Organizovanje referenduma predsjednika RS Milorada Dodika potvrdilo je analize nekih međunarodnih zvaničnika koji već mjesecima upozoravaju na mogućnost disolucije BiH.
Dok domaći analitičari ističu da je Dodik posljednjim istupima prešao kritičnu liniju na kojoj je intervencija međunarodne zajednice neophodna, njeni predstavnici tek saopštavaju da će pratiti situaciju.
„Da li podržavate nametnute odluke visokog predstavnika, posebno one o Zakonu o Sudu i tužilaštvu BiH“, referendumsko je pitanje koje će se na prijedlog predsjednika RS Dodika trebalo postaviti građanima ovog dijela BiH.
Nekada miljenik Vašingtona, Dodik se u posljednje vrijeme smatra opasnim za stabilnost na Balkanu zbog stalnih zahtjeva za većom autonomijom RS, pokazuju tajne depeše američkih diplomata do kojih je došao sajt VikiLiks, a u koje je uvid imao Rojters.
Još 2009. godine bivši američki ambasador u BiH Čarls Ingliš Dodikovu retoriku ocjenjuje kao opasnu, a zbog sve prkosnijeg stava i težnji ka secesiji, Vašington je želio da visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH zauzme oštriji stav prema Dodiku.
Iz OHR-a, međutim, ni u srijedu nije bilo reakcije na Dodikove referendumske prijedloge osim najave da će pratiti situaciju.
U Međunarodnoj kriznoj grupi smatraju da poziv na referendum u RS ne treba shvatati suvise dramatično, jer se postojanje Suda i Tužilaštva BiH ne može dovesti u pitanje ničim, pa ni referendumom, kaže analitičar ICG-a Marko Prelec.
„Jasno je da međunarodna zajednica stoji iz tog suda. On je izglasan u Skupštini BiH normalnim putem, i takav sud treba da postoji, čak u RS postoji, svaki nivo države mora imati i pravosudnu vlast. Referendum u RS je savjetodavnog karaktera i treba to protumačiti kao jedan politički čin gdje predsjednik RS i Narodna skupština traže oblik političke podrške za dalje pregovore oko procesa ustavne reforme, državne reforme BiH“, navodi Prelec.
Prelec ipak naglašava da cjelokupna politička situacija u zemlji nije dobra.
„Mi smo zabtrinuti. Vidimo da politički pogledi većine triju konstitutivnih naroda se sve više i više udaljavaju i teže i teže je vidjeti sliku jednog općeprihvatljivog projekta budućnosti BiH“, kaže on.
Da budućnost BiH nije u raspisivanju referenduma nego razvoju ekonomije i privrede, smatra i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, podsjećajući da referendumi od prije dvije decenije nisu ništa dobro donijeli nikome u zemlji.
„Mislim da nije dobro početi uopće bilo kakve referendume u BiH. Sjećamo se kako se to prije 20 godina, ne ponovilo se, počinjalo pitati narod da on vodi politiku umjesto lidera. Ne mislim da može izdobriti. I općenito, ne možete vi nahraniti narod pričama o referendumima, o ugroženostima, o tome da su neki drugi krivi, da je međunarodna zajednica kriva, da je visoki predstavnik kriv. Slušamo mi tu priču već 20 godina i vidimo da nikad nije dovela do dobra. A ja pozivam da se ostavimo toga, da se okrenemo ekonomiji, da konačno ovaj nesretni narod pomognemo da stane na noge“, poručuje Izetbegović.
Zbunjenost međunarodnih faktora
Ipak, domaći analitičari upozoravaju da politika koju Dodik vodi već nekoliko godina prijeti da podijeli BiH i jedan dio njene teritorije pripoji Srbiji, kaže dugogodišnji bh. novinar Mirko Šagolj.
Skupština Republike Srpske tokom Dodikovog izlaganja, 13. april 2011.
„Tu aposlutno nema nikakve dileme. To je samo pitanje forme i varijante kojom nastupa na liniji rušenja BiH. Ako međunarodna zajednica ne poduzme nikakve odlučujuće korake protiv politike Milorada Dodika, a njega će slijediti i drugi, onda se sigurno Bosni i Hercegovini ne piše dobro“, ocjenjuje Šagolj.
