Crnogorski parlament polako ali sigurno uspostavlja bolju i efikasniju kontrolu izvršne vlasti, što se iz Brisela često nameće kao jedan od uslova jačanja institucije parlamenta.
Prva godina od primjene Zakona o parlamentarnoj kontroli u oblasti bezbjednosti i odbrane pokazala je da taj dio posla nadležni skupštinski Odbor sve bolje obavlja, kaže Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora instituta Alternativa, NVO koja je pripremila istraživanje o primjeni tog zakona.
"Čini nam se da je usvajanje Zakona o parlamentarnom nadzoru u
Zadovoljan je i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Mevludin Nuhodžić. Nuhodžić podsjeća da su članovi tog tijela u ovoj godini saslušali direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost koji je članovima tog tijela referisao o vehabizmu u Crnoj Gori kao i predstavnika te agencije, policije i tužilaštva o aferi listing.
"Znači, i ako se uzima kvantitativno nije malo ali govorim i da je kvalitet i rasprave i zaključaka koji su se fokusirali ili rodili iz tih saslušanja bio nešto što je dalo dobre rezultate", navodi Nuhodžić.
Bez konkretnih mjera
No, Istraživač Instituta Aletrantiva Marko Sošić kazao je da postoji nedovoljna iskorišćenost raspoloživih kontrolnih mehanizama.
Među interesantnim nalazima iz istraživanja navodi da su u predlaganju kontrolnih saslušanja najaktivniji bili opozicija i predstavnici NVO sektora a da su predstavnici vladajuće partije bili prilično pasivni u tom pogledu.
Kao jednu od zamjerki na rad odbora kao ključnog skupštinskog tijela za nadzor izvršne vlasti navodi to što su izvještaji sa kontrolnih saslušanja uglavnom oskudni i ne nude konkretne informacije i prijedloge.
"U oba slučaja kada se radi o zvaničnim kontrolnim saslušanjima usvojene informacije i zaključci zapravo su konstatacije da nadležni organi čiji su predstavnici saslušavani, u najkraćem - treba da nastave da rade što inače rade, da ispunjavaju nadležnosti koje su i inače zakonski u njihovom domenu. Dakle, nije bilo konkretnih prijedloga mjera, konkretnim prijedloga aktivnosti koje treba provesti", navodi Sošić.
U Institutu zamjeraju i zbog podatka da su kontrolna saslušanja bila zatvorena za javnost.
Vasilije Lalošević iz opozicione SNP generalno je pozitivno ocijenio rad Odbora i njegovu kontrolnu funkciju ali i upozorio.
"U budućem periodu treba da se pojača nadzor poštovanja tzv političke ili ideološke i interesne neutralnosti u radu ovog organa. Mi moramo da vodimo računa da li se kod ovih subjekata koje kontrolišemo odvija neka politička ideološka, ili interesna sfera uticaja na neke državne organe koji treba da budu nezavisni", navodi Lalošević.
Prva godina od primjene Zakona o parlamentarnoj kontroli u oblasti bezbjednosti i odbrane pokazala je da taj dio posla nadležni skupštinski Odbor sve bolje obavlja, kaže Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora instituta Alternativa, NVO koja je pripremila istraživanje o primjeni tog zakona.
"Čini nam se da je usvajanje Zakona o parlamentarnom nadzoru u
Stevo Muk
određenom smsilsu i u određenoj mjeri bilo potsticajno za aktivniji i ažurniji rad odbora iako isti karakterišu još nedovoljno iskorišteni kontrolni mehanizmi ali i druge mogućnosti i nadležnosti odbora kao i neizvjesni rezultati vršenja parlamentarnog nadzora", navodi Stevo Muk.Zadovoljan je i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Mevludin Nuhodžić. Nuhodžić podsjeