I dok Skupština Republike Srpske odlučuje o opstanku najviših sudskih institucija u Bosni i Hercegovini, dan uoči sjednice, banjalučke „Nezavisne novine“ počele su objavljivati spisak telefona građana koje navodno prisluškuju Agencija za istrage i zaštitu i Obavještajno-sigurnosna agencija.
Vodeći ljudi te medijske kuće tvrde da njihovi tekstovi nemaju nikakve veze sa dnevnim redom entitetskog parlamenta, već da su željeli da upoznaju javnost o tome da su ove dvije agencije nezakonito prisluškivali više od 5.000 telefonskih brojeva.
Nasuprot tome, u agencijama kažu kako je sve rađeno po zakonu, a Ministarstvo sigurnosti je zatražilo da Tužilaštvo BiH pokrene istragu o cijelom slučaju. Ma kakav ishod bio, činjenica je kako objavljivanjem telefonskih brojeva mogu doći u pitanje procesi u državnim sudskim institucijama, ali i istrage koje se vode u slučajevima organizovanog kriminala, ratnog zločina i terorizma.
Objavljivanje brojeva koje su navodno prisluškivali Agencija za istrage i zaštitu i Obavještajno-sigurnosna agencija, dobri poznavaoci prilika u Bosni i Hercegovini dovode u vezu sa održavanjem Skupštine Republike Srpske, na kojoj se raspravlja o daljem opstanku najviših sudskih institucija u BiH.
I dok u „Nezavisnim“ objavu obrazlažu time da je sve urađeno zbog dobrobiti javnosti, većina brojeva nije u upotrebi. A i oni koji jesu, šokirani su saznanjem da su „prisluškivani“:
„Pročitao sam u novinama.“
RSE: Jeste li vi interesantna osoba za prisluškivanje? Čime se bavite?
„Radim u kafani. Ako smatraju da treba - treba, ali ne vidim razloga.“
„Sticajem okolnosti sam sinoć saznao – kupio novine i pročitao. Nezaposlen sam, ne radim, 47 mi je godina, ratni sam vojni inavlid – znači razloga nema.“
„Ja sam obični čovjek. Nigdje nisam uveden kao radnik. A radim težak posao.“
U banjalučkim „Nezavisnim novinama“ tvrde kako su i prije nego što su počeli sa objavljivanjem mobilnih telefona znali da su vlasnici telefonskih brojeva obični građani Bosne i Hercegovine.
Iako Dragan Jerinić, zamjenik generalnog direktora, kaže da je cilj bio da se građani upoznaju o nezakonitom prisluškivanju, postavlja se pitanje zbog čega su spiskovi objavljeni dan uoči zakazane sjednice Skupštine Republike Srpske.
„Nema to nikakve veze, nikakve političke pozadine - ono što nam se pripisuje, navodno, da mi sad nešto radimo protiv države, da je to udar na državne institucije. Ne. Ovo samo razotkrivamo da se u državnim institucijama krše zakon i Ustav i da građani nisu sigurni“, rekao je Jerinić.
Stvaranje haosa
Enver Mujezinović, dugogodišnji pripadnik službi sigurnosti u bivšoj Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini, kaže da sve informacije, poput ove koje su objavile Nezavisne novine, uvijek „procure“ iz institucija koje su prisluškivale ili od osoba nadležnih za njihovu kontrolu. On tvrdi da se takva vrsta informacija uvijek objavljuje planski i dirigovano.
„Nema nikakve dvojbe - to je sračunato, tempirano po vremenu i u toj je funkciji“, ocjenjuje Mujezinović.
Uprkos tome što banjalučke novine tvrde kako su građani nezakonito prisluškivani, u Agenciji za istrage i zaštitu navode suprotno.
„Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu sve posebne istražne radnje u vezi sa predmetima koji se vode u Agenciji poduzimaju isključivo po naredbama Suda BiH i Tužiteljstva BiH“, kaže portparolka Željka Kujundžija.
