Prema informaciji koju je objavila NBS, nijedna crnogorska poslovna banka nije zainteresovana za obavljanje direktnog platnog prometa između preduzeća u Crnoj Gori i Srbiji. Iako se na prvi pogled čini da bi ovakvo rješenje bilo isplativo za sve subjekte, nezvanične informacije ipak govore da bi ono pogodovalo isključivo Srbiji.
Iako su guverneri centralnih banaka Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine, još prije tri godine, potpisali Sporazum koji omogućava da se međusobna plaćanja preko banaka ove tri države, umjesto preko inokoresopondentskih banaka, obavlja direktno, prema informacijama Narodne banke Srbije, nijedna crnogorska banka nije zainteresovana da se platni promet sa Srbijom obavlja direktno.
Iz crnogorske Centralne banke u utorak nije bilo moguće dobiti komentar na ovu temu, ali u poslovnim bankama smatraju da monetarne vlasti u ovim državama još uvijek nemaju pravo rješenje za ovaj problem.
Glavni izvršni direktor Prve banke Predrag Drecun kaže da "loptu ne treba prebacivati" na bankare.
"Sad se taj promet vrši preko stranih banaka i praktično, mislim da u ovom trenutku ne bi bilo ni neke velike uštede ukoliko bi se sada išlo na neku izmjenu. Vi znate da, ukoliko se vrši neka izmjena biće poteškoća u početnom periodu. Moguće da je to razlog. Možda pojedini banakri ne žele da uđu u tako nešto, ali mislim da dvije centralne banke nemaju adekvatan odgovor ili rješenje kako to da se radi. Prebacivanje lopte ne stoji. Kada se stvore zakonski uslovi za to onda neće biti problema", smatra Drecun.
Na prvi pogled, uspostavljanje direktnog platnog prometa bi pojednostavilo i pojeftinilo poslovanje preduzeća, jer bi se obavljala preko kliringa, što ustvari podrazumijeva da nema plaćanja slobodnim devizama, već dužnici iz obje zemlje podmiruju obaveze uplatama u nacionalnoj valuti na zbirni, klirinški račun, a povjerioci potraživanja naplaćuju u svojoj nacionalnoj valuti.
Nezvanične informacije, međutim, govore da je sve osmišljeno tako da Srbija bude centar klirinškog sistema i da uz, između ostalog, držanje dnevnih depozita, kontroliše cijeli kliriniški sistem. Pored toga, treba znati da je Srbija jedina koja ima pozitivan platni bilans sa ostalim državama regiona, pa bi sami novčani tokovi bili pozitivni za tu državu, a pored toga, procjenjuje se i da takav sistem ne bi bio ni efikasniji ni jeftiniji, jer je teško očekivati da nešto, što je napravljeno na regionalnom nivou, bude bolje od standarda globalnih finansijskih tokova.
Uvođenje posebnog kliring sistema
Iz domaćeg Udruženja banaka prethodno je saopšteno da "prilikom razmatranja ideje o uvođenju posebnog kliring sistema između Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine nije bilo saglasnosti poslovnih banaka o nephodnosti uvođenja posebnog kliring sistema zbog troškova softverskih izmjena, ali i činjenice da sve zemlje regiona kao strateški cilj imaju članstvo u Evropskoj uniji, pa će sve države regiona sa članstvom u Evropskoj uniji dobiti i mogućnost korišćenja njihovog sistema plaćanja.
Na naš zahtjev da prokomentariše ovakav stav, glavni direktor Prve banke Predrag Drecun kaže kako smatra da je stav Udruženja korektan, uprkos dugom roku koji zemljama regiona stoji do učlanjenja u Evropsku uniju.
"Ne vidim šta bi udruženje moglo da kaže drugo, s obziorom na to da se očekuje ulazak u Uniju. Sada je samo pitanje procjena troškova. Da li treba nešto što je na kratak rok potpuno dizajnirati na nov način, gdje se zaista dolazi do novih troškova, ne samo softverski nego možda i hardverski, ali kada stavite u odnos korist i troškove od toga, moguće da se neće doći na zelenu granu sa uštedama."
Naročito zanimljiv stav, povodom nezainteresovanosti domaćih poslovnih banaka za obavljanje usluga direktnog platnog prometa sa Srbijom, ima stručnjak za finansijsko tržište Dragan Đukić, koji razlog za ovu pojavu vidi u politici, ali ne državnoj.
Politika banaka je zasnovana na sopstvenoj koristi, a ne dobrobiti preduzeća i građana, a Đukić kaže da je ovakav stav banaka zasnovan upravo na procjeni veće koristi.
"Kada imate situaciju da ne možete da svoju strukturu prihoda pomjerate u onom smjeru ka osnovnim prihodima, odnosno kamatama, vjerovatno da banke sada razmišljaju bolje da imamo bilo kakvu drugu varijantu da nadomjestimo taj pad prihoda kroz prihode od naknada. E,sada da li je u pitanju neki neformalni dogovor svih banaka."
RSE: To mi već liči na ponašanje kartela. Da li je moguće da postoje takvi neformalni dogovori unutar našeg bankarskog sistema?