A zašto predstavnici međunarodne zajednice u BiH ali i u Briselu ostaju gluvi na upozorenja i izvještaje, poput Kučanovog ili nedavnog Ešdaunovog u kojem se otvoreno prognozira raspad BiH, odgovara politički analitičar iz Banje Luke Tanja Topić.
„To vidim kao veliku zbunjenost i nejasno artikulisanje stava međunarodnih faktora. Mislim da bi tu trebalo puno jasnije i preciznije definisati potrebu koja se tiče BiH da ostane u sadašnjem teritorijalnom integritetu i da su nemoguća sva moguća rasparčavanja, disolucije i sve ove priče“, smatra Topićeva.
Čini se da definisane strategije međunarodne zajednice u BiH neće ni biti jer ova zemlja već odavno i nije u fokusu njenog interesovanja, a naročito nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Teško da se može očekivati bilo kakva reakcija u Briselu kada je u pitanju unutrašnja nestabilnost u BiH, pa i najave o njenoj podjeli - jer BiH više i nema svojih predstavnika u tijelima EU, podsjeća dopisnik RSE iz Brisela Elvir Bucalo.
„Nema reakcija na konkretne pozive, na konkretne stvari koje se dešavaju u BiH, posebno u manjem bh. entitetu. Evropljani već mjesecima pozivaju da se osnuje vlada kako bi imali nekog svog sagovornika u BiH. S druge strane očekuju njihovog šefa delegacije koji bi trebao biti taj čovjek koji bi se nosio sa dnevno-aktuelnim problemima kao što je ovaj. Kad kažem šef delegacije, to je jedini i ključni čovjek EU u Sarajevu trebao bi da ima u rukama sankcije i da ima u rukama stimulacije. Više stimulacija od sankcija, tako da bi mogao da se odnosi prema onome šta se dešava ili šta se poručuje iz Sarajeva ili iz Banje Luke“, rekao je Bucalo.
Erduan Katana
Posebna sjednica Narodne skupštine RS na kojoj je usvojen prijedlog za referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH, počela je obraćanjem predsjednika RS Milorada Dodika.
U svom izlaganju Dodik je odgovornost za početak rata u BiH prebacio na bošnjačke političare iz tog vremena naglasivši da i današnja politika koju vodi SDP je samo nastavak te politike.
Govoreći o Sudu i Tužilaštvu BiH, Dodik je naglasio da su oni formirani donošenjem nelegalnih odluka visokog predstavnika i potvrđene nelegalnom odlukom Parlamenta BiH.
«Parlamentarna skupština BiH nije mogla da potvrdi ovakav zakon. Za ovaj zakon ne postoji saglasnost strana. Parlamentarna skupština ne može da odlučuje o zakonima koji nisu u nadležnosti BiH, a donošenje Zakona o Sudu nije u nadležnosti BiH. Tužilaštvo i Sud BiH su pravosudne institucije koje su nametnute odlukama visokog predstavnika. To je učinjeno na zahtjev bošnjačkih političara sa ciljem da se posrednim mehanizmima unitarizuje pravosuđe u BiH i izvrši centralizacija. Bošnjaci preko takvih nametnutih institucija ostvaruju ono što nisu dobili Dejtonskim sporazumom», rekao je on.
Kao potvrdu svog stava, Dodik je naveo da je Sud BiH do 2010. godine Srbima izrekao ukupno 1.067 godina zatvora, Hrvatima 137 godina, a Bošnjacima 124 godine.
«Mislim da treba biti jasno svima u RS da će, ukoliko legalizujemo ovu praksu i dozvolimo da ovo postane dio sistema i dio naših ponašanja, RS imati dugoročnu štetu i nikada neće doći do pravde, za koju se zalažemo», kazao je Dodik.
Inzko izrazio "ozbiljnu zabrinutost"
Visoki predstavnik Valentin Inzko "izrazio je ozbiljnu zabrinutost" povodom izjava koje su date na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), saopštio je OHR.