Iako u Tužilaštvu BiH ne žele komentarisati objavljene informacije, upravo od te institucije se očekuje da provede istragu o cijelom slučaju. To je za RSE potvrdio ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović, koji kaže i da, prema njegovim informacija, su objavljeni telefonski brojevi fiktivni kako bi se unijela zabuna kod građana.
„Na određeni način pravili neku vrstu i nekog straha od prisluškivanja, a to u konačnici stvara i haos. Ne znam kome treba u ovom trenutku da stvara haos u BiH“, kazao je Ahmetović.
Na naše pitanje da li je objavljivanjem telefonskih brojeva ugrožen sigurnosni sistem u BiH, Ahmetović odgovara:
„Naravno da jeste. Svaka država prisluškuje osobe koje na određeni način mogu ugroziti sigurnost jedne zemlje, sigurnost pojednica, sigurnost građana. Prisluškivanje se vrši da bi se zaštitili građani i država i sistem od onih koji imaju težnju, koji namjeravju da ugroze sigurnost kako pojedinca, tako insitucija države.“
Zakon Bosne i Hercegovine predviđa da se mogu prisluškivati oni građani za koje se sumnja da na bilo koji način prijete njenoj sigurnosti. Agencije zadužene za takve slučajeve rade isključivo po nalozima Tužilaštva i Suda BiH, a u iznimnim situacijama mogu prisluškivati i prije nego što dobiju oficijelni nalog, ali u najkraćem vremenu moraju tražiti verifikaciju takve mjere.
Sadik Ahmetović navodi i kako je dobio uvjeravanja nadležnih agencija da je sve urađeno po zakonu, a o tome koje su posljedice objavljivanja telefonskih brojeva kaže:
„U ovom trenutku mogu doći u pitanje vrlo važni procesi na Sudu BiH i istrage koje vodi Tužiteljstvo BiH. Radi se o veoma krupnim i zahtjevnim istragama koje tretiraju najteže oblike organiziranog kriminala, ratnog zločina, terorizma itd.“
Vodeći ljudi te medijske kuće tvrde da njihovi tekstovi nemaju nikakve veze sa dnevnim redom entitetskog parlamenta, već da su željeli da upoznaju javnost o tome da su ove dvije agencije nezakonito prisluškivali više od 5.000 telefonskih brojeva.
Nasuprot tome, u agencijama kažu kako je sve rađeno po zakonu, a Ministarstvo sigurnosti je zatražilo da Tužilaštvo BiH pokrene istragu o cijelom slučaju. Ma kakav ishod bio, činjenica je kako objavljivanjem telefonskih brojeva mogu doći u pitanje procesi u državnim sudskim institucijama, ali i istrage koje se vode u slučajevima organizovanog kriminala, ratnog zločina i terorizma.
Objavljivanje brojeva koje su navodno prisluškivali Agencija za istrage i zaštitu i Obavještajno-sigurnosna agencija, dobri poznavaoci prilika u Bosni i Hercegovini dovode u vezu sa održavanjem Skupštine Republike Srpske, na kojoj se raspravlja o daljem opstanku najviših sudskih institucija u BiH.
I dok u „Nezavisnim“ objavu obrazlažu time da je sve urađeno zbog dobrobiti javnosti, većina brojeva nije u upotrebi. A i oni koji jesu, šokirani su saznanjem da su „prisluškivani“:
„Pročitao sam u novinama.“
RSE: Jeste li vi interesantna osoba za prisluškivanje? Čime se bavite?
„Radim u kafani. Ako smatraju da treba - treba, ali ne vidim razloga.“
„Sticajem okolnosti sam sinoć saznao – kupio novine i pročitao. Nezaposlen sam, ne radim, 47 mi je godina, ratni sam vojni inavlid – znači razloga nema.“
„Ja sam obični čovjek. Nigdje nisam uveden kao radnik. A radim težak posao.“
U banjalučkim „Nezavisnim novinama“ tvrde kako su i prije nego što su počeli sa objavljivanjem mobilnih telefona znali da su vlasnici telefonskih brojeva obični građani Bosne i Hercegovine.
