Skupština Crne Gore raspravlja o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika, a ujedno i o izmjenama i dopunama Zakona o biračkom spisku i izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Ovo je samo dio izmjena koje bi trebalo Skupština da usvoji u oblasti izbornog zakonodavstva, kako se ne bi ostvarila nedavna poruka iz Evropske unije – da postoji mogućnost da dođe do osporavanja rezultata narednih izbora.
Osamnaest preporuka je posmatračka misija OEBS-a dala Crnoj Gori za unapređenje izbornog zakonodavstva, kako ne bi došlo do ponovnog nepriznavanja izbora i problema tokom izbornog procesa. Govoreći o izmjenama i dopunama Zakona o izboru odbornika i poslanika, poslanica DPS Marta Šćepanović je saopštila da radna grupa nije mogla da uđe u dublju promjenu izbornog zakonodavstva, opravdavajući to činjenicom da je opozicija odbila da uđe u radnu grupu za izmjenu izbornog zakonodavstva.
„Možda je postojalo razloga za nekom dubljom promjenom zakona, jer je praksa pokazala da se određene norme moraju promjeniti, ali upravo iz razloga što su predstavnici opozicije odbili učešće u Radnoj grupi, isključivo smo se skoncentrisali na preporuke OEBS-a i isključivo se u ovom predlogu Zakona nalaze preporuke OEBSA“, rekla je Šćepanović.
Podsjetimo, do formiranja Radne grupe sastavljene samo od poslanika vladajuće koalicije, došlo je nakon što je šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav nedavno upozorio državu da treba promjeniti izborno zakonodavstvo jer postoji mogućnost da naredni izbori budu osporavani.
Orav je to izjavio nakon široke debate koja je nastala opozicionim osporavanjem rezultata parlamentarnih izbora iz 2016. godine jer je opozicija tvrdila, da izbori ne mogu biti ocjenjeni legitimnim pošto su održani u ambijentu državnog udara i pokušaja terorizma.
Predloženim izmjenama definisan je početak izborne kampanje, uvedena je rodna ravnopravnost povećavanjem učešća žena na izbornim listama i otvorena je mogućnost da birač svojim potpisom može podržati više kandidata.
Naredne godine biće održani predsjednički, kao i lokalni izbori u 13 opština
Poslanik opozicionog Demokratskog fronta Milutin Đukanović je ukazao da su predložene promjene izbornog zakonodavstva kozmetičke i da nema nikakvih suštinskih promjena koje bi uticale na veće povjerenje u izborni proces.
„Idemo korak unazad što se tiče elektronske identifikacije birača. Još jedan doprinos haosu je ovo dozvoljavanje da jedan birač može da potpiše podršku za više političkih subjekata koji će da učestvuju na izborima. Kada pričamo o preporukama OEBS-a, šta ćemo sa preporukama koje se odnose na aferu „snimak“? A nema građanina Crne Gore koji ne zna ko je naredio kupovinu ličnih karata, kupovinu glasova i naredio kupovinu ljudskih duša“, saopštio je Đukanović.
Predrag Sekulić iz demokratske partije socijalista je ukazao da je vlast u prethodnom periodu izlazila u susret opozicionim zahtjevima, pa i u vrijeme prethodnih parlamentarnih izbora: „Recimo prihvatili smo svojevremeno da umjesto providnih imamo ofarbane glasačke kutije. Pa su kolege iz opozicije opet tražile da ponovo imamo providne kutije, pa smo i to prihvatili. Prihvatili smo sve ono što je standard. Takođe ne treba zaboraviti da smo imali sumnje koje su se ticale biračkog spiska. Zbog povjerenja u izborni proces, Vlada Mila Đukanovića je nakon što je dobila povjerenje u parlamentu, Đukanović je ponudio opoziciji da uđe u Vladu kako bi se otklonile sumnje u regularnost izbornog procesa“, kazao je Sekulić.
I Genci Nimanbegu predstavnik albanskih nacionalnih partija je ukazao da do suštinskih promjena nije moguće doći bez opozicije. Za usvajanje suštinskih promjena izbornog zakonodavstva je potrebna dvotrećinska većina.
„Kao član Radne grupe koja je sastavljena od poslanika vladajuće koalicije, izražavao sam snažnu sumnju u domet našeg rada zbog nedostataka u moći odlučivanja bez učešća opozicije. Jasno je da se zakon o izboru odbornika i poslanika donosi sa dvije trećine glasova i treba da obuhvati što širi konsenzus“, rekao je Nimanbegu.
Tokom naredne godine biće održani predsjednički, kao i lokalni izbori u 13 opština, od kojih su oni u Beranama i Ulcinju zakazani već za 4. februar.