Visoki predstavnik želi naglasiti da je podsticanje Narodne skupštine Republike Srpske da pokrene proces protiv suštinskog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma neodgovorno. Mandat i izvršne ovlasti visokog predstavnika utvrđeni su Aneksom 10 Daytonskog mirovnog sporazuma i potvrđeni su nekoliko puta od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Također se naglašava da iako je tačno da se zakoni koje je donio visoki predstavnik, te naknadno usvojila zakonodavna tijela BiH, mogu mijenjati, to se može uraditi samo u okviru uspostavljenog zakonodavnog procesa na odgovarajućem nivou. Pokušaji entiteta da podrivaju državni zakon predstavljaju kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma.
Inzko ističe da je parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o Sudu BiH 2002. i Zakon o Tužilaštvu BiH 2003. godine. Svi zastupnici iz oba entiteta u državnom Parlamentu glasali su za ove zakone. Nadalje, Ustavni sud, i sam dejtonska institucija, dva puta je donio odluku u korist ustavnosti Državnog suda, odlučivši da država ima obavezu da uspostavi potrebne institucije za vršenje svojih nadležnosti. OHR bi pozdravio snažnu podršku ovim institucijama, uključujući i državno pravosuđe.
Visoki predstavnik podsjeća da su upravo protekle sedmice, najviši predstavnici Evropske Unije, među njima i predsjednik Evropske komisije, iskazali svoju jasnu podršku za državno pravosuđe. Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira je također u nekoliko navrata izražavao podršku državnim pravosudnim institucijama. I zaista, nezavisan i nepristrasan pravosudni sistem je od suštinskog značaja za osiguranje vladavine zakona, unapređenje ljudskih prava i sloboda kao i pomirenje, te garantiranje postojanja funkcionalne tržišne ekonomije. To je kamen temeljac svakog demokratskog društva i jedan od ključnih političkih zahtjeva za pristupanje EU i za evroatlantske integracije.
Zaključuje se da kako bi se ostvario napredak ka EU, što je iskazani cilj svake parlamentarne političke stranke u BiH, zemlja mora osigurati efikasnu vladavinu zakona kroz institucionaliziran pravosudni sistem. Ključnu ulogu igraju Državni sud i Tužilaštvo. Stoga, osporavanjem ovih institucija nanosi se šteta šansama građana BiH da ostvare napredak na putu ka članstvu u EU, a time prosperitetu i stabilnosti.
Dok domaći analitičari ističu da je Dodik posljednjim istupima prešao kritičnu liniju na kojoj je intervencija međunarodne zajednice neophodna, njeni predstavnici tek saopštavaju da će pratiti situaciju.
„Da li podržavate nametnute odluke visokog predstavnika, posebno one o Zakonu o Sudu i tužilaštvu BiH“, referendumsko je pitanje koje će se na prijedlog predsjednika RS Dodika trebalo postaviti građanima ovog dijela BiH.
Nekada miljenik Vašingtona, Dodik se u posljednje vrijeme smatra opasnim za stabilnost na Balkanu zbog stalnih zahtjeva za većom autonomijom RS, pokazuju tajne depeše američkih diplomata do kojih je došao sajt VikiLiks, a u koje je uvid imao Rojters.
Još 2009. godine bivši američki ambasador u BiH Čarls Ingliš Dodikovu retoriku ocjenjuje kao opasnu, a zbog sve prkosnijeg stava i težnji ka secesiji, Vašington je želio da visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH zauzme oštriji stav prema Dodiku.
Iz OHR-a, međutim, ni u srijedu nije bilo reakcije na Dodikove referendumske prijedloge osim najave da će pratiti situaciju.
U Međunarodnoj kriznoj grupi smatraju da poziv na referendum u RS ne treba shvatati suvise dramatično, jer se postojanje Suda i Tužilaštva BiH ne može dovesti u pitanje ničim, pa ni referendumom, kaže analitičar ICG-a Marko Prelec.
„Jasno je da međunarodna zajednica stoji iz tog suda. On je izglasan u Skupštini BiH normalnim putem, i takav sud treba da postoji, čak u RS postoji, svaki nivo države mora imati i pravosudnu vlast. Referendum u RS je savjetodavnog karaktera i treba to protumačiti kao jedan politički čin gdje predsjednik RS i Narodna skupština traže oblik političke podrške za dalje pregovore oko procesa ustavne reforme, državne reforme BiH“, navodi Prelec.
