Prema Ustavu BiH Savjet ministara je organ izvršne vlasti Bosne i Hercegovine koji vrši svoja prava i dužnosti vladine funkcije. Ipak Savjet ministara BiH nije ni po sastavu ni nadležnostima vlada jedne zemlje u pravom smislu te riječi.
Sastav Savjeta ministara definisan je Aneksom 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma što je i Ustav BiH. Prema njemu, svaki saziv Savjeta mora osigurati jednaku zastupljenost konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine tj. ministri i njihovi zamjenici su iz različitih naroda, a predsjedavajući se bira po principu četverogodišnje rotacije.
Petnaest mjeseci nakon izbora Parlament BiH potvrdio je imenovanje Vjekoslava Bevande zajedničkog kandidata hrvatskog bloka za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.
Iako se više od godinu dana čekalo da se sklope stranačke ukrštenice i predloži mandatar, opozicija smatra da ni ovaj kao ni predhodni saziv Savjeta ministara neće biti efikasniji, jer nema programa i plana rada, kaže Beriz Belkić iz Stranke za BiH.
''Pored svih naših napora i istraživanja mi nismo mogli doći do programa. Naravno, ovo što smo čuli ovdje, ovaj ekspoze, ja ne znam da li je ovo usaglašeni tekst šestorke, osmorke ne znam vidjećemo. Međutim, s druge strane smo vidjeli vrlo preciznu i detaljnu kadrovsku križaljku, ne samo za Vijeće ministara nego i šire'', smatra Belkić.
U podjeli pozicija u Savjetu ministara koje broji devet ministarstava, Srbima su u novom sazivu pripala tri, Bošnjacima četiri, a Hrvatima mjesto predsjedavajućeg i dva ministarstva.
U raspodjeli ministarskih mjesta prioriteteno se vodilo računa o nacionalnoj ali i stranačkoj pripadnosti kandidata. Tako sve više liči na Dom naroda nego vladu u kojoj bi trebalo da sjede stručnjaci, ističe prof. banjalučkog Univerziteta Miodrag Živanović.
''Prvi i osnovni problem je ne samo taj što se, unekoliko, rad i nadležnosti vijeća razlikuju od rada i nadležnosti vlade, nemaju toliko čvrste ingerencije,
Partijski kadrovi umjesto eksperti
Iako Bevanda ima zakonski rok od 30 dana da sastavi svoj kabinet i to su umjesto njega uradili stranački lideri. Tako će umjesto eksperata iz pojedinih oblasti u Savjetu ministara sjediti istaknuti partijski pojedinci o čijim stručnim kvalifikacijama i profesionalnim uspjesima se nije naročito vodilo računa.
Tako je dešavalo da su ministri i zamjenici često bili i u otvorenom sukobu poput bivšeg ministra vanjskih poslova BiH Svena Alkalaja i njegove zamjenice Ane Trišić Babić koji su komunicirali preko medija.
Varnica je bilo i između dosadašnjeg predsjedavajućeg Nikole Špirića i zamjenika ministra finansija Fuada Kasumovića. Kako će raditi u novom sazivu Savjeta ministara gdje je Špirić novi ministar finasija, Kasumović koji ostaje na mjestu zamjenika kaže:
''Privatno sa gospodinom Špirićem nemam nikakve odnose, kad se sretnemo pozdravimo se. Što se tiče struke i posla imali smo strahovit problem; čitavo vrijeme sam ga upozoravao da on nije premijer Republike Srpske nego da je predsjedavajući Vijeća ministara BiH i poteze koje je povlačio protiv države, ja sam se pozivao na zakonske norme, evo i sad sa ovim budžetom.''
Zbog svega toga, teško je vjerovati da će na ovakav način i ovako izabran Savjet ministara, bh građanima ponuditi išta više nego dosadašnji, ističe politički analitičar i publicista Esad Bajtal.
''U situaciji kada prisustvujemo da u jednoj polupismenoj zemlji, u jednoj siromašnoj zemlji, zapravo više od siromašne; da u jednoj gladnoj zemlji, vlast uspijeva da se konstituiše tek 15 mjeseci nakon izbora, ne možemo očekivati da će i ona sama funkcionirati brže efikasnije i u korist onih koji su ih birali. Ja lično ne vidim nekog pomaka, ne vidim nikakve šanse da ćemo imati vlast koja će raditi meni tj. građanima u korist. Teško je vjerovati da će se nešto ozbiljnije događati u smislu pomaka, poboljšanja ekonomskog standarda, poboljšanja građanskih i ljudskih prava i sloboda itd.'', poručuje Bajtal.
Sastav Savjeta ministara definisan je Aneksom 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma što je i Ustav BiH. Prema njemu, svaki saziv Savjeta mora osigurati jednaku zastupljenost konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine tj. ministri i njihovi zamjenici su iz različitih naroda, a predsjedavajući se bira po principu četverogodišnje rotacije.