Jerinić: Nema to nikakve veze, nikakve političke pozadine - ono što nam se pripisuje, navodno, da mi sad nešto radimo protiv države, da je to udar na državne institucije. Ne.
Iako Dragan Jerinić, zamjenik generalnog direktora, kaže da je cilj bio da se građani upoznaju o nezakonitom prisluškivanju, postavlja se pitanje zbog čega su spiskovi objavljeni dan uoči zakazane sjednice Skupštine Republike Srpske.
„Nema to nikakve veze, nikakve političke pozadine - ono što nam se pripisuje, navodno, da mi sad nešto radimo protiv države, da je to udar na državne institucije. Ne. Ovo samo razotkrivamo da se u državnim institucijama krše zakon i Ustav i da građani nisu sigurni“, rekao je Jerinić.
Stvaranje haosa
Enver Mujezinović, dugogodišnji pripadnik službi sigurnosti u bivšoj Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini, kaže da sve informacije, poput ove koje su objavile Nezavisne novine, uvijek „procure“ iz institucija koje su prisluškivale ili od osoba nadležnih za njihovu kontrolu. On tvrdi da se takva vrsta informacija uvijek objavljuje planski i dirigovano.
„Nema nikakve dvojbe - to je sračunato, tempirano po vremenu i u toj je funkciji“, ocjenjuje Mujezinović.
Uprkos tome što banjalučke novine tvrde kako su građani nezakonito prisluškivani, u Agenciji za istrage i zaštitu navode suprotno.
„Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu sve posebne istražne radnje u vezi sa predmetima koji se vode u Agenciji poduzimaju isključivo po naredbama Suda BiH i Tužiteljstva BiH“, kaže portparolka Željka Kujundžija.
Iako u Tužilaštvu BiH ne žele komentarisati objavljene informacije, upravo od te institucije se očekuje da provede istragu o cijelom slučaju. To je za RSE potvrdio ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović, koji kaže i da, prema njegovim informacija, su objavljeni telefonski brojevi fiktivni kako bi se unijela zabuna kod građana.
„Na određeni način pravili neku vrstu i nekog straha od prisluškivanja, a to u konačnici stvara i haos. Ne znam kome treba u ovom trenutku da stvara haos u BiH“, kazao je Ahmetović.
Na naše pitanje da li je objavljivanjem telefonskih brojeva ugrožen sigurnosni sistem u BiH, Ahmetović odgovara:
„Naravno da jeste. Svaka država prisluškuje osobe koje na određeni način mogu ugroziti sigurnost jedne zemlje, sigurnost pojednica, sigurnost građana. Prisluškivanje se vrši da bi se zaštitili građani i država i sistem od onih koji imaju težnju, koji namjeravju da ugroze sigurnost kako pojedinca, tako insitucija države.“
Zakon Bosne i Hercegovine predviđa da se mogu prisluškivati oni građani za koje se sumnja da na bilo koji način prijete njenoj sigurnosti. Agencije zadužene za takve slučajeve rade isključivo po nalozima Tužilaštva i Suda BiH, a u iznimnim situacijama mogu prisluškivati i prije nego što dobiju oficijelni nalog, ali u najkraćem vremenu moraju tražiti verifikaciju takve mjere.
Sadik Ahmetović navodi i kako je dobio uvjeravanja nadležnih agencija da je sve urađeno po zakonu, a o tome koje su posljedice objavljivanja telefonskih brojeva kaže:
„U ovom trenutku mogu doći u pitanje vrlo važni procesi na Sudu BiH i istrage koje vodi Tužiteljstvo BiH. Radi se o veoma krupnim i zahtjevnim istragama koje tretiraju najteže oblike organiziranog kriminala, ratnog zločina, terorizma itd.“