Glavni spoljnopolitički prioriteti nove Vlade Crne Gore ostaju članstvo u NATO i EU, saopštio je, između ostalog, premijer Duško Marković u Skupštini Crne Gore, predstavljajući ekspoze. Pored toga, Marković želi poboljšanje odnosa sa Rusijom, a na unutrašnjem planu očekuje potpuno rasvjetljavanje pokušaja terorističkih akata pripremanih u izbornom danu. Da li je nova Vlada Crne Gore reformistička ili predstavlja kontinuitet prethodne Vlade Mila Đukanovića?
Poslanici crnogorskog parlamenta, bez prisustva opozicije, izabrali su 41. Vladu Crne Gore, na čijem će čelu biti Duško Marković. Za izbor Vlade i njenih članova glasali su poslanici Demokratske partije socijalista, Liberalne partije, Socijaldemokrata, Bošnjačke stranke, koalicije albanskih stranaka i Hrvatske građanske inicijative.
Predlažući sastav nove Vlade koja će imati 19 ministara, budući predsjednik Vlade Duško Marković je konstatovao da će u odnosu na integracije u Sjevernoatlantsku alijansu i Evropsku uniju, njegova Vlada zadržati kontinuitet prethodnih Vlada, što znači da će to biti spoljnopolitički prioriteti. Marković je naveo da je jedan od prioriteta popravljanje odnosa sa Rusijom kao i dobrosusjedska politika.
„Veću pažnju posvetićemo intenziviranju odnosa sa susjedima, sa Evropskom unijom, SAD i Kinom. A nastojaćemo da prevaziđemo nerazumjevanje u odnosima sa našim istorijskim saveznikom Rusijom“, rekao je Marković.
U novoj Vladi Duška Markovića je više novih imena. Šef diplomatije je Srđan Darmanović, ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić, pravde Zoran Pažin koji će ujedno biti jedan od potpredsjednika Vlade, ministar odbrane je Predrag Bošković, Milutin Simović će biti potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, Darko Radunović biće ministar finansija. Predsjednik Vlade je naveo da od novih ministara očekuje rezultate u narednih godinu dana.
Mandatar Duško Marković predložio je na sjednici parlamenta sastav nove vlade: potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj predložen je Rafet Husović, a Marija Vučinović za ministarku bez portfelja. Dragica Sekulić pokrivaće resor ekonomije. Ministar prosvjete je Damir Šehović, zdravlja Kenan Hrapović, saobraćaja Osman Nurković, rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, dok će resor za ljudska i manjinska prava voditi Mehmed Zenka. Andrija Pejović je za ministar evropskih integracija, Suzana Pribilović vodiće resor za javnu upravu, a Nikola Janović za sport. Ministar kulture je Janko Ljumović, nauke Sanja Damjanović, a održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.
Predsjednik Vlade je rekao da od novih ministara očekuje rezultate, a provjera će uslijediti za godinu dana. „Očekujem brze rezultate. Prva provjera uspješnosti rada svakog ministarstva biće tačno nakon godinu dana. Ko u ovom roku odgovori zadatku, nastaviće svoj mandat“, kaže Marković.
U novoj Vladi nema ministara iz prethodne koji su bili opterećeni krivičnim prijavama, sumnjičenjima i aferama, kao što su Petar Ivanović, Sanja Vlahović i Branimir Gvozdenović koji je izabran za potpredsjednika parlamenta.
Govoreći o prethodnim događajima vezanim za izborni dan i pokušaj terorističkih napada, premijer Marković je rekao da je će Vlada dati podršku za rasvjetljavanje svih događaja i procesuiranje odgovornih.
„Svjedoci smo da je nedavno naša država bila izložena ogromnoj opasnosti kada su određene strukture, u ostvarenju svojih političkih ciljeva, posegnule za najmračnijim terorističkim scenarijom. Ne želeći da na bilo koji način komentarišem rad nadležnih koji se bave ovim slučajem, nova Vlada daće punu podršku u rasvjetljavanju ovih detalja zločinačkog nauma prema Crnoj Gori i njenom premijeru. Bilo da su u pitanju strani državljani ili državljani Crne Gore, ruka pravde i pravne države mora stići svakog učesnika ove kriminalne namjere da se na brutalan način udari u temelje crnogorske države“, rekao je Marković.
Sjednici Skupštine nisu prisustvovali poslanici opozicije, njih 39, koji ostaju pri odluci da ne priznaju izbore i da bojkotuju sve sjednice parlamenta do potpunog rasvjetljavanja navodnog pokušaja državnog udara na dan izbora, za koji smatraju da je bitno uticao na izborni rezultat. Premijer Marković je ocjenio da takav potez opozicije nema opravdanja, a ujedno pohvalio izborni rezultat svoje partije: „Zato što je naša pobjeda vrednija nego ikada, ostvarena u političkoj utakmici sa konkurencijom koja je bila najorganizovanija do sada. Sa njihovom kampanjom, osmišljenom i u zemlji i van nje, koja nije satanizovala samo naše politike nego i nas lično. Dakle sa konkurencijom koja je imala do sada neviđene resurse i koja je bila u vlasti, a ne van nje.“
Odgovarajući na pitanje da li Markovićeva Vlada predstavlja reformsku ili Vladu kontinuiteta, politički analitičar i direktor Instituta alternativa Stevo Muk kaže da je najveća promjena u činjenici da na čelu Vlade nije Milo Đukanović, ali suštinski se radi o Vladi kontinuiteta.
„Ovdje je ključna promjena što na čelu Vlade nije Đukanović nego njegov zamjenik Marković, a sa time su došla i neka nova imena. Imena od povjerenja novog predsjednika Vlade, a sa druge strane neka imena koja su došla na predlog koalicionih partnera. U tom smislu je makar djelimično ova Vlada donijela neka nova imena i personalno osvježenje, ali teško da to može da znači i neku bitniju, značajniju, a sigurno ne radikalnu promjenu politike. Ta politika će se kretati u okvirima onoga što je dosadašnja politika DPS-a i mandata koji im daje politička platforma i izborna pobjeda DPS-a“, kaže Stevo Muk.