Sjevernoatlantski savez NATO donio je odluku da uputi pozivnicu Makedoniji da otpočne proces punopravnog članstva u Alijansu.
Odluka saveznika je rezultat ispunjenja ključnog uslova koji se ticao pronalaska rješenja o sporu oko imena sa susjednom Grčkom.
Generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg je istakao da je budućnost makedonskog člantva u strukture NATO, u rukama građana.
“Ovo je prilika koja se pojavljuje samo jednom u životu. Ili će podržati sporazum i učlaniti se u NATO, ili neće podržati sporazum pa neće biti primljeni u NATO. Ne mogu imati obe stvari”, podvukao je Stoltenberg, iskatavši da bez promjene imena nema prijema Makedonije u Alijansi.
Punopravno članstvo Makedonije u strukture Alijanse će biti moguće jedino nakon što zemlja obavi sve unutrašnje procedure oko promjene imena, uključujući i referendum i ustavne izmene.
Makedonija može postati 30. članica najveće vojne organizacije, jedino pod novim imenom.
“Potpuna primjena svih propisanih internih procedura u pogledu sporazuma o rješavanju pitanja imena je uslov za uspješno zaključenje pristupnog procesa”, stoji u zkaljučcima sa samita.
Na ovu pozivnicu Makedonija je čekala deset godina. Na samitu u Bukureštu, 2008. godine, Grčka je blokirala pozivnicu Skoplju, upravo zbog spora oko imena. Od tog trenutka, sporazum sa Atinom je postao uslov za sve briselske procese.
U zaključcima sa samita lideri zemalja članica NATO pozdravljaju historijski sporazum između Skoplja I Atine. Oni su posebno pozdravili napore makedonske vlade u jačanju dobrosusjedskih odnosa, kao i u preduzimanju potrebnih reformi.
Američki predsjednik Donald Tramp i njemačka kancelarka Angela Merkel susreli su se na marginama samita NATO-a u Briselu u srijedu popodne, samo nekoliko sati nakon oštrih riječi koje su razmijenili.
Kako navodi Rojters, ton obraćanja medijima tokom sastanka bio je poslovan.
"Imamo divan sastanak. Raspravljamo o vojnoj potrošnji... razgovaramo o trgovini", rekao je Tramp novinarima koji su ušli da ih snime.
"Imamo veoma, veoma dobre odnose sa kancelarkom. Imamo izvanredne odnose sa Njemačkom", naveo je Tramp i dodao da je otvorio pitanje o novom gasovodu planiranom da iz Rusije dovodi gas Njemačkoj.
Kancelarka je rekla da su razmatrali pitanja trgovine i migracije i da očekuje dalju razmjenu dok SAD ostaju partner Njemačke.
Ranije je njemačka kancelarka Angela Merkel uzvratila na optužbe američkog predsjednika Donalda Trampa prvog dana NATO samita u Briselu, negirajući da je njena zemlja pod "potpunom kontrolom" Rusije, porukom da Njemačka vodi sopstvenu nezavisnu politiku i samostalno donosi odluke.
Upotrijebivši, kako navode izvještači iz Brisela, ništa manje eksplicitan jezik od američkog predsjednika, kancelarka je rekla da joj ne trebaju lekcije o tome kako da se nosi sa autoritarnim režimima, podsjetivši ga da je odrasla u Istočnoj Njemačkoj koja je bila dio sfere uticaja Sovjetskog Saveza.
"I sama sam osjetila kako je dio Njemačke bio pod kontrolom Sovjetskog Saveza. Veoma sam srećna da smo danas ujedinjeni u slobodi u Saveznoj Republici Njemačkoj. Zbog toga mi danas možemo reći da možemo donijeti naše sopstvene nezavisne politike i nezavisne odluke. To je veoma dobro, naročito za ljude u istočnoj Njemačkoj", navela je.
Takođe je uzvratila na Trumpove optužbe da Njemačka izdvaja premalo za NATO, ustvrdivši da "Njemačka čini puno toga za NATO.
"Njemačka je druga po velični po broju trupa, naveći dio naših vojnih kapaciteta ponuđen je NATO-u i do danas mi imamo najveći angažman u Avganistanu. To je takođe mjesto na kojem branimo interese Sjedinjenih Država", poručila je.
