahvaljujući svom snažnom odmaku od imidža, ponašanja i prošlosti većine hrvatskih političara, i koji je dobio potporu građana na najšire postavljenoj paroli o društvenoj pravednosti i borbi protiv korupcije, Ivo Josipović sam je nametnuo nove kriterije, prema kojima će ga javnost ocjenjivati,“ kaže komentator dodajući kako Josipović nema pravo na famoznih „sto dana“ poštede od javne kritike.
Izbjegli Srbi iz Hrvatske očekuju bitne promjene od novog predsjednika.
„Srbi iz Hrvatske, koji su ovdje u izbjeglištvu proveli više od 14, a neki više i od 18-19 godina, zaista su sa nestrpljenjem očekivali da dođe do neke zaista bitne promjene u Hrvatskoj. Ona se do sada nije desila. Oba puta prethodna dva predsjednika nisu ispunila naša očekivanja. Prosto možemo reći da je nastavljena poslije rata da se vodi ista politika samo drugim sredstvima kada su Srbi u pitanju, tako da za ovih više od 14 godina, nije došlo do povratka, nije vraćena imovina, nisu vraćena stanarska prava, a posebno sva druga prava koja Srbima pripadaju,“ kaže za RSE Milojko Budimir generalni tajnik Udruženja Srba iz Hrvatske.
On je izrazio nadu da će sa Josipovićem biti drugačije.
„I prosto nas je ova nada do sada i održala. Josipović izgleda, na osnovu onoga što smo mogli čuti u njegovoj predizbornoj kampanji, da se zalaže za neke druge vrijednosti, standarde, koji približavaju Hrvatsku EU. Mi se nadamo da Hrvatska neće moći ući u EU, ako ne ispuni te obaveze koje je preuzela ranije svojim bilateralnim i međunarodnim ugovorima, koji se odnose na Srbe – hrvatske državljane,“ rekao je Budimir dodavši da predsjednik stvara klimu koja bi mogla da poboljša odnose, “a bez poboljšanja položaja izbjeglih i prognanih Srba sigurno se ti odnosi neće moći popraviti”.
Josipović je rođen 28. kolovoza 1957. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, Pravni fakultet (1980.) te položio pravosudni ispit.
Magistrirao je 1985. na poslijediplomskom studiju kaznenopravnih znanosti, a doktorirao 1994. s temom "Pravo o uhićenju i pritvoru u kaznenome procesnome pravu". Na zagrebačkom Pravnom fakultetu predaje Kazneno procesno pravo, Međunarodno kazneno pravo i Prekršajno pravo.
Kao pravnik, zastupao je Hrvatsku pred Međunarodnim sudom pravde i Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, surađivao je na nekoliko međunarodnih projekata, a kao ekspert Vijeća Europe sudjelovao je u vrjednovanju zatvora u Ukrajini, Mongoliji i Azerbejdžanu.
Nakon srednje glazbene škole Josipović je glazbeno obrazovanje nastavio na studiju kompozicije na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji.
Skladao je za različita glazbala, komorne sastave i simfonijski orkestar, a za skladbe je dobio više domaćih i međunarodnih nagrada, uključivo i Nagradu Europske radiounije te diskografsku nagradu "Porin" 1999. i 2000.
Član je više domaćih i međunarodnih pravničkih i umjetničkih udruga, govori engleski jezik, a služi se i njemačkim.
Josipović je od 1980. bio član Saveza komunista Hrvatske te sudjelovao u njegovoj transformaciji tijekom demokratskih promjena kad je pristupio Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske (SDP), a autor je prvog statuta te stranke.
Političko djelovanje i stranku napušta 1994. te se posvećuje struci - pravu i umjetnosti.
Službeno se u članstvo SDP-a vraća u ljeto 2008., a prošle je godine na unutarstranačkom odlučivanju za SDP-ova predsjedničkog kandidata pobijedio Ljubu Jurčića.
U predsjedničkoj je kampanji kao temeljni koncept zagovarao "Novu pravednost" kao društveno-pravni okvir za stvaranje boljeg i naprednijega hrvatskog društva, najavivši žestoku borbu protiv korupcije i organiziranoga kriminala.
U braku je sa suprugom Tatjanom, također sveučilišnom profesoricom prava, s kojom ima 18-godišnju kćer Lanu.