Prelec ipak naglašava da cjelokupna politička situacija u zemlji nije dobra.
„Mi smo zabtrinuti. Vidimo da politički pogledi većine triju konstitutivnih naroda se sve više i više udaljavaju i teže i teže je vidjeti sliku jednog općeprihvatljivog projekta budućnosti BiH“, kaže on.
Da budućnost BiH nije u raspisivanju referenduma nego razvoju ekonomije i privrede, smatra i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, podsjećajući da referendumi od prije dvije decenije nisu ništa dobro donijeli nikome u zemlji.
„Mislim da nije dobro početi uopće bilo kakve referendume u BiH. Sjećamo se kako se to prije 20 godina, ne ponovilo se, počinjalo pitati narod da on vodi politiku umjesto lidera. Ne mislim da može izdobriti. I općenito, ne možete vi nahraniti narod pričama o referendumima, o ugroženostima, o tome da su neki drugi krivi, da je međunarodna zajednica kriva, da je visoki predstavnik kriv. Slušamo mi tu priču već 20 godina i vidimo da nikad nije dovela do dobra. A ja pozivam da se ostavimo toga, da se okrenemo ekonomiji, da konačno ovaj nesretni narod pomognemo da stane na noge“, poručuje Izetbegović.
Zbunjenost međunarodnih faktora
Ipak, domaći analitičari upozoravaju da politika koju Dodik vodi već nekoliko godina prijeti da podijeli BiH i jedan dio njene teritorije pripoji Srbiji, kaže dugogodišnji bh. novinar Mirko Šagolj.
„Tu aposlutno nema nikakve dileme. To je samo pitanje forme i varijante kojom nastupa na liniji rušenja BiH. Ako međunarodna zajednica ne poduzme nikakve odlučujuće korake protiv politike Milorada Dodika, a njega će slijediti i drugi, onda se sigurno Bosni i Hercegovini ne piše dobro“, ocjenjuje Šagolj.
A zašto predstavnici međunarodne zajednice u BiH ali i u Briselu ostaju gluvi na upozorenja i izvještaje, poput Kučanovog ili nedavnog Ešdaunovog u kojem se otvoreno prognozira raspad BiH, odgovara politički analitičar iz Banje Luke Tanja Topić.
„To vidim kao veliku zbunjenost i nejasno artikulisanje stava međunarodnih faktora. Mislim da bi tu trebalo puno jasnije i preciznije definisati potrebu koja se tiče BiH da ostane u sadašnjem teritorijalnom integritetu i da su nemoguća sva moguća rasparčavanja, disolucije i sve ove priče“, smatra Topićeva.
Čini se da definisane strategije međunarodne zajednice u BiH neće ni biti jer ova zemlja već odavno i nije u fokusu njenog interesovanja, a naročito nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Teško da se može očekivati bilo kakva reakcija u Briselu kada je u pitanju unutrašnja nestabilnost u BiH, pa i najave o njenoj podjeli - jer BiH više i nema svojih predstavnika u tijelima EU, podsjeća dopisnik RSE iz Brisela Elvir Bucalo.
„Nema reakcija na konkretne pozive, na konkretne stvari koje se dešavaju u BiH, posebno u manjem bh. entitetu. Evropljani već mjesecima pozivaju da se osnuje vlada kako bi imali nekog svog sagovornika u BiH. S druge strane očekuju njihovog šefa delegacije koji bi trebao biti taj čovjek koji bi se nosio sa dnevno-aktuelnim problemima kao što je ovaj. Kad kažem šef delegacije, to je jedini i ključni čovjek EU u Sarajevu trebao bi da ima u rukama sankcije i da ima u rukama stimulacije. Više stimulacija od sankcija, tako da bi mogao da se odnosi prema onome šta se dešava ili šta se poručuje iz Sarajeva ili iz Banje Luke“, rekao je Bucalo.
Dodikovo obraćanje poslanicima
Dodikovo obraćanje poslanicimaErduan Katana
Posebna sjednica Narodne skupštine RS na kojoj je usvojen prijedlog za referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH, počela je obraćanjem predsjednika RS Milorada Dodika.
U svom izlaganju Dodik je odgovornost za početak rata u BiH prebacio na bošnjačke političare iz tog vremena naglasivši da i današnja politika koju vodi SDP je samo nastavak te politike.
