Od kada je proglašena pandemija novi virus probudio je jedan od najstarijih strahova, strah od bolesti.
Kako se takvoj atmosferi ponaša pojedinac, da li je posrijedi realan strah ili je priča o gripu samo dramatično upakovana planetarna manipulacija.
"Strah od novog gripa kod pojedinca dovodi do niza drugih stanja", kaže klinički psiholog Ljiljana Krkeljić. Ističe da i reakcije ljudi u ovakvim situacijama mogu biti različite.
"Prirodno je da svaka realna opasnost, naročito ako se radi o ugroženosti zdravlja i života, izaziva visok stepen straha, zabrinutosti, pa ponekad čak i panika, zavisno od toga kako se informacije šire, koji je tip informacija i ko ih širi. Strah može producirati različite reakcije, između ostalog i agresivan odbrana od ovog teškog osjećanja kao i konstruktivne odbrane, kako i više ili manje smislena odbrana, mislim na neke određene načine ponašanja koju su u skladu sa preporukama koje štite", kaže Krkeljić.
Strah, agresija, frustracija, karekteristično je za ono što psihlogija definiše kao posttraumatski sindrom:
"Ako je ovo trauma, kao što i jeste u određenom stepenu, onda su to znaci još neke odložene reakcije neko izvjesno vrijeme."
FRUSTRACIJA VISOKA - AGRESIVNOST VISOKA
Postoje mišljenja da je priča o gripu A zapravo planetarna manipulacija da se dramatično upakovana priča o pandemiji prodaje narodim masama. Koliko je ta priča realna pitali smo komunikologa Radoja Cerovića.
"Postoji realna mogućnost da je realna. Ako procjenjujemo opasnost od pandemijskog gripa o kojem danas govorimo trebalo bi, pretpostavljam, uzeti makar tri faktora, a to je da li je virulentnost, zaraza tim virusom veća nego obično, da li je stepen smrtnosti veći nego obično i da li pogađa zdrave ljude i zdravu populaciju kako što se dogodilo kod španske groznice i da kroz ta tri kriterijuma da procjenimo da li nam stvarno prijeti neka veća opasnost nego što bi nam inače prijetila od sezonskog gripa. Ne postoji nijedan alarmantan podatak, osim alarmantnosti medijskih navoda", smatra Cerović.
Strah od bolesti je usko povezan sa frustracijom i agresivnošću, pogodno je tlo za manipulaciju u, između ostalog i političke svrhe:
"Agresivnost traži da se na neki način usmjeri ka nekom cilju, targetu, da bude na neki način iskaljena na nekome u situacijama kada je frustracija visoka, te je i agresivnost visoka, u ovom slučaju strah od gripa u nekom drugom slučaju to može da bude ekonomska kriza, strah od terorizma ili tome sličnih stvari, itekako je moguće na taj način lakše mobilisati tu agresivnost i usmjeriti je protiv nekoga kome bi možda u političkom smislu pogodovalo da se usmjeri ka nekoj, na primjer, etničkoj grupi, ka nekoj drugoj državi i ka nekom neprijatelju i tome slično."
Da li je priča o gripu prenaglašena i da li je neko zaradio na toj priči? Da li imamo razloga za sumnju? Komunikolog Cerović mogući odgovor na ta pitanja ilustruje kroz priču o tome šta se događalo na tržištu akcija, neposredno prije pojave novog virusa.
"Nekoliko dana pred otkrivanje novog virusa i od strane Svjetske zdravstvene organizacije da je otkriven novi virus akcije kompanije "Roš", koja proizvodi "Tamiflu" je bila vrlo nisko i da je nakon objavljivanja postojanja novog virusa, nakon objavljivanja pandemije, ta vrijednost akcija konstantno rasla", rekao je Cerović.
Kako se takvoj atmosferi ponaša pojedinac, da li je posrijedi realan strah ili je priča o gripu samo dramatično upakovana planetarna manipulacija.
"Strah od novog gripa kod pojedinca dovodi do niza drugih stanja", kaže klinički psiholog Ljiljana Krkeljić. Ističe da i reakcije ljudi u ovakvim situacijama mogu biti različite.
KRKELJIĆ: Prirodno je da svaka realna opasnost, naročito ako se radi o ugroženosti zdravlja i života, izaziva visok stepen straha, zabrinutosti, pa ponekad čak i panika
"Prirodno je da svaka realna opasnost, naročito ako se radi o ugroženosti zdravlja i života, izaziva visok stepen straha, zabrinutosti, pa ponekad čak i panika, zavisno od toga kako se informacije šire, koji je tip informacija i ko ih širi. Strah može producirati različite reakcije, između ostalog i agresivan odbrana od ovog teškog osjećanja kao i konstruktivne odbrane, kako i više ili manje smislena odbrana, mislim na neke određene načine ponašanja koju su u skladu sa preporukama koje štite", kaže Krkeljić.
Strah, agresija, frustracija, karekteristično je za ono što psihlogija definiše kao posttraumatski sindrom:
"Ako je ovo trauma, kao što i jeste u određenom stepenu, onda su to znaci još neke odložene reakcije neko izvjesno vrijeme."
FRUSTRACIJA VISOKA - AGRESIVNOST VISOKA
Postoje mišljenja da je priča o gripu A zapravo planetarna manipulacija da se dramatično upakovana priča o pandemiji prodaje narodim masama. Koliko je ta priča realna pitali smo komunikologa Radoja Cerovića.
CEROVIĆ: Ne postoji nijedan alarmantan podatak, osim alarmantnosti medijskih navoda
"Postoji realna mogućnost da je realna. Ako procjenjujemo opasnost od pandemijskog gripa o kojem danas govorimo trebalo bi, pretpostavljam, uzeti makar tri faktora, a to je da li je virulentnost, zaraza tim virusom veća nego obično, da li je stepen smrtnosti veći nego obično i da li pogađa zdrave ljude i zdravu populaciju kako što se dogodilo kod španske groznice i da kroz ta tri kriterijuma da procjenimo da li nam stvarno prijeti neka veća opasnost nego što bi nam inače prijetila od sezonskog gripa. Ne postoji nijedan alarmantan podatak, osim alarmantnosti medijskih navoda", smatra Cerović.
Strah od bolesti je usko povezan sa frustracijom i agresivnošću, pogodno je tlo za manipulaciju u, između ostalog i političke svrhe:
"Agresivnost traži da se na neki način usmjeri ka nekom cilju, targetu, da bude na neki način iskaljena na nekome u situacijama kada je frustracija visoka, te je i agresivnost visoka, u ovom slučaju strah od gripa u nekom drugom slučaju to može da bude ekonomska kriza, strah od terorizma ili tome sličnih stvari, itekako je moguće na taj način lakše mobilisati tu agresivnost i usmjeriti je protiv nekoga kome bi možda u političkom smislu pogodovalo da se usmjeri ka nekoj, na primjer, etničkoj grupi, ka nekoj drugoj državi i ka nekom neprijatelju i tome slično."
Da li je priča o gripu prenaglašena i da li je neko zaradio na toj priči? Da li imamo razloga za sumnju? Komunikolog Cerović mogući odgovor na ta pitanja ilustruje kroz priču o tome šta se događalo na tržištu akcija, neposredno prije pojave novog virusa.
"Nekoliko dana pred otkrivanje novog virusa i od strane Svjetske zdravstvene organizacije da je otkriven novi virus akcije kompanije "Roš", koja proizvodi "Tamiflu" je bila vrlo nisko i da je nakon objavljivanja postojanja novog virusa, nakon objavljivanja pandemije, ta vrijednost akcija konstantno rasla", rekao je Cerović.