Josipović je postao treći hrvatski predsjednik osvojivši 60 posto glasova u drugom krugu predsjedničkih izbora naspram 40 posto glasova za nezavisnog kandidata Milana Bandića.
U prvom obraćanju nakon objave rezlutata nakon ponoći, Josipović je rekao da će Hrvatska vrijednostima koje će promovirati biti „jedna od sjajnih zvijezda na europskom nebu“ i da će voditi i pobijediti u ratu protiv korupcije u „velikom savezu za pravdu“.
U ponedjeljak je na konferenciji za novinare rekao da će prioriteti njegova predsjedničkog mandata biti borba protiv korupcije i kriminala kao uvjeta o kojemu ovisi budućnost Hrvatske, kako gospodarska, tako i vezana uz njezin međunarodni položaj u EU.
Kao drugi veliki cilj hrvatske vanjske politike, nakon ulaska u EU, istaknuo je snažnu suradnju sa susjedima i otklanjanje svih otvorenih pitanja.
"To je pitanje naše nacionalne sigurnosti, jer odnosi sa susjedima u najvećoj mjeri definiraju našu nacionalnu sigurnost", rekao je, dodavši da su dobri odnosi sa susjedima i bitan hrvatski gospodarski interes, jer je zbog kompatibilnih ekonomija, ustvrdio je, moguć i zajednički nastup na trećem tržištu.
JASNI STAVOVI
Analitičari kažu da je tajna Josipovićevog uspjeha u tome da odudara od političke retorije devedesetih, i da je ispravno postavio borbu protiv korupcije u središte svojih prioriteta.
Politički analitičar Branko Caratan u izjavi za RSE očekuje racionalno i kooperativno ponašanje Josipovića prema susjedima, a na unutarnjepolitičkom planu doživljava ga kao vrhunskog intelektualca koji će po ponašanju biti različit i od Franje Tuđmana i od Stipe Mesića.
„On je vrlo smirena i koncentrirana osoba, i možemo reći da je Hrvatska dobila predsjednika koji odgovara jednom smirenom demokratskom političkom životu. Pitanje je samo – je li Hrvatska dosegla taj stupanj demokratske konsolidacije?“
Caratan vjeruje da je novi hrvatski predsjednik svjestan činjenice da je EU prioritet hrvatske vanjske politike, da je važno izgraditi dobre odnose sa zemljama u regiji i pretpostavlja da u vrijeme njegova predsjednikovanja neće biti hirovitih poteza.
"Očekujem jednu smirenu politiku prema Srbiji koja će ići prema poboljšanju odnosa. Josipović se u kampanji već na neki način deklarirao kada je progovorio o hrvatskoj tužbi za genocid u čijem je pisanju sudjelovao. On je rekao da su vec neki elementi te tužbe realizirani (povrat kulturnog blaga, kažnjavanje ratnih zločinaca itd). Dakle, on nije rekao da će se tužba povući, nego da postoji mogućnost, ukoliko se države dogovore, o ovim ostalim pitanjima koja su pokrenuta," rekao je Caratan.
I dr Vlatko Cvrtila, također profesor sa zagrebačkog Fakuleta političkih znanosti, vjeruje da će novi hrvatski predsjednik, osim u Europi, više ojačati i hrvatski angažman u sklopu Ujedinjenih naroda, te još vise usmjeriti fokus na regiju, pogotovo hrvatsko-srpske odnose bez kojih, kaže Cvrtila, nema stabilnosti na ovim prostorima:
"Vjerujem da će se novi predsjednik jako dobro snaći, pogotovo u priči o dvostrukim tužbama ili 'tužbom na tužbu' s obzirom na činjenicu da je sam sudjelovao u pisanju hrvatske tužbe, da je dobro upoznat s ovom problematikom i mislim da će u tom smislu Josipović imati vrlo jasne stavove koji će odražavati hrvatske interese."
POLITIČKA BUDUĆNOST
Na Hrvatskom radiju su pitali profesora istorije na Sveučilištu Yale Ivu Banca da li je Hrvatska postala 'crvena'.
"Nije 'crvena' malo je 'ružičasta' ... ali, pazite , ona je 'ružičasta' još od 90. godine na razne načine. Mi nikad nismo 'zagrizli' cijeli taj problem komuinističkog nasljeđa. Jučer je, recimo, Josipović u pozdravnom govoru, govorio o antifašističkim vrijednostima, moramo definirati što je to, to je vrlo nebulozna fraza," rekao je Banac.