Govoreći o Sudu i Tužilaštvu BiH, Dodik je naglasio da su oni formirani donošenjem nelegalnih odluka visokog predstavnika i potvrđene nelegalnom odlukom Parlamenta BiH.
«Parlamentarna skupština BiH nije mogla da potvrdi ovakav zakon. Za ovaj zakon ne postoji saglasnost strana. Parlamentarna skupština ne može da odlučuje o zakonima koji nisu u nadležnosti BiH, a donošenje Zakona o Sudu nije u nadležnosti BiH. Tužilaštvo i Sud BiH su pravosudne institucije koje su nametnute odlukama visokog predstavnika. To je učinjeno na zahtjev bošnjačkih političara sa ciljem da se posrednim mehanizmima unitarizuje pravosuđe u BiH i izvrši centralizacija. Bošnjaci preko takvih nametnutih institucija ostvaruju ono što nisu dobili Dejtonskim sporazumom», rekao je on.
Kao potvrdu svog stava, Dodik je naveo da je Sud BiH do 2010. godine Srbima izrekao ukupno 1.067 godina zatvora, Hrvatima 137 godina, a Bošnjacima 124 godine.
«Mislim da treba biti jasno svima u RS da će, ukoliko legalizujemo ovu praksu i dozvolimo da ovo postane dio sistema i dio naših ponašanja, RS imati dugoročnu štetu i nikada neće doći do pravde, za koju se zalažemo», kazao je Dodik.
Inzko izrazio "ozbiljnu zabrinutost"
Visoki predstavnik Valentin Inzko "izrazio je ozbiljnu zabrinutost" povodom izjava koje su date na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), saopštio je OHR.
Visoki predstavnik želi naglasiti da je podsticanje Narodne skupštine Republike Srpske da pokrene proces protiv suštinskog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma neodgovorno. Mandat i izvršne ovlasti visokog predstavnika utvrđeni su Aneksom 10 Daytonskog mirovnog sporazuma i potvrđeni su nekoliko puta od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Također se naglašava da iako je tačno da se zakoni koje je donio visoki predstavnik, te naknadno usvojila zakonodavna tijela BiH, mogu mijenjati, to se može uraditi samo u okviru uspostavljenog zakonodavnog procesa na odgovarajućem nivou. Pokušaji entiteta da podrivaju državni zakon predstavljaju kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma.
Inzko ističe da je parlamentarna skupština BiH usvojila je Zakon o Sudu BiH 2002. i Zakon o Tužilaštvu BiH 2003. godine. Svi zastupnici iz oba entiteta u državnom Parlamentu glasali su za ove zakone. Nadalje, Ustavni sud, i sam dejtonska institucija, dva puta je donio odluku u korist ustavnosti Državnog suda, odlučivši da država ima obavezu da uspostavi potrebne institucije za vršenje svojih nadležnosti. OHR bi pozdravio snažnu podršku ovim institucijama, uključujući i državno pravosuđe.
Visoki predstavnik podsjeća da su upravo protekle sedmice, najviši predstavnici Evropske Unije, među njima i predsjednik Evropske komisije, iskazali svoju jasnu podršku za državno pravosuđe. Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira je također u nekoliko navrata izražavao podršku državnim pravosudnim institucijama. I zaista, nezavisan i nepristrasan pravosudni sistem je od suštinskog značaja za osiguranje vladavine zakona, unapređenje ljudskih prava i sloboda kao i pomirenje, te garantiranje postojanja funkcionalne tržišne ekonomije. To je kamen temeljac svakog demokratskog društva i jedan od ključnih političkih zahtjeva za pristupanje EU i za evroatlantske integracije.
Zaključuje se da kako bi se ostvario napredak ka EU, što je iskazani cilj svake parlamentarne političke stranke u BiH, zemlja mora osigurati efikasnu vladavinu zakona kroz institucionaliziran pravosudni sistem. Ključnu ulogu igraju Državni sud i Tužilaštvo. Stoga, osporavanjem ovih institucija nanosi se šteta šansama građana BiH da ostvare napredak na putu ka članstvu u EU, a time prosperitetu i stabilnosti.
