Iran danas obogaćuje više uranijuma no što su to radili prije potpisivanja nuklearnog sporazuma 2015. godine, saopštio je predsjednik ove zemlje Hasan Rohani (Hassan Rouhani) u televizijskom obraćanju.
"Obogaćujemo više uranijuma nego prije no što je sporazum potpisan. Pritisak na Iran se povećava ali mi nastavljamo sa napretkom", rekao je Rouhani.
Obogaćeni uranijum može se koristiti za stvaranje goriva za reaktore ali i za razvoj nuklearnog oružja, odnosno materijala za nuklearne bojeve glave. Iran uporno odbija tvrdnje zapadnih zemalja da obogaćuje uranijum zbog stvaranja oružja te kažu kako žele koristiti nuklearni materijal u mirovne svrhe.
Međunarodna agencija za atomsku energiju potvrdila je još 1. jula prošle godine, da je Iran prešao zalihe od dozvoljenih 300 kilograma nisko obogaćenog uranijuma, čime su prekršili granicu postavljenu nuklearnim sporazumom.
Pročitajte i ovo: Sve brojke iranskog nuklearnog sporazumaNakon što su se 2018. godine Sjedinjene Države povukle iz nuklearnog sporazuma, zvaničnog naziva 'Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja', i ponovo nametnule ekonomske sankcije Teheranu, Iran je krenuo sa postepenim odstupanjem od obaveza dogovorenih sporazumom.
Američke sankcije pogodile su iransku ekonomiju, no Washington i dalje planira da smanji njihov izvoz nafte na nulu.
Pokretanje mehanizma
Pročitajte i ovo: Iranski nuklearni sporazum na aparatima za održavanje životaTeheran je u nedelju, 12. januara, saopštio da se više neće pridržavati nijednog ograničenja koje je nametnuo nuklearni sporazum iz 2015. godine, nakon što su američke snage ubile iranskog generala Qasema Soleimanija.
Nakon toga su Velika Britanija, Francuska i Njemačka odlučile da pokrenu mehanizam za rješavanje spora iz nuklearnog sporazuma, za šta Iran kaže da je podilaženje 'srednjoškolskom nasilniku' američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
Pokretanjem mehanizma od strane Francuske, Njemačke i Velike Britanije planiraju se riješiti pitanja vezana za implementaciju nuklearnog sporazuma a ne nametnuti nove sankcije, što je potvrdio i visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borell.
Ipak mehanizmom se otvara dugački diplomatski proces koji bi mogao na kraju dovesti do uvođenja sankcija Ujedinjenih nacija, iako iz evropskih zemalja stiže poruka da im to nije glavni cilj već spašavanje nuklearnog sporazuma.
Britanski premijer Boris Johnson je poručio da je vrijeme za 'Trumpov sporazum' dok iz Pariza stiže poruka da su potrebni dodatni razgovori.
“Ne znam šta britanski premijer u Londonu misli? Rekao je da bismo trebali staviti po strani nuklearni sporazum i implementirati Trumpov plan. Šta je Trump uradio osim što je prekršio obaveze i odstupio od zakona i međunarodnih regulacija,” rekao je Rohani dan ranije u televizijskom obraćanju tokom kojeg je pozvao zemlje potpisnice da se vrate poštivanju sporazuma.
Moguće sankcije Evropi zbog Irana
Prema pisanju Washington Posta, Trumpova administracija zaprijetila je uvođenjem taksi od 25 posto na uvoz evropskih automobila ukoliko Velika Britanija, Francuska i Njemačka zvanično ne optuže Iran za kršenje nuklearnog sporazuma.
Pročitajte i ovo: Iran je imao tešku godinu, a 2020. će vjerojatno biti jednako teškaDvojica evropskih diplomata potvrdila su da je Washington zaprijetio taksama, ali su rekli da su čelnici zemalja prije toga odlučili pokrenuti mehanizam.
Treći diplomata je rekao da će takva američka taktika samo potkopati Evropljane koji neovisno pokušavaju izvršiti pritisak.
Iran je više puta ponovio da neće razgovarati sve dok su sankcije na snazi te da ne može pregovarati sa Trumpom koji je prekršio američka obećanja i odustao od ranijeg sporazuma.
Američka administracija smatra kako novi sporazum ne bi trebao samo pokriti iranski nuklearni program već i razvoj balističkih raketa i aktivnosti Teherana u regionu, gdje ima uticaj i preko saveznika u Iraku, Siriji, Libanonu i Jemenu.
Obogaćenje uranijuma kao odgovor na sankcije
Sporazum iz 2015. godine kojeg je potpisalo pet stalnih članica Vijeća sigurnosti: Sjedinjene Države, Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija, Njemačka plus Evropska unija i Iran, nudi Iranu oslobađanje od sankcija ukoliko obuzda svoju nuklearnu proizvodnju.
No, nakon što se američki predsjednik 2018. godine povukao iz sporazuma jer kako je tada naveo želi novi, strožiji sporazum, Teheranu su ponovo nametnute ekonomske sankcije.
Američki predsjednik Donald Trump prilikom potpisivanja odluke o vraćanju sankcija Iranu
Iranski odgovor na uvođenje ekonomskih sankcija od strane Sjedinjenih Država stigao je u obliku smanjenja poštovanja obaveza iz sporazuma.
No njihovo postepeno nepoštivanje odredbi iz sporazuma i povremeno povećanje obogaćenja uranijuma, kulminiralo je ovog mjeseca kada su najavili da će odbaciti sva ograničenja za obogaćenje, iako sa druge strane, i dalje ostaju pri stavu da žele očuvati sporazum.
Nuklearni spor nalazi se u srcu iranskog sukoba sa zapadnim zemljama koji je dostigao kulminaciju kada je ovog mjeseca u američkom napadu dronom ubijen iranski general Qasem Soleimani, a Iran odgovorio napadom na iračke vojne baze u kojima su smještene američke snage.
Nakon toga je uslijedilo iransko obaranje ukrajinskog putničkog aviona koji je iz Teherana letio ka Kijevu i u kojem je stradalo 176 osoba.
Iz Irana je kasnije stigla potvrda da su srušili avion, ali kako su rekli da je obaranje aviona bila nenamjerna tragična greška.
"Bila je to neoprostiva greška... Ne može samo jedna osoba biti odgovorna za pad aviona. Iranske vojne snage su priznanjem napravile dobar prvi korak... Trebalo bi da uvjerimo ljude da se to više neće ponoviti", rekao je tada Rouhani, dodajući da je njegova vlada "odgovorna za Irance i građane drugih država koji su izgubili život u padu aviona."
Priznanje Irana o rušenju aviona podstaklo je proteste širom zemlje koji su se ubrzo pretvorili u proteste protiv vlade.
Tri dana protesta u Iranu