Shodno izmjenama zakona o opštem obrazovanju učenici osnovnih i srednjih škola u Crnoj Gori od srijede će nastavu slušati na crnogorskom kao službenom jeziku.
Opozicija u međuvremenu i dalje žestoko negoduje i najavljuje konkretne akcije zbog, kako navode, diskriminacije onih učenika koji žele da nastave obrazovanje na srpskom, koji je prema Ustavu jedna od 4 jezika u službenoj upotrebi.
No, da li će umjesto predmeta maternji jezik i književnost, kako je do sada pisalo u školskim dnevnicima, izučavati crnogorski i književnost i šta će biti sa onim đacima koji imaju pravo da se obrazuju na jeziku kojim žele, pitanja su na koja smo od naših sagovornika dobili oprečne ogovore. Za direktorku podgoričke škole Pavle Rovinski, Marijanu Papić za sada ne postoje nepoznanice.
"Mi smo imali širi Aktiv direktora sa područja Podgorice, Danilovgrada, Cetinja baš o tome. Predmet nije preimenovan baš zbog toga, da bi se udovoljilo svima. Znači, nastava jeste na crnogorskom, ali u dnevnicima i knjižicama i dalje ostaje maternji jezik. Vjerovatno će tako biti do daljnjeg i misli da je to, opet da kažem neko prelazno rješenje," kaže Papić.
Sasvim suprotno čuli smo od direktora srednje ekonomske škole u Podgorici Branislava Ðukića. Prema njegovim riječima nakon izmjena zakona o opštem obrazovanju jasno je da će se u školama izučavati crnogorski jezik i književnost.
"Znači, od 1.septembra u dnevnicima će pisati "crnogorski jezik i književnost". Dobili smo taj jezički pravilnik u službenom listu, gdje će profesori, normalno morati malo da se pripreme, da pogledaju to, a vjerovatno će zavod kasnije dati detaljnije instrukcije," navodi Đukić.
Na pitanje da li su već predviđena rješenja za one učenike koji žele da obrazovanje nastave na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi, Dđikić odgovara:
"Zakon kaže, dakle mi čitamo zakon i primjenjujemo ga." i dodaje da će se tek vidjeti kako će sve izgledati u praksi.
Kako će to u praksi da funkcioniše, posebno u nacionalno mješovitim opštinama kao što je Bjelopoljska, biće poznato nakon sastanka sa ministrom prosvjete Slavoljubom Stijepovićem u ponedjeljak, kaže nam direktor tamošnje gimnazije Milko Kovačević.
"Vjerujem da ćemo dobiti precizna rješenja kako će to praktično biti realizovano. Mi, naravno znamo da je izašao novi zakon sa izmjenama, u kome se, kao službeni jezik navodi crnogorski, ali i da su tim istim zakonom predviđeni slučajevi gdje u pojedinim sredinama žive nacionalne manjine, da se jezik može nazvati i drugačije," kaže on.
Opozicija negoduje
Kakav kod dogovor bude postignut njegova primjena će izazvati velike probleme, ocjenjuje profesor bjelopoljske gimnazije Novo Vuković i dodaje kako neće biti zadovoljan, ako njegova djeca ne budu mogla da dobiju svjedočanstvo da su izučavala srpski jezik.
"Ukoliko ne budu dozvolili da u našim svjedočanstvima i diplomama naziv jezika bude srpski, ja ću u tom slučaju svoje dvoje djece da ispišem iz Osnovne škole Marko Miljanov, makar išao do Srbije, da oni tamo završavaju taj razred. Planira se osnivanje Savjeta za zaštitu srpskog jezika od roditelja, gdje ćemo onda sigurno krenuti sa mjerama napuštanja nastave," rekao je Vuković.
Na pitanje koje bi po njemu bilo najpravednije rješenje koji bi sve zadovoljilo Vuković odgovara:
"Treba dozvoliti svakome da na svom jeziku koji želi, da profesori predaju na crnogorskom, na bosanskom ili bošnjačkom, na hrvatskom, na albanskom i na srpskom jeziku."
RSE: Da li bi izazvalo konfuziju da se učenici dijele po grupama?
"Pa, o tome treba država da razmišlja i njene institucije, ali nasilno uvođenje ne normiranog jezika je nedopustivo. Moja djeca ne mogu taj jezik učiti, a ni ja ne mogu moj jezik lomiti sa nekim novim slovima. Počeo sam da staram pa ne mogu više da pamtim i nova slova da učim tako da nijesam u poziciji da naučim, niti bih volio da naučim ovaj novi jezik," kaže Vuković.
U međuvremenu opozicija i dalje oštro negoduje zbog uvođenja crnogorskog u škole i najavljuje konkretne akcije protiv, kako ističu "diskriminacije onih koji govore srpskim, a kojih je prema popisu iz 2003, više od 63 odsto. Nova srpska demokratija javno je uslovila podršku novom izbornom zakonu ispravljanjem odluke vladajuće većine o uvođenju crnogorskog u obrazovni sistem.
Podrška partijama koje su nekad činile jezgro prosrpskog bloka u Crnoj Gori stigla je i od Pokreta za promjene koji najvljujuje da će inicirati izmjene zakona o opštem obrazovanju, kako u neravnopravnom položaju ne bi bili i oni kojima je maternji srpski.
