Novi presedan: Vlast će nadzirati partijski kadrovi

Prvi put u posljednjih šesnaest godina na pozicijama u državnim agencijama koje vrše nadzor nad radom vlasti, biće imenovani partijski kadrovi. Rezultat je to stranačkih dogovora o njihovoj raspodjeli.

Tako će, primjerice, Centralna izborna komisija BiH, Agencija za prevenciju i borbu protiv korupcije, Kancelarija za reviziju institucija BiH, te Kancelarija za razmatranje žalbi, biti pod „stranačkom šapom“.

Milenko Šego, glavni revizor BiH, kaže za naš program da ne postoji država na svijetu u kojem stranke postavljaju svoje kadrove za revizore, jer se svi pridržavaju zakona o reviziji, u kojem se jasno kaže da ni jedan revizor ne smije biti član neke političke stranke.

''U Uredu za reviziju važna je profesija, važna je neovisnost i kako ćemo sutra imati izvješće o izvršenoj reviziji, kome ćemo ga podnijet ukoliko to izvješće
bude podnosio generalni revizor koji je postavljen kao član neke političke stranke'', pita Šego.

Inače, prema stranačkom dogovoru, Kancelariju za reviziju institucija BiH treba da preuzme SDP, stranka koja se sve godine, dok je bila opoziciona, pa čak i tokom posljednjih 15 mjeseci, koliko su trajali pregovori o formiranju vlasti, „zalagala“ da stručnost bude ispred stranačkog i nacionalnog interesa.

Partija koja je predizbornu kampanju vodila pod sloganom „Država za čovjeka“, u trenutku kada je osvojila vlast, čovjeka je stavila u drugi plan. Na naše pitanje kako je moguće da su do jučer zagovarali jedno, a danas nešto sasvim drugo, Damir Hadžić, potpredsjednik SDP-a kaže:

''Tačno je jedino da će ljudi sa kvalitetnim referencama, prije svega jasnim, profesionalnim odnosom prema poslovima koje su radili u nekoj ranijoj fazi, moguće konkurirati, ali da će biti jako važno i njegovo političko opredjeljenje.''

Ugledali se na Hrvatsku

Ono što nevladin sektor naziva kršenjem svih zakona i uvođenjem političke diktature u sve sfere života, Sulejman Tihić, predsjednik SDA zove demokratskim procesom, koga poredi sa onim u Hrvatskoj.

''Mi smo sada postigli dogovor da se niko ne može smijeniti prije isteka mandata. U Hrvatskoj su to promijenili, a mi nismo dali da se iko smijeni dok ne istekne mandat, eh kad istekne mandat onda će određene stranke imati pravo prijedloga'', navodi Tihić.

''Iz svojih redova biramo najsposobnije ljude kako bi opravdali povjerenje među građanima koje smo dobili'', kaže Jerko Ivanković, potpredsjednik Stranke Radom za boljitak.

Prema ovakvom stranačkom receptu, građani koji nisu članovi neke političke partije nisu kompetentni, što je na svojoj koži osjetila i Sarajka Jelena. Nakon završenog fakulteta prijavila se za posao u jednom od državnih ministarstava, ali evo koji je odgovor dobila:

''Taj gospodin je rekao; stiglo je jako puno prijava i sve se već zna, nemoj se uopšte nadati, sve se već zna i sve je već namješteno.''

Posao stranačkim kadrovima

Nevladine organizacije ocjenjuju da se politika u Bosni i Hercegovini na najbrutalniji način javno miješa u temelje demokratskog sistema koji bi trebao osigurati nepristrasnost i jednakost svim građanima.

''Ovo što se danas dešava u BiH je definitivno put ka partitokratskoj državi u kojoj će političke stranke upravljati svim sferama društva, a posebno radnim mjestima. Idemo ka tački kada će svi oni koji ne pripadaju vladajućoj političkoj stranci biti osuđeni na životarenje i neće imati bilo kakvu priliku da učestvuju u javnom životu bez obzira na svoj kvalitet'', upozorava Adis Arapović, predstavnik Centra civilnih inicijativa.

''BiH šalje jednu jako negativnu poruku ne samo EU nego i prema svojim građanima da, u principu, vladavina prava u ovoj državi ne postoji, da imamo vladavinu ljudi, vladavinu političkih partija, a da su zakoni ustvari samo mrtvo slovo na papiru'', ocjenjuje Srđan Blagovčanin, izvršni direktor Transparensy internationala BiH.

Ivan Šijaković, profesor na banjalučkom Filozofskom fakultetu, kaže kako je u Bosni i Hercegovini na djelu partiokratija, umjesto vladavine institucija i učešća građana. Prema njegovim riječima, zatvoreni su svi kanali kroz koje građani mogu vršiti bilo kakav uticaj na vlast i političke odluke.

''Sad je jasno da je ta njihova moć na vrhuncu, da su se oni međusobno dogovorili i da samo vlada taj deo partiokratije koji se kasnije povezuje sa verskim vođama i verskim institucijama'', naglašava profesor Šijaković.

Psiholog Ibrahim Prohić ocjenjuje kako je glavni cilj političke raspodjele funkcija da se obezbijedi posao stranačkim kadrovima ili interesnim grupama koje su sa vladajućim strankama povezane.

''Vi imate prividni paradoks da svjedočimo tendenciji gubitka povjerenja javnosti u političke stranke i u politiku generalno. Istovremeno, u posljednjih nekoliko godina vi imate tendenciju porasta učlanjivanja građana u političke stranke, pogotovo onih mladih ljudi koji završavaju fakultete. Sa psihološkog stanovišta to je potpuno racionalna i razumljiva reakcija ljudi. Ljudi su definitivno shvatili da se do posla može doći samo na dva načina: političkom korupcijom ili klasičnom korupcijom, dakle davanjem mita za zapošljavanje", kaže Prohić.