"Ako se banke pomažu tako da pomažu jedna drugoj u vremenu krize na dnevnom nivou, onda je i za očekivati da postoje dogovori i na temu kako da se zajednički prevaziđe kriza, odnosno kako da banke ne idu u izlet smanjivanja naknada jer im je to, na kraju krajeva, sada izdašan prihod."
Iako su guverneri centralnih banaka Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine, još prije tri godine, potpisali Sporazum koji omogućava da se međusobna plaćanja preko banaka ove tri države, umjesto preko inokoresopondentskih banaka, obavlja direktno, prema informacijama Narodne banke Srbije, nijedna crnogorska banka nije zainteresovana da se platni promet sa Srbijom obavlja direktno.
Iz crnogorske Centralne banke u utorak nije bilo moguće dobiti komentar na ovu temu, ali u poslovnim bankama smatraju da monetarne vlasti u ovim državama još uvijek nemaju pravo rješenje za ovaj problem.
Glavni izvršni direktor Prve banke Predrag Drecun kaže da "loptu ne treba prebacivati" na bankare.
"Sad se taj promet vrši preko stranih banaka i praktično, mislim da u ovom trenutku ne bi bilo ni neke velike uštede ukoliko bi se sada išlo na neku izmjenu. Vi znate da, ukoliko se vrši neka izmjena biće poteškoća u početnom periodu. Moguće da je to razlog. Možda pojedini banakri ne žele da uđu u tako nešto, ali mislim da dvije centralne banke nemaju adekvatan odgovor ili rješenje kako to da se radi. Prebacivanje lopte ne stoji. Kada se stvore zakonski uslovi za to onda neće biti problema", smatra Drecun.
Na prvi pogled, uspostavljanje direktnog platnog prometa bi pojednostavilo i pojeftinilo poslovanje preduzeća, jer bi se obavljala preko kliringa, što ustvari podrazumijeva da nema plaćanja slobodnim devizama, već dužnici iz obje zemlje podmiruju obaveze uplatama u nacionalnoj valuti na zbirni, klirinški račun, a povjerioci potraživanja naplaćuju u svojoj nacionalnoj valuti.
Nezvanične informacije, međutim, govore da je sve osmišljeno tako da Srbija bude centar klirinškog sistema i da uz, između ostalog, držanje dnevnih depozita, kontroliše cijeli kliriniški sistem. Pored toga, treba znati da je Srbija jedina koja ima pozitivan platni bilans sa ostalim državama regiona, pa bi sami novčani tokovi bili pozitivni za tu državu, a pored toga, procjenjuje se i da takav sistem ne bi bio ni efikasniji ni jeftiniji, jer je teško očekivati da nešto, što je napravljeno na regionalnom nivou, bude bolje od standarda globalnih finansijskih tokova.
Uvođenje posebnog kliring sistema
Iz domaćeg Udruženja banaka prethodno je saopšteno da "prilikom razmatranja ideje o uvođenju posebnog kliring sistema između Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine nije bilo saglasnosti poslovnih banaka o nephodnosti uvođenja posebnog kliring sistema zbog troškova softverskih izmjena, ali i činjenice da sve zemlje regiona kao strateški cilj imaju članstvo u Evropskoj uniji, pa će sve države regiona sa članstvom u Evropskoj uniji dobiti i mogućnost korišćenja njihovog sistema plaćanja.
Na naš zahtjev da prokomentariše ovakav stav, glavni direktor Prve banke Predrag Drecun kaže kako smatra da je stav Udruženja korektan, uprkos dugom roku koji zemljama regiona stoji do učlanjenja u Evropsku uniju.
"Ne vidim šta bi udruženje moglo da kaže drugo, s obziorom na to da se očekuje ulazak u Uniju. Sada je samo pitanje procjena troškova. Da li treba nešto što je na kratak rok potpuno dizajnirati na nov način, gdje se zaista dolazi do novih troškova, ne samo softverski nego možda i hardverski, ali kada stavite u odnos korist i troškove od toga, moguće da se neće doći na zelenu granu sa uštedama."
Naročito zanimljiv stav, povodom nezainteresovanosti domaćih poslovnih banaka za obavljanje usluga direktnog platnog prometa sa Srbijom, ima stručnjak za finansijsko tržište Dragan Đukić, koji razlog za ovu pojavu vidi u politici, ali ne državnoj.
Politika banaka je zasnovana na sopstvenoj koristi, a ne dobrobiti preduzeća i građana, a Đukić kaže da je ovakav stav banaka zasnovan upravo na procjeni veće koristi.
"Kada imate situaciju da ne možete da svoju strukturu prihoda pomjerate u onom smjeru ka osnovnim prihodima, odnosno kamatama, vjerovatno da banke sada razmišljaju bolje da imamo bilo kakvu drugu varijantu da nadomjestimo taj pad prihoda kroz prihode od naknada. E,sada da li je u pitanju neki neformalni dogovor svih banaka."
RSE: To mi već liči na ponašanje kartela. Da li je moguće da postoje takvi neformalni dogovori unutar našeg bankarskog sistema?
"Ako se banke pomažu tako da pomažu jedna drugoj u vremenu krize na dnevnom nivou, onda je i za očekivati da postoje dogovori i na temu kako da se zajednički prevaziđe kriza, odnosno kako da banke ne idu u izlet smanjivanja naknada jer im je to, na kraju krajeva, sada izdašan prihod."