Nakon niza državnih udara koji su u posljednje tri godine zahvatili siromašne afričke države Sahela, što je dovelo do većeg ruskog vojnog prisustva, američki državni sekretar Entoni Blinken (Antony) je u martu otišao na istorijsko putovanje u Niger, zemlju koja je ključni saveznik Vašingtona u regiji, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
"Niger je zaista izvanredan model u vrijeme velikih izazova, model otpornosti, model demokratije, model saradnje", rekao je tada Blinken, prvi američki visoki diplomata koji je posjetio Niger. "To je ono što duboko cijenimo i duboko poštujemo."
Manje od pet mjeseci kasnije, odnosi SAD i Nigera na ivici su kolapsa nakon što su vojni zvaničnici 26. jula smijenili predsjednika i preuzeli vlast.
Pročitajte i ovo: Puč u Nigeru donosi strah od širenja ekstremizma u zapadnoj AfriciDržavni udar, ako uspije, također prijeti produbljivanjem regionalne nestabilnosti, slabljenjem regionalne sigurnosti i možda otvaranjem vrata većem ruskom uticaju u Sahelu i šire, upozoravaju stručnjaci.
'Alarmantan trend'
Prije državnog udara, imidž Nigera na Zapadu se poboljšavao, dijelom zahvaljujući mirnom, demokratskom prijenosu vlasti 2021. – prvom od nezavisnosti zemlje prije više od sedam decenija. Blinkenovo putovanje osmišljeno je kako bi se potvrdila američka podrška Nigeru i njegovom predsjedniku Mohamedu Bazumu, koji je ključne prioritete uskladio sa Zapadom.
Sjedinjene Države uložile su oko 500 miliona dolara tokom protekle decenije u obuku i opremanje nigerske vojske za borbu protiv militantnih organizacija povezanih s Al-Kaidom i ISIS-om koje terorišu Sahel.
Sjedinjene Države, koje imaju 1.100 vojnika na terenu, također su izgradile veliku bazu bespilotnih letjelica na sjeveru zemlje koja se koristi za nadzor prekograničnih kretanja naoružanih grupa i za prikupljanje obavještajnih podataka.
Međutim, talas državnih udara širom Sahela sada prijeti da ugrozi tu saradnju i napredak.
Žena drži sliku svrgnutog predsjednika Nigera Mohameda Bazuma tokom protesta ispred ambasade Nigera u Parizu 5. avgusta.
Tri zemlje u susjedstvu Nigera, uključujući Mali, Burkinu Faso i Čad, svi su podlegli državnim udarima od 2020., kao i obližnji Sudan i Gvineja. Druge zemlje u regiji, uključujući Senegal, nedavno su doživjele velika politička previranja.
"Ovo je alarmantan trend", rekao je za RSE Šon Mekfejt (Sean McFate), vanredni profesor na Univerzitetu Sirakuza i stručnjak za Afriku. "Što se više pučeva dogodi, što više uspjeha budu imali, to će biti više iskušenja za buduće hunte širom Afrike."
Mekfejt je dodao da je taj trend otvorio vrata povećanju uticaja Rusije.
Ovaj put, Sjedinjene Države i njihovi partneri, uključujući 15-članu Ekonomsku zajednicu zapadnoafričkih država (ECOWAS), zauzeli su čvrst stav protiv nigerske hunte u nadi da će je prisiliti da vrati na vlast demokratski izabranog Bazuma.
Članovi vojnog vijeća koje je izvelo državni udar u Nigeru na skupu na stadionu u Niameju 6. avgusta.
Vašington je obustavio dio pomoći Nigeru, jednoj od najsiromašnijih zemalja na svijetu, dok je 11 članica zapadnoafričke zajednice uvelo oštre finansijske sankcije i prekinulo isporuku električne energije. ECOWAS je također zaprijetio invazijom na Niger.
Šta Wagner nudi?
Nasuprot tome, Jevgenij Prigožin, preduzetnik povezan s Kremljem i osnivač zloglasne plaćeničke grupe Wagner, koja je aktivna u Africi, ponudio je podršku nigerskim pučistima, iako stručnjaci sumnjaju koliko njegova grupa može učiniti u kratkom roku.
"Hunti je potrebna podrška i priznanje ako ne namjerava odstupiti", rekao je za RSE Danijel Ajzinga (Daniel Eizenga), naučni saradnik u vašingtonskom Afričkom centru za strateške studije. "I to je ono što im Wagner potencijalno nudi - veliku komplikaciju za sve što izgleda kao vojna intervencija (ECOWAS-a) da ih izgura."
Wagner ima do 1.000 vojnika u Maliju i Libiji, kao i u obližnjem Sudanu, rekao je Ajzinga. Također ima snage u Centralnoafričkoj Republici.
Međutim, imajući u vidu neizvjesnu budućnost plaćeničke grupe Wagner nakon njihove neuspjele pobune u Rusiji u junu i njenih trenutnih obaveza u Africi, nejasno je koliko bi ljudi grupa mogla prikupiti da podrži vođe državnog udara u Nigeru, rekao je Ajzinga.
"Mislim da je najvažnije pitanje ono šta bi Wagner mogao da mobiliše u kratkom roku", rekao je. "Ali Wagneru nije potrebno puno čizama na terenu da bi se stvorila vrlo komplikovana međunarodna geopolitička situacija koja bi mogla odvratiti ECOWAS od intervencije kojom prijeti."
Sebastijan Elišer (Sebastian Elischer), profesor političkih nauka na Univerzitetu Florida i stručnjak za podsaharsku Afriku, rekao je da se čini da Wagner nema mnogo teške opreme u Africi koja bi pomogla Nigeru da se suoči s ECOWAS-om.
