18. marta ističe rok za podnošenje predsjedničkih kandidatura u Crnoj Gori. Gotovo je izvjesno da će 7. aprila u političkom ringu biti samo Filip Vujanović i Miodrag Lekić, pošto Rade Bojović nije uspio da prikupi dovoljan broja potpisa podrške za svoje učestvovanje. U međuvremenu se glavni rivali, iako su najavljivali pozitivnu kampanju, sve manje štede u međusobnim optužbama i uzdržavaju od teških riječi.
"Kada je bio ministar unutrašnjih poslova Filip Vujanović uključio je ljude iz crnogorske policije, iz državne bezbjednosti da budu akteri šverca cigara", rekao je na tribini nezavisni kandidat Miodrag Lekić.
"Pozivam Lekića da kaže da li je taj Ustav za njega prihvatljiv, da li želi građansku Crnu Goru ili želi Crnu Goru konstitutivnih naroda. Neka to jasno kaže da bi znali gdje pripada. Kaži, Lekiću, šta misliš o Srebrenici", poručio je kandidat DPS Filip Vujanović.
Tako su u najnovijim predizbornim nastupima predsjednički kandidati Miodrag Lekić i Filip Vujanović otišli korak dalje u međusobnim optuživanjima i prozivanjima za odnos prema tzv. krupnim pitanjima prošlosti. Kako idemo prema završnici kampanje, Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje očekuje da će ona biti naglašeno negativna sa radikalizacijom verbalnih napada.
"Meni se negdje otvara pitanje da li su oni kao predsjednički kandidati i njihovi timovi dovoljno dobro mjerili ono što bi njihovi potencijalni birači željeli da čuju, u skladu sa karakterima kakvi su predsjednički kandidati Lekić i Vujanović. Utisak mi je da su njihovi karakteri bili bliži nekim smirenijim i analitičnijim porukama koje bi išle u pravcu davanja nekih mogućih rješenja za nesporne probleme sa kojima je opterećeno naše društvo, a da u ovim ulogama izgledaju neprirodno i ponekada karikaturalno", ocjenjuje Uljarević.
Igra na slabe tačke protivnika
U politički ring po svoj prilici ne ulazi i treći kandidat Rade Bojović, iz političkog kluba Pravedna Crna Gora, koji se zalaže za politiku “trećeg puta”, kako bi se država oslobodila okova partokratije. Za taj koncept je i ugledni univerzitetski profesor Ilija Vujošević. Nedovoljna podrška Bojoviću, prema njegovim riječima, šalje ružnu poruku o nedostatku demokratskih kapaciteta Crne Gore.
"Ovdje su stvari stale, kao ono kada se zaustavi slika na ekranu. Ogromna većina misli da je ono što proističe iz moći vlasti je nešto što im pruža koliku toliku sigurnost, neki egzistencijalni osnov koliki god da je, a ovi koji su vezani, da kažem za opozicionu političku klasu oni su takođe poodavno polarizovani oko toga njihovog puta tako da sada razmišljati o alternativama, pogotovo kada iza toga ne stoji jaka partijska mašina, novac, moć, neka izvjesnost da će brzo od toga nešto profitirati, po svemu sudeći to nije u vizuri većine građana Crne Gore", zaključuje Vujošević.
Kako god bilo, dva pretendenta za novog predsjednika Crne Gore u preostalom dijelu kampanje potrudiće se da prošire biračko tijelo.
Dok se Vujanović u startu oslonio na svoju Demokratsku partiju socijalista i manje partije iz vladajuće koalicije, ali ne i na Socijaldemokrate koje njegovu treću predsjedničku kandidaturu smatraju neustavnom, Lekić snagu crpi iz Demokratskog fronta kao najjače opozicione grupacije. Iza njega je stala i Socijalistička narodna partija, a prema pisanju podgoričke štampe podržaće ga i Pozitivna Crna Gora nakon sjednice glavnog odbora te partije koja se održava u utorak.
"Nikada niti sam, niti ću kroz svoj rad biti u funkciji bilo čega što znači nestabilnost Crne Gore", kaže Filip Vujanović.
"Ja ću dati sve od sebe da svakom postanem pravi predsjednik, a to znači da sarađujem sa institucijama države bez avanturizma, bez destabilizacije Crne Gore", poručuje Miodrag Lekić.
Daliborka Uljarević zaključuje kako će predsjednički kandidati do 7. aprila nastaviti da jedan drugom nalaze slabe tačke.
"Naravno da je Vujanoviću vrlo teško da odgovara na pitanje korupcije i organizovanog kriminala jer je on upravo dio vlasti koja ne može da se izbori sa tim problemom. Sa druge strane Lekić vodi jednu heterogenu strukturu koja nije dala jasne odgovore na pitanja suočavanja sa prošlošću i samim tim Vujanović potencira to pitanje. Ali ta igra po njihovim slabostima zapravo vodi sadržaju koji suštinski nema mnogo veze sa onim što jeste predsjednička funkcija. Mi nijesmo čuli mnogo dobrih, kreativnijih pristupa kako bi oni zapravo mogli da utiču na to društvo bude bolje u skladu sa ingerencijama koje imaju", kaže Uljarević.