Petnaest mjeseci nakon izbora Parlament BiH potvrdio je imenovanje Vjekoslava Bevande zajedničkog kandidata hrvatskog bloka za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.
Iako se više od godinu dana čekalo da se sklope stranačke ukrštenice i predloži mandatar, opozicija smatra da ni ovaj kao ni predhodni saziv Savjeta ministara neće biti efikasniji, jer nema programa i plana rada, kaže Beriz Belkić iz Stranke za BiH.
''Pored svih naših napora i istraživanja mi nismo mogli doći do programa. Naravno, ovo što smo čuli ovdje, ovaj ekspoze, ja ne znam da li je ovo usaglašeni tekst šestorke, osmorke ne znam vidjećemo. Međutim, s druge strane smo vidjeli vrlo preciznu i detaljnu kadrovsku križaljku, ne samo za Vijeće ministara nego i šire'', smatra Belkić.
U podjeli pozicija u Savjetu ministara koje broji devet ministarstava, Srbima su u novom sazivu pripala tri, Bošnjacima četiri, a Hrvatima mjesto predsjedavajućeg i dva ministarstva.
U raspodjeli ministarskih mjesta prioriteteno se vodilo računa o nacionalnoj ali i stranačkoj pripadnosti kandidata. Tako sve više liči na Dom naroda nego vladu u kojoj bi trebalo da sjede stručnjaci, ističe prof. banjalučkog Univerziteta Miodrag Živanović.
''Prvi i osnovni problem je ne samo taj što se, unekoliko, rad i nadležnosti vijeća razlikuju od rada i nadležnosti vlade, nemaju toliko čvrste ingerencije,
Miodrag Živanović
nego u tome što i dalje u Vijeću ministara BiH ne rade ministri i njihovi zamjenici i pomoćnici nego rade Srbi, Hrvati i Bošnjaci pa čak i ostali. Dakle, opet je to jedna vrsta Doma naroda, da tako kažem, kad je riječ o državnim organima, a nije čak ni ministarsko vijeće kao takvo, niti je vlada niti bilo šta što treba da liči na izvršnu vlast. To je strukturalni problem naravno, nije problem ljudi koji se biraju, a kada je riječ o samom izboru predsjedavajućeg Vijeća ministara, evo još jednom se pokazalo i u slučaju gospodina Bevande, pa i u slučaju izbora drugih ministara, da je riječ o takozvanoj političkoj transmisiji. Sve se odlučuje na nivou nekoliko pojedinaca, šefova političkih partija, a onda parlament i svi drugi organi služe samo da odlučuju o nečemu što je već unaprijed odlučeno'', ocjenjuje profesor Živanović.Partijski kadrovi umjesto eksperti
Iako Bevanda ima zakonski rok od 30 dana da sastavi svoj kabinet i to su umjesto njega uradili stranački lideri. Tako će umjesto eksperata iz pojedinih oblasti u Savjetu ministara sjediti istaknuti partijski pojedinci o čijim stručnim kvalifikacijama i profesionalnim uspjesima se nije naročito vodilo računa.
Tako je dešavalo da su ministri i zamjenici često bili i u otvorenom sukobu poput bivšeg ministra vanjskih poslova BiH Svena Alkalaja i njegove zamjenice Ane Trišić Babić koji su komunicirali preko medija.
Varnica je bilo i između dosadašnjeg predsjedavajućeg Nikole Špirića i zamjenika ministra finansija Fuada Kasumovića. Kako će raditi u novom sazivu Savjeta ministara gdje je Špirić novi ministar finasija, Kasumović koji ostaje na mjestu zamjenika kaže:
''Privatno sa gospodinom Špirićem nemam nikakve odnose, kad se sretnemo pozdravimo se. Što se tiče struke i posla imali smo strahovit problem; čitavo vrijeme sam ga upozoravao da on nije premijer Republike Srpske nego da je predsjedavajući Vijeća ministara BiH i poteze koje je povlačio protiv države, ja sam se pozivao na zakonske norme, evo i sad sa ovim budžetom.''
Zbog svega toga, teško je vjerovati da će na ovakav način i ovako izabran Savjet ministara, bh građanima ponuditi išta više nego dosadašnji, ističe politički analitičar i publicista Esad Bajtal.
''U situaciji kada prisustvujemo da u jednoj polupismenoj zemlji, u jednoj siromašnoj zemlji, zapravo više od siromašne; da u jednoj gladnoj zemlji, vlast uspijeva da se konstituiše tek 15 mjeseci nakon izbora, ne možemo očekivati da će i ona sama funkcionirati brže efikasnije i u korist onih koji su ih birali. Ja lično ne vidim nekog pomaka, ne vidim nikakve šanse da ćemo imati vlast koja će raditi meni tj. građanima u korist. Teško je vjerovati da će se nešto ozbiljnije događati u smislu pomaka, poboljšanja ekonomskog standarda, poboljšanja građanskih i ljudskih prava i sloboda itd.'', poručuje Bajtal.