Opisao je Wagnerovu imovinu u Africi kao "kalašnjikove i toyote" i rekao da su trupe raspoređene u susjednom Maliju uglavnom vojni instruktori, a ne borci.
I Eilšer i Ajzinga su također postavili pitanje kako će Niger platiti Wagneru nakon smanjene pomoći i sankcija. Niger je očekivao da će primiti 2,2 milijarde dolara inostrane pomoći, kredita i bespovratnih sredstava ove godine, što je iznos ekvivalentan 40 posto državnog budžeta.
"Ne vidim da će se (uključenost Wagnera) u Nigeru odigrati kratkoročno", rekao je Elišer.
Objasnio je da Rusija nema istorijske ekonomske i diplomatske veze s Nigerom kao s Malijem i drugim zemljama u kojima je Wagner aktivan kako bi olakšao saradnju.
Šefovi odbrane iz Ekonomske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS), isključujući Mali, Burkinu Faso, Čad, Gvineju i Niger, poziraju za grupnu fotografiju tokom vanrednog sastanka u Abudži 4. avgusta.
Nazvao je Wagnerovo pozicioniranje kao alternativnog partnera Nigeru "uglavnom predstavom za medije, a posebno za afričku publiku".
Rusija se zalaže za prodor u Afriku od 2014., kada su Sjedinjene Države i Evropa počele izolovati Moskvu nakon njenog nasilnog zauzimanja ukrajinskog poluostrva Krim, kažu stručnjaci.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je prošlog mjeseca održao samit s afričkim liderima i delegacijama u Sankt Peterburgu, što je njegov drugi samit od 2019. godine.
Pročitajte i ovo: Putin krivi Zapad za slab odziv na rusko-afričkom samituRuski interesi u Africi uključuju prodaju oružja, glasove u UN-u i pristup prirodnim resursima, rekao je Elišer. Također se nastoji prikazati kao održiv igrač na globalnom Jugu "i da natjera Zapad da se zabrine oko toga", dodao je.
"Mislim da je to više nego bilo šta drugo, svakako u Sahelu", rekao je.
Otrovni koktel
Sahel, ogromno polusušno područje koje se proteže od Atlantskog okeana do Crvenog mora, uklješteno je između pustinje Sahare na sjeveru i tropskih savana na jugu. Prolazi kroz dijelove Senegala, Mauritanije, Malija, Burkine Faso, Nigera, Nigerije, Čada i Sudana.
Regija je u protekloj deceniji doživjela eksploziju militantnog nasilja usred otrovnog koktela ukorijenjenog siromaštva, slabih vlada s malo legitimiteta, razornih klimatskih promjena i drugih problema, kažu stručnjaci.
Sahel je plodno tlo za ruski angažman jer su vlade krhke, a javnost uveliko dijeli antifrancuske i antizapadne osjećaje, rekao je Mekfejt. Francuska je ostavila brutalno kolonijalno naslijeđe u Sahelu koje se osjeća i danas.
Tri Wagnerova plaćenika (desno) na sjeveru Malija.
U Maliju je Wagner zamijenio francuske snage nakon što ih je hunta protjerala.
"Rusija iskorištava antifrancuske stavove širom Sahela kako bi mogla da potisne Francusku politički, hegemonistički u cijeloj regiji", rekao je Mekfejt. "Rusija želi da svi gledaju prema Moskvi, a ne prema Vašingtonu ili Parizu."
Vašington post (The Washington Post) je, pozivajući se na američke obavještajne podatke koji su procurili, izvijestio je u aprilu da Vašington posjeduje informacije koje pokazuju da Wagner želi stvoriti "ujedinjenu 'konfederaciju' afričkih država" koja bi uključivala Burkinu Faso, Čad, Eritreju, Gvineju, Mali, Niger i Sudan.
Wagner je planirao svrgavanje režima u Čadu kao dio tog većeg cilja, napisao je list.
Sjedinjene Države su saopštile da ne vjeruju da Wagner stoji iza državnog udara u Nigeru. Stručnjaci kažu da je puč podstakla Bazumova odluka da smijeni vojne zvaničnike koje je imenovao njegov prethodnik.
Uz to, Niger je dva puta bio meta ruskih kampanja dezinformiranja, prema izvještaju Afričkog centra za strateške studije iz aprila 2022.
Mreže povezane s Wagnerom navodno su posljednjih godina nastojale pokrenuti glasine o državnom udaru u Nigeru, saopštio je centar.
Ajzinga je rekao da će se sigurnosna situacija u Nigeru ulaskom Wagnera vjerovatno pogoršati, ukazujući na eksploziju nasilja u Maliju i Burkini Faso nakon njihovih pučeva i odlaska francuskih snaga.
Zamjenica američkog državnog sekretara Viktorija Nuland (Victoria) rekla je novinarima 7. avgusta, nakon sastanka s članovima hunte, da oni "jako dobro razumiju rizike za svoj suverenitet kada Wagner bude pozvan unutra".
Ajzinga je rekao da ako Sjedinjene Države i ECOWAS mogu prisiliti huntu u Nigeru da se odrekne vlasti, to bi moglo imati pozitivne odjeke u Sahelu.
Vođe pučista u Maliju i Burkini Faso više puta su odlagali obećanja data ECOWAS-u da će vratiti vlast civilnoj kontroli u pokušaju da se učvrste, rekao je.
Ako bi ECOWAS mogao pokazati da nije "bezub", onda lideri Malija i Burkine Faso "možda neće preskočiti sljedeći rok", zaključio je.