"Mi zapravo još ništa ne znamo gotovo ništa o mogućnostima gospodina Josipovića, jer ova kampanja nije vođena u smislu da se razni stavovi do kraja otkriju i treba pričekati i vidjeti kako će se stvari razvijati," dodao je on.
Predsjednički kandidat vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrija Hebrang, koji za dlaku nije ušao u drugi krug predsjedničkih izbora, čestitao je Josipoviću kazavši kako je on „pokazao veliku političku ozbiljnost i zrelost":
"Vjerujem da će biti dobar predsjednik države.“
Po Hebrangovoj ocjeni, ovi su izbori velika pobjeda ljevice, jer je pokazala veću ozbiljnost od desnice. HDZ nije službeno podržao nijednog od kandidata u prvom krugu.
Dugogodišnja čelnica oporbene Hrvatske narodne stranke (HNS) i kandidatkinja te stranke u prvom krugu predsjedničkih izbora Vesna Pusić ocijenila je da se Hrvatska opredijelila za civiliziranu opciju smirenog i ozbiljnog predsjednika.
„To je dobro i pokazuje da Hrvatska ima političku budućnost, koja je bolja od ovoga danas,“ kazala je. Hrvatska narodna stranka službeno je odmah nakon završetka prvog kruga izbora i ispadanja njihove kandidatkinje podržala Josipovića.
SLIJEDI DEMONTAŽA
Predsjednički kandidat oporbenog istarskog demokratskog sabora (IDS) u prvom krugu Damir Kajin čestitao je Josipoviću i izrazio je nadu da će on kao predsjednik Republike biti puno aktivniji nego što je bio kao zastupnik u Saboru. IDS je zajedno sa HNS-om na početku kampanje za drugi krug izbora podržao Josipovića.
Potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Milorad Pupovac kazao je kako je rezultat ovih izbora izvrstan za Hrvatsku i sve njene građane.
„Hrvatska je dobila predsjednika s novim stilom, novom političkom pameću i novom političkom kulturom,“ kazao je Pupovac. SDSS nije u prvom krugu podržao nijednog kandidata, pa ni Andriju Hebranga kao kandidata svog koalicijskog partnera HDZ, a u drugom krugu su službeno podržali Josipovića.
„Pobjeda Ive Josipovića, odlazak Ive Sanadera i skori odlazak Stipe Mesića označavaju ovaj trenutak kao trenutak dramatičnih političkih promjena u Hrvatskoj nabolje. Sanaderovim odlaskom raskrinkan je koruptivni sistem kojem sad slijedi demontaža, a demokracija je obranjena od ekstremističkog izazova Milana Bandića“, kazao je profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek za portal tportal.hr.
On ocjenjuje da je upravo Bandić svojom izrazito negativnom kampanjom i ulaskom u politički ekstremizam pomogao Josipoviću da postane treći hrvatski predsjednik. Uvjeren je da je to mobiliziralo birače - što se najbolje vidi na primjeru Zagreba - da glasaju protiv Bandića, za Josipovića.
SRBI IZ HRVATSKE OPTIMISTIČNI
Komentatorica zagrebačkog „Večernjeg lista“ Jasmina Popović u svom komentaru podsjeća da su očekivanja od novog hrvatskog predsjednika – velika.
„Njegov pomirljiv i nekonfliktan nastup tijekom kampanje govori o čovjeku kojega je teško isprovocirati, koji će prije prespavati nego naglo reagirati. Osobine su to koje bi mu mogle i te kako dobro doći u rješavanju odnosa sa susjedima – Slovenijom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom.“
Komentator zagrebačkog „Jutarnjeg lista“ Davor Butković kao razloge Josipovićeve pobjede navodi činjenicu da su ga birači prepoznali kao političara novog stila, drugačijeg od ponašanja i rječnika koji je obilježavao devedesete godine u Hrvatskoj, i to da je sasvim ispravno borbu protiv korupcije u stavio u središte svog programa.
„Kao političar koji je, dakle, postao predsjednik zahvaljujući svom snažnom odmaku od imidža, ponašanja i prošlosti većine hrvatskih političara, i koji je dobio potporu građana na najšire postavljenoj paroli o društvenoj pravednosti i borbi protiv korupcije, Ivo Josipović sam je nametnuo nove kriterije, prema kojima će ga javnost ocjenjivati,“ kaže komentator dodajući kako Josipović nema pravo na famoznih „sto dana“ poštede od javne kritike.