"Kada je bio ministar unutrašnjih poslova Filip Vujanović uključio je ljude iz crnogorske policije, iz državne bezbjednosti da budu akteri šverca cigara", rekao je na tribini nezavisni kandidat Miodrag Lekić.
"Pozivam Lekića da kaže da li je taj Ustav za njega prihvatljiv, da li želi građansku Crnu Goru ili želi Crnu Goru konstitutivnih naroda. Neka to jasno kaže da bi znali gdje pripada. Kaži, Lekiću, šta misliš o Srebrenici", poručio je kandidat DPS Filip Vujanović.
Tako su u najnovijim predizbornim nastupima predsjednički kandidati Miodrag Lekić i Filip Vujanović otišli korak dalje u međusobnim optuživanjima i prozivanjima za odnos prema tzv. krupnim pitanjima prošlosti. Kako idemo prema završnici kampanje, Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje očekuje da će ona biti naglašeno negativna sa radikalizacijom verbalnih napada.
Miodrag Lekić
"Meni se negdje otvara pitanje da li su oni kao predsjednički kandidati i njihovi timovi dovoljno dobro mjerili ono što bi njihovi potencijalni birači željeli da čuju, u skladu sa karakterima kakvi su predsjednički kandidati Lekić i Vujanović. Utisak mi je da su njihovi karakteri bili bliži nekim smirenijim i analitičnijim porukama koje bi išle u pravcu davanja nekih mogućih rješenja za nesporne probleme sa kojima je opterećeno naše društvo, a da u ovim ulogama izgledaju neprirodno i ponekada karikaturalno", ocjenjuje Uljarević.
Igra na slabe tačke protivnika
U politički ring po svoj prilici ne ulazi i treći kandidat Rade Bojović, iz političkog kluba Pravedna Crna Gora, koji se zalaže za politiku “trećeg puta”, kako bi se država oslobodila okova partokratije. Za taj koncept je i ugledni univerzitetski profesor Ilija Vujošević. Nedovoljna podrška Bojoviću, prema njegovim riječima, šalje ružnu poruku o nedostatku demokratskih kapaciteta Crne Gore.
"Ovdje su stvari stale, kao ono kada se zaustavi slika na ekranu. Ogromna većina misli da je ono što proističe iz moći vlasti je nešto što im pruža koliku toliku sigurnost, neki egzistencijalni osnov koliki god da je, a ovi koji su vezani, da kažem za opozicionu političku klasu oni su takođe poodavno polarizovani oko toga njihovog puta tako da sada razmišljati o alternativama, pogotovo kada iza toga ne stoji jaka partijska mašina, novac, moć, neka izvjesnost da će brzo od toga nešto profitirati, po svemu sudeći to nije u vizuri većine građana Crne Gore", zaključuje Vujošević.
Kako god bilo, dva pretendenta za novog predsjednika Crne Gore u preostalom dijelu kampanje potrudiće se da prošire biračko tijelo.
Dok se Vujanović u startu oslonio na svoju Demokratsku partiju socijalista i manje partije iz vladajuće koalicije, ali ne i na Socijaldemokrate koje njegovu treću predsjedničku kandidaturu smatraju neustavnom, Lekić snagu crpi iz Demokratskog fronta kao najjače opozicione grupacije. Iza njega je stala i Socijalistička narodna partija, a prema pisanju podgoričke štampe podržaće ga i Pozitivna Crna Gora nakon sjednice glavnog odbora te partije koja se održava u utorak.
"Nikada niti sam, niti ću kroz svoj rad biti u funkciji bilo čega što znači nestabilnost Crne Gore", kaže Filip Vujanović.
"Ja ću dati sve od sebe da svakom postanem pravi predsjednik, a to znači da sarađujem sa institucijama države bez avanturizma, bez destabilizacije Crne Gore", poručuje Miodrag Lekić.
Daliborka Uljarević zaključuje kako će predsjednički kandidati do 7. aprila nastaviti da jedan drugom nalaze slabe tačke.
"Naravno da je Vujanoviću vrlo teško da odgovara na pitanje korupcije i organizovanog kriminala jer je on upravo dio vlasti koja ne može da se izbori sa tim problemom. Sa druge strane Lekić vodi jednu heterogenu strukturu koja nije dala jasne odgovore na pitanja suočavanja sa prošlošću i samim tim Vujanović potencira to pitanje. Ali ta igra po njihovim slabostima zapravo vodi sadržaju koji suštinski nema mnogo veze sa onim što jeste predsjednička funkcija. Mi nijesmo čuli mnogo dobrih, kreativnijih pristupa kako bi oni zapravo mogli da utiču na to društvo bude bolje u skladu sa ingerencijama koje imaju", kaže Uljarević.