Osim verifikacije mandata novog sastava parlamenta, u Skupštini Crne Gore je 23. septembra formirana nova parlamentarna većina sastavljana od tri koalicione grupacije čiji su lideri Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović.

Aleksa Bečić, predsjednik Demokratske Crne Gore i lider izborne liste “Mir je naša nacija”, izabran je za predsjednika Skupštine Crne Gore.

Tajnim glasanjem za Bečića je glasalo 45 poslanika odnosno, uz stranke parlamentarne većine on je dobio podršku i dijela manjinskih nacionalnih partija. Jedan poslanik je glasao protiv, dok je Demokratska partija socijalista (DPS) bila uzdržana.

U prvom obraćanju sa mjesta predsjednika Skupštine Crne Gore, Aleksa Bečić je saopštio da je čast "biti prvi izabrani javni funkcioner nakon prve demokratske smjene vlasti u crnogorskoj istoriji".

Takođe, poslanici trojne koalicije su uputili potpisan zahtjev predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, da Zdravku Krivokapiću dâ mandat za sastav nove Vlade.

Ovo je epilog prve sjednice Skupštine Crne Gore koja je održana nakon parlamentarnih izbora, 30 avgusta, na kojoj je nakon tri decenije vladanja Demokratska partija socijalista (DPS), Mila Đukanovića prešla u opoziciju.

Đukanovićevih trideset godina vlasti

Prijedlog da predsjednik Skupštine bude Aleksa Bečić, a mandatar Zdravko Krivokapić, saopštio je Milan Knežević, poslanik Demokratskog fronta na samoj sjednici parlamenta.

“Želimo da eliminišemo sve sumnje da će Srbi izdati, da se Srbi bore za fotelje u parlamentu jer mi smo se uglavnom borili za zatvorske ćelije, mjesto u Tužilaštvu i sudovima”, kazao je Knežević.

Dan ranije, tokom pokušaja dogovora koalicionih partnera o mandataru i podjeli resora buduće Vlade, upravo su iz Demokratskog fronta odbili da se za mandatara predloži Zdravko Krivokapić, iako je on bio nosilac njihove izborne liste “Za budućnost Crne Gore”, što je potvrdio i Dritan Abazović, učesnik pregovora.

“Juče sam tamo izašao sa predlogom da Krivokapić bude premijer. Bilo je specifično da oni odbiju moj predlog da njihov kandidat bude premijer”, rekao je Abazović novinarima tokom skupštinske pauze.

Pročitajte i ovo: Most: Da li je Amfilohije najmoćniji čovek u Crnoj Gori?

Kakva je uloga SPC u pregovorima?

Predstavnici tri koalicije nove parlamentarne većine o mandataru za sastav nove Vlade pregovarali su u utorak, 22. septembra, u manastiru Ostrog uz posredovanje mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohija i episkopa Joanikija.

Za lidera koalicije “Crno na bijelo” Dritana Abazovića nije sporno što su se crkveni velikodostojnici uključili u razgovore o mandataru i Vladi.

„I oni su ljudi, to su građani koji imaju uticaj na društvo. Kako bih razgovarao sa reisom, tako mogu i sa mitropolitom. Ovo je istorijski momenat i na ovaj način treba da brišemo frustracije iz prošlosti i da vidimo kako za državu možemo da donesemo najbolje odluke“, poručuje Abazović i dodaje da crkva nije pomogla njihovu koaliciju, ali da „bog jeste“.

Komentarišući činjenicu da se o budućoj vlasti pregovaralo uz posredovanje crkve, politički analitičar Sergej Sekulović za RSE kaže da takva praksa ne bi smjela da se nastavi.

“U političkoj ravni to može da se opravda činjenicom da Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori ima otvoreni politički interes vezano za Zakon o slobodi vjeroispovijesti, da se buduća vlast što prije formira kako bi se pristupilo promjenama tog Zakona. U tom kontekstu neki vid posredovanja SPC u pregovorima koji su doživjeli određene problematične momente može da se politički racionalno shvati. Međutim, u perspektivi ta praksa bi trebala da bude jedan izuzetak, a ne pravilo jer crnogorsko društvo bi moralo da se gradi na principima gdje se tačno zna linija razdvajanja između onoga što je svjetovno ili državno i onoga što je duhovnoa”, kazao je Sekulović.

Mandatar za sastav nove Vlade Zdravko Krivokapić kaže da je pogrešna percepcija da mitropolit Amfilohije i episkop Joanikije kroje sudbinu Crne Gore, navodeći da su se “oni našli kao pomiritelji”.

Da li je SPC 'izborni pobjednik' u Crnoj Gori?

Da li će Vlada biti ekspertska?

Krivokapić je poručio da će prvi princip djelovanja nove vlasti biti uređenje Crne Gore.

„Prvi princip biće - ne kradimo državu. Dovešćemo poznaniju prava sve one koji to zaslužuju. Obaveza nam je da Crna Gora liči na Luksemburg“, rekao je Krivokapić i dodao da je toliko srećan i da mora da se trudi da “ne pusti suzu“.

Na pitanje hoće li vlada biti ekspertska, odgovorio je da realnost nalaže da se prave određeni ustupci.

„Nova vlada treba da bude vlada povjerenja i da joj građani vjeruju. Nećemo dijeliti građane ni po naciji, ni po vjeri“, rekao je Krivokapić.

Dritan Abazović je, međutim, rekao da oni koji misle da mogu da budu balast vladi treba da se povuku.