Izbjegli Srbi iz Hrvatske očekuju bitne promjene od novog predsjednika.
„Srbi iz Hrvatske, koji su ovdje u izbjeglištvu proveli više od 14, a neki više i od 18-19 godina, zaista su sa nestrpljenjem očekivali da dođe do neke zaista bitne promjene u Hrvatskoj. Ona se do sada nije desila. Oba puta prethodna dva predsjednika nisu ispunila naša očekivanja. Prosto možemo reći da je nastavljena poslije rata da se vodi ista politika samo drugim sredstvima kada su Srbi u pitanju, tako da za ovih više od 14 godina, nije došlo do povratka, nije vraćena imovina, nisu vraćena stanarska prava, a posebno sva druga prava koja Srbima pripadaju,“ kaže za RSE Milojko Budimir generalni tajnik Udruženja Srba iz Hrvatske.
On je izrazio nadu da će sa Josipovićem biti drugačije.
„I prosto nas je ova nada do sada i održala. Josipović izgleda, na osnovu onoga što smo mogli čuti u njegovoj predizbornoj kampanji, da se zalaže za neke druge vrijednosti, standarde, koji približavaju Hrvatsku EU. Mi se nadamo da Hrvatska neće moći ući u EU, ako ne ispuni te obaveze koje je preuzela ranije svojim bilateralnim i međunarodnim ugovorima, koji se odnose na Srbe – hrvatske državljane,“ rekao je Budimir dodavši da predsjednik stvara klimu koja bi mogla da poboljša odnose, “a bez poboljšanja položaja izbjeglih i prognanih Srba sigurno se ti odnosi neće moći popraviti”.
Biografija Ive Josipovića
Ivo Josipović, sveučilišni profesor, skladatelj i saborski zastupnik, izabran je za trećega hrvatskog predsjednika.Josipović je rođen 28. kolovoza 1957. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, Pravni fakultet (1980.) te položio pravosudni ispit.
Magistrirao je 1985. na poslijediplomskom studiju kaznenopravnih znanosti, a doktorirao 1994. s temom "Pravo o uhićenju i pritvoru u kaznenome procesnome pravu". Na zagrebačkom Pravnom fakultetu predaje Kazneno procesno pravo, Međunarodno kazneno pravo i Prekršajno pravo.
Kao pravnik, zastupao je Hrvatsku pred Međunarodnim sudom pravde i Međunarodnim kaznenim sudom u Haagu, surađivao je na nekoliko međunarodnih projekata, a kao ekspert Vijeća Europe sudjelovao je u vrjednovanju zatvora u Ukrajini, Mongoliji i Azerbejdžanu.
Nakon srednje glazbene škole Josipović je glazbeno obrazovanje nastavio na studiju kompozicije na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji.
Skladao je za različita glazbala, komorne sastave i simfonijski orkestar, a za skladbe je dobio više domaćih i međunarodnih nagrada, uključivo i Nagradu Europske radiounije te diskografsku nagradu "Porin" 1999. i 2000.
Član je više domaćih i međunarodnih pravničkih i umjetničkih udruga, govori engleski jezik, a služi se i njemačkim.
Josipović je od 1980. bio član Saveza komunista Hrvatske te sudjelovao u njegovoj transformaciji tijekom demokratskih promjena kad je pristupio Socijaldemokratskoj partiji Hrvatske (SDP), a autor je prvog statuta te stranke.
Političko djelovanje i stranku napušta 1994. te se posvećuje struci - pravu i umjetnosti.
Službeno se u članstvo SDP-a vraća u ljeto 2008., a prošle je godine na unutarstranačkom odlučivanju za SDP-ova predsjedničkog kandidata pobijedio Ljubu Jurčića.
U predsjedničkoj je kampanji kao temeljni koncept zagovarao "Novu pravednost" kao društveno-pravni okvir za stvaranje boljeg i naprednijega hrvatskog društva, najavivši žestoku borbu protiv korupcije i organiziranoga kriminala.
U braku je sa suprugom Tatjanom, također sveučilišnom profesoricom prava, s kojom ima 18-godišnju kćer Lanu.