Članice NATO-a složile su se u četvrtak na Samitu u Briselu da podignu spremnost snaga, te povećaju sposobnost da se snage premjeste preko Atlantika i unutar Evrope, a u sjedištu Alijanse istovremeno je formalno predata i pozivnica Makedoniji za početak pristupnih pregovora koji će voditi ka punopravnom članstvu u NATO-u.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je, predajući je makedonskom premijeru Zoranu Zaevu, pozivnicu ocijenio kao važno dostignuće za Makedoniju. Članstvo u Alijansi, rekao je, donijeće veću sigurnost i prosperitet Makeodniji i cijelom regionu.
"Pozivnica stiže u kontekstu istorijskog sporazuma Skoplja i Atine u vezi sa imenom vaše zemlje. Dok prepoznajem da je za obje strane bilo veoma teško postići kompromis, vjerujem da je sporazum u najboljem interesu vaše zemlje i cijelog regiona", stoji u pozivnici NATO-a koju je potpisao Stoltenberg.
Šef makedonske Vlade Zoran Zaev je naglasio da se radi o istorijskom trenutku za njegovu zemlju.
"Mi danas ne krijemo da smo mnogo ponosni i zahvalni za odluku saveznika da otpočnemo pristupne pregovore naše zemlje i Alijanse", rekao je Zaev i ocijenio da će prijem njegove zemlje u NATO "još više konsolidovati demokratiju u regionu i ojačati stabilnost i sigurnost".
"Ova odluka je priznanje našeg angažmana za više od dve decenije. Ovo je priznanje za rad svih makedonskih političara, od nezavisnosti do danas. Ovo je priznanje za naše institucije i za sve političke partije, za sve naše građane i civilno društvo i sve ostale koji su strpljivo čekali na ovaj dan", dodao je Zaev.
Od ovog trenutka, Makedonija kao pozvana zemlja, ima pravo da učestvuje u svojstvu posmatrača na svim sastancima u NATO-u. Prijem Makeodnije kao tridesete članice Alijanse će biti moguć jedino ako zemlja i formalno promijeni ime u Republika Sjeverna Makedonija.
Stoltenberg je na završnoj konferenciji za novinare na kraju dvodnevnog Samita NATO-a u četvrtak objavio kako su saveznici dogovorili da se modernizuje komandna struktura i uspostavi novi centar za Cyber-ops, kao i hibridni tim za podršku.
Prvi čovjek NATO-a je kazao da je poruka američkog predsjednika sa Samita bila jasna.
"Razumijemo da je ovaj američki predsjednik veoma ozbiljan oko troškova za odbranu i ovo sada ima jasan uticaj", rekao je Stoltenberg.
On je ocijenio da se situacija značajno promijenila od kada je Donald Trump na čelu vašingtonske administracije.
"Prije je bio trend opadanja, sada je trend rasta. Od kada je Trump preuzeo funkciju, Evropljani i Kanada su izdvojili dodatnih 41 milijardu dolara u ime davanja", kazao je Stoltenberg i naglasio da sada vlada "novi osećaj hitnosti za troškove odbrane, zbog snažnog rukovodstva predsjednika Trumpa".
Trump je toliko bio oštar da su čelnici Saveza morali zamoliti predsjednike Ukrajine i Gruzije, koje nisu članice Alijanse, da napuste prostoriju za sastanke
U četvrtak, drugog dana Samita NATO-a lideri 29 članica razgovarali su o Ukrajini i Afganistanu. Prvi dan Samita bio je u znaku oštrih stavova američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je optužio ostale članice da ne izdvajaju dovoljno sredstava za NATO, ali ipak je zaključen snažnom izjavom kojom se poziva na "pravednu raspodjelu tereta" i kritizira Rusija.
No, i drugi dan protekao je u oštrim tonovima. U ranojutarnjim tweetovima Donald Trump je ponovio da "neuspješno pokušavaju uvjeriti Njemačku i druge bogate članice NATO da izdvajaju više sredstava za zaštitu od Rusije", ponavljajući da "američki porezni obveznici izdvajaju milijarde za zaštitu Evope".
I povrh svega, napisao je američki predsjednik, "Njemačka plaća milijarde dolara Rusiji za energente koji joj stižu iz novog plinovoda", što je, kako je istaknuo, neprihvatljivo, te je jasno napisao: "Sve članice NATO moraju izdvajati četiri posto umjesto dosadašnjih 2 posto GDP za obranu, a tih 2 posto moraju uplaćivati odmah a ne do 2025".
Trump je toliko bio oštar da su čelnici Saveza morali zamoliti predsjednike Ukrajine i Gruzije, koje nisu članice Alijanse, da napuste prostoriju za sastanke, kako bi se razgovaralo samo među članicama.
Na konferenciji za novinare nakon Samita predsjednik SAD je ponovio da "vjeruje u NATO", te da su se saveznici dogovorili da povećaju izdvajanja za Alijansu. Također je upozorio da može povući SAD iz NATO-a i bez odobrenja Kongresa. Istaknuo je da NATO više pomaže Evropi nego SAD, a da su Sjedinjene Države financirale NATO s gotovo 90 posto. "To nije bilo pošteno. No, sada je dogovoreno da će sve članice plaćati više, i to mnogo brže, te da će Savez postati daleko djelotvorniji nego što je sada", rekao je Trump.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je prethodno kako se nada da će se saveznici složiti da osiguraju sredstva za pomoć afganistanskim snagama sigurnosti do 2024.
Britanska premijerka Theresa May je već obećala da će poslati 440 vojnika koji neće imati borbene zadaće u Afganistanu, već će obučavati afganistanske snage. Sjedinjene Države su se obavezale još prije godinu dana da će povećati broj svojih pripadnika za 3.000 vojnika, tako da će njihov broj iznositi oko 15.000 ljudi.
Prvi dan samita bio je u znaku oštrih stavova američkog predsjednika Donalda Trumpa
Prije četiri godine NATO je okončao borbenu misiju u Afganistanu, prepuštajući tu ulogu afganistanskim snagama sigurnosti. Ali od tada talibani vode ofanzivu protiv vlasti u Kabulu i, prema procjenama BBC-a, aktivno djeluju na čak 70 posto teritorija Afganistana.
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je siguran da američki predsjednik Donald Trump neće promijeniti stav prema ilegalnoj aneksiji poluotoka Krim i agresiji Rusije na istoku zemlje, a u pogledu plinovoda Sjeverni tok 2 sasvim je jasan.
"Sjeverni tok 2 je politički motivirana izmišljotina Rusije. Zbog toga je taj projekt potpuno neprihvatljiv. Stav Ukrajine je jasan - projekt nema ekonomskog smisla i to je puna istina", konstatirao je Porošenko.
Nakon završetka Samita američki predsjednik odlazi u dvodnevni radni posjet Velikoj Britaniji. On je 12. predsjednik Sjedinjenih Država koji će se sastati sa britanskom kraljicom i premijerom, odnosno premijerkom. Pripremaju se veliki prosvjedi u Londonu protiv njegova posjeta, no on će vikend provesti u Škotskoj u svom golf resortu.
Potom odlazi za Helsinki na samit s Vladimirom Putinom 16. jula. No, već je mnoge šokirao izjavom da bi mu NATO samit mogao biti teži od susreta sa ruskim predsjednikom.
Na izravno pitanje novnara da li će priznati Rusiji ilegalnu aneksiju Krima odgovorio je da je "Barack Obama dopustio da se to dogodi". "Vidjeti ćemo što će se dogoditi na samitu s Putinom", kazao je Trump, te dodao da su mu saveznici zahvalili što će se sastati s ruskim predsjednikom.