„Volio bih da Zdravko Krivokapić, mandatar, sastavi najbolju vladu, od kredibilnih ljudi, koja će moći da se suoči sa nagomilanim problemima u našem društvu. Svi oni koji personalno misle da mogu da budu u vladi, a mogu da joj budu balast treba da se povuku“, rekao je Abazović novinarima u Skupštini dodajući da očekuje da se sektori koji tiču nacionalnog interesa i bezbjednosti države "ne daju ljudima koji su neozbljni i onima koji bi na bilo koji način mogli da negativno utiču na bezbjednosne prijetnje i orjentaciju prema zapadu".

Pročitajte i ovo: Ekspertska ili politička Vlada Crne Gore? 

Abazović je odbio da odgovori na koga konkretno misli kada kaže neozbiljni i poručio da ga javnost razumije:

„Danas je sve došlo na svoje, da ne kažem na moje i zato sam jako zadovoljan. Što se tiče bezbjednosnog sektora tu treba da imamo poseban senzibilitet zbog međunarodne podrške. Juče sam imao sastanke sa (predstavnicima) dvije najuticajnije države u Crnoj Gori i znam zašto to pričam“, naveo je Abazović.

Aleksa Bečić je kazao da na izborima nijesu pobijedili da bi se dijelili i svađali. Kako je naveo, Demokrate su uvijek bile na stanovištu da je dogovor najbolje rješenje.

Politički analitičar Sergej Sekulović za RSE kaže da trenutno stanje stvari govori da postoji pomak u pregovorima oko formiranje buduće vlasti.

“To je jedan zaista realan korak naprijed. To svakako ne znači da će svi budući događaji ići glatko. Odnosno, na samom mandataru je da napravi strukturu Vlade i ozbiljni pregovori nam tek slijede. Ali ovo danas jeste signal da se to ipak u nekom razumnom ili u ustavnim rokovima može završiti. Što ne znači da će ta vlast biti stabilana i da neće biti na ozbiljnim iskušenjima ”, smatra Sekulović objašnjava da su pregovori o budućoj vlasti tek počeli i da Crnu Goru čeka buran politički period sa dinamičnim parlamentom.

Bez prisustva dijela poslanika DF-a na intoniranju himne

Nova Skupština Crne Gore

Konstitutivna sjednica crnogorskog parlamenta počela je intoniranjem državne himne, a ovom činu nije prisustvovao dio poslanika Demokratskog fronta, dok je nosilac liste „Za budućnost Crne Gore“ Zdravko Krivokapić s ostalim prisutnim poslanicima i gostima ispoštovao državnu himnu.

Konstitutivnoj sjednici nije prisustvovao predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, dok su kao gosti prve sjednice 27. saziva bili prisutni predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, predsjednica Ustavnog suda Desanka Lopičić, zaštitnik ljudskih prava Siniša Bjeković i predsjednik Državne izborne komisije Aleksa Ivanović.

Nakon verifikacije mandata novog saziva predsjedavajući Miodrag Lekić je, između ostalog, saopštio da je prvi put došlo do promjene vlasti i mirne primopredaje, i najavio da neće biti revanšizma u odnosu na prethodnu vlast, te insistirao na dignitetu i nezavisnosti Skupštine kao institucije.

„Nova vlast ne treba da svoj legitimitet zasniva na negaciji svega što je urađeno prije, što bude konstatovano kao pozitivno. To kao rezultat treba priznati i na tome graditi dalje crnogorsko društvo. Ono što je negativno, a plašim se da je toga bilo više, zahtijeva radikalan diskontinuitet. Dakle, neće biti revanšizma, ali će biti realizacije poglavlja 23 i 24 (poglavlja se odnose na vladavinu prava)“, rekao je Lekić koji predsjedava Parlamentom kao najstariji poslanik.

Na osnovu izbornog rezultata tri koalicije koje su osvojile većinu od 41 mandata od ukupno 81 poslaničkog mjesta 23. septembra su zauzeli parlamentarne klupe u koje su poslednjih tri decenije bile rezervisane za Demokratsku partiju socijalista, Mila Đukanovica.

Parlamentarnu većinu čine tri koalicije: „Za budućnost Crne Gore“ predvođena Zdravkom Krivokapićem i Demokratskim frontom koja je osvojila 27 mjesta, koalicija „Mir je naša nacija“ koju predvodi Aleksa Bečić predsjednik Demokratske Crne Gore sa deset mandata i koalicija „Crno na bijelo“ predvođena Građanskim pokretom URA, Dritana Abazovića sa četiri poslanička mjesta.

Pročitajte i ovo: Tenzije i postizborna kombinatorika u Crnoj Gori

Dojučerašnja vladajuća Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića osvojila je 30 mandata, njegov koalicijiski partner Socijaldemokrate Ivana Brajovića tri, Bošnjačka stranka takođe tri mandata.

Dvije koalicije partija Albanaca po jedno poslaničko mjesto i od prije pet godina opoziciona Socijaldemokratska partija dva mandata.

Od okončanja izbornog procesa lideri tri koalicije Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović u javnosti su izašli sa dva sporazuma, koji govore o principima za formiranje buduće Vlade Crne Gore.

Ključni principi su: da nema promjene spoljnopolitičkog kursa Crne Gore, da nema izmjena državnih simbola, da će Vladu činiti stručnjaci bez obzira na njihovu političku, vjersku ili nacionalnu pripadnost, te depolitizacija ključnih institucija u cilju borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije kao jedan od najvažnijih elemenata za ulazak Crne Gore u Evropsku uniju.