******
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Ozvaničen pravopis crnogorskog jezika
Kako će se nova pravila primenjivati u praksi
Opozicija u međuvremenu i dalje žestoko negoduje i najavljuje konkretne akcije zbog, kako navode, diskriminacije onih učenika koji žele da nastave obrazovanje na srpskom, koji je prema Ustavu jedna od 4 jezika u službenoj upotrebi.
No, da li će umjesto predmeta maternji jezik i književnost, kako je do sada pisalo u školskim dnevnicima, izučavati crnogorski i književnost i šta će biti sa onim đacima koji imaju pravo da se obrazuju na jeziku kojim žele, pitanja su na koja smo od naših sagovornika dobili oprečne ogovore. Za direktorku podgoričke škole Pavle Rovinski, Marijanu Papić za sada ne postoje nepoznanice.
"Mi smo imali širi Aktiv direktora sa područja Podgorice, Danilovgrada, Cetinja baš o tome. Predmet nije preimenovan baš zbog toga, da bi se udovoljilo svima. Znači, nastava jeste na crnogorskom, ali u dnevnicima i knjižicama i dalje ostaje maternji jezik. Vjerovatno će tako biti do daljnjeg i misli da je to, opet da kažem neko prelazno rješenje," kaže Papić.
Sasvim suprotno čuli smo od direktora srednje ekonomske škole u Podgorici Branislava Ðukića. Prema njegovim riječima nakon izmjena zakona o opštem obrazovanju jasno je da će se u školama izučavati crnogorski jezik i književnost.
"Znači, od 1.septembra u dnevnicima će pisati "crnogorski jezik i književnost". Dobili smo taj jezički pravilnik u službenom listu, gdje će profesori, normalno morati malo da se pripreme, da pogledaju to, a vjerovatno će zavod kasnije dati detaljnije instrukcije," navodi Đukić.
Na pitanje da li su već predviđena rješenja za one učenike koji žele da obrazovanje nastave na jednom od jezika koji su u službenoj upotrebi, Dđikić odgovara:
"Zakon kaže, dakle mi čitamo zakon i primjenjujemo ga." i dodaje da će se tek vidjeti kako će sve izgledati u praksi.
Kako će to u praksi da funkcioniše, posebno u nacionalno mješovitim opštinama kao što je Bjelopoljska, biće poznato nakon sastanka sa ministrom prosvjete Slavoljubom Stijepovićem u ponedjeljak, kaže nam direktor tamošnje gimnazije Milko Kovačević.
"Vjerujem da ćemo dobiti precizna rješenja kako će to praktično biti realizovano. Mi, naravno znamo da je izašao novi zakon sa izmjenama, u kome se, kao službeni jezik navodi crnogorski, ali i da su tim istim zakonom predviđeni slučajevi gdje u pojedinim sredinama žive nacionalne manjine, da se jezik može nazvati i drugačije," kaže on.
Opozicija negoduje
Kakav kod dogovor bude postignut njegova primjena će izazvati velike probleme, ocjenjuje profesor bjelopoljske gimnazije Novo Vuković i dodaje kako neće biti zadovoljan, ako njegova djeca ne budu mogla da dobiju svjedočanstvo da su izučavala srpski jezik.
"Ukoliko ne budu dozvolili da u našim svjedočanstvima i diplomama naziv jezika bude srpski, ja ću u tom slučaju svoje dvoje djece da ispišem iz Osnovne škole Marko Miljanov, makar išao do Srbije, da oni tamo završavaju taj razred. Planira se osnivanje Savjeta za zaštitu srpskog jezika od roditelja, gdje ćemo onda sigurno krenuti sa mjerama napuštanja nastave," rekao je Vuković.
Na pitanje koje bi po njemu bilo najpravednije rješenje koji bi sve zadovoljilo Vuković odgovara:
"Treba dozvoliti svakome da na svom jeziku koji želi, da profesori predaju na crnogorskom, na bosanskom ili bošnjačkom, na hrvatskom, na albanskom i na srpskom jeziku."
RSE: Da li bi izazvalo konfuziju da se učenici dijele po grupama?
"Pa, o tome treba država da razmišlja i njene institucije, ali nasilno uvođenje ne normiranog jezika je nedopustivo. Moja djeca ne mogu taj jezik učiti, a ni ja ne mogu moj jezik lomiti sa nekim novim slovima. Počeo sam da staram pa ne mogu više da pamtim i nova slova da učim tako da nijesam u poziciji da naučim, niti bih volio da naučim ovaj novi jezik," kaže Vuković.
U međuvremenu opozicija i dalje oštro negoduje zbog uvođenja crnogorskog u škole i najavljuje konkretne akcije protiv, kako ističu "diskriminacije onih koji govore srpskim, a kojih je prema popisu iz 2003, više od 63 odsto. Nova srpska demokratija javno je uslovila podršku novom izbornom zakonu ispravljanjem odluke vladajuće većine o uvođenju crnogorskog u obrazovni sistem.
Podrška partijama koje su nekad činile jezgro prosrpskog bloka u Crnoj Gori stigla je i od Pokreta za promjene koji najvljujuje da će inicirati izmjene zakona o opštem obrazovanju, kako u neravnopravnom položaju ne bi bili i oni kojima je maternji srpski.
******
Mogli bi vas interesovati i ovi tekstovi:
Ozvaničen pravopis crnogorskog jezika
Kako će se nova pravila primenjivati u praksi