Ranije danas američki predsjednik Donald Tramp govorio je oštrim tonom na početku dvodnevnog samita NATO-a u Briselu, kritikujući Njemačku zbog sklapanja ugovora o prirodnom gasu vrijednog "milijarde dolara" sa Rusijom, dok očekuje od Sjedinjenih Država "zaštitu od Rusije. "
Govoreći na doručku sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, koji je 11. jula otvorio sastanak Alijanse, Tramp je poručio: "Mi štitimo Njemačku, štitimo Francusku, štitimo sve." On je dodao da je to vrlo nepravedno "prema našoj zemlji" i "našim poreskim obveznicima".
Tramp je rekao da je Njemačka "potpuno pod kontrolom Rusije" zbog njihove ovisnosti od prirodnog gasa i njihovog dogovora o gasovodu Sjeverni tok sa Moskvom.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja se sastaje sa Trampom na Samitu, dala je političku podršku gasovodu Sjeverni tok 2 za uvoz više gasa, uprkos kritikama drugih vlada EU. Međutim, Berlin tvrdi da je to privatno finansiran komercijalni projekt bez učešća javnog novca, navodi Rojters.
"Trebalo bi da se čuvamo od Rusije, a Njemačka odlazi i plaća milijarde i milijarde dolara godišnje Rusiji", rekao je Tramp.
Čini se da će ovaj samit biti jedan od najtežih u nekoliko godina, dok Tramp nastavlja da vrši pritisak na saveznike NATO-a da povećaju svoja izdvajanja za vojni budžet.
Tramp je više puta kritikovao članove Alijanse zbog nivoa izdvajanja za odbranu prije sastanka. U nizu twitova i komentara novinarima dok je napuštao Vašington Tramp je predložio da ostalih 28 članica NATO-a "nadoknade" izdvajanja Sjedinjenih Država u Savezu.
Tramp je poručio da SAD imaju "puno saveznika, ali niko nas ne može iskorištavati. "EU nas iskorištava. Izdvajanje SAD-a za NATO pomaže njima više nego nama", rekao je novinarima u Vašingtonu.
Izdvajanje za odbranu od najmanje dva posto BDP-a odavno je bilo smjernica za svaku državu članicu NATO-a, dok nije postavljeno kao formalna obaveza 2014. godine za vrijeme predsjednika Baraka Obame.
Štab NATO-a je rekao da su na dobrom putu da povećaju ukupnu odbrambenu potrošnju za 3,8 posto u ovoj godini, a očekuje se da će osam članica do kraja ove godine dostići nivo od dva posto.
Donald Tusk, predsjednik Evropskog vijeća, kritikovao je Trampove izjave.
"Poštovani predsjedniče Tramp, Amerika nema i neće imati boljeg saveznika od Evrope."
"Draga Ameriko, cijenite svoje saveznike - na kraju krajeva, nemate ih mnogo", dodao je Tusk, ali i pozvao evropske zemlje da "troše više na svoju odbranu, jer svi poštuju saveznika koji je dobro pripremljen i opremljen."
Trampova kritika Alijanse je u velikoj suprotnosti sa njegovim toplim riječima za glavnog protivnika NATO-a, Rusiju.
Tramp će se sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 16. jula, nakon završetka sastanka NATO-a i posjete Britaniji.
Na pitanje novinara da li je Putin "prijatelj ili neprijatelj", Tramp je odgovorio: "Stvarno ne mogu reći sada".
"Što se mene tiče, on (Putin) je takmičar", rekao je. "Mislim da je saradnja sa Rusijom, saradnja sa Kinom, dobra stvar", prokomentarisao je.
Mnoge je šokirala činjenica da bi samit NATO mogao biti teži nego Trampov sastanak sa Putinom, piše BBC.
Među odgovorima koje su Tramp i Bijela kuća predložili, ako članice NATO-a ne povećavaju potrošnju, je smanjenje vojnog prisustva Sjedinjenih Američkih Država u Evropi.
Podrška Sjevernoatlantskom savezu u Kongresu SAD je snažna, kako među republikancima, tako i među demokratama. Mič Mekonel, koji ima veliki uticaj kao republikanski lider senata, izjavio je da nije zabrinut "za Trampovo povlačenje iz NATO".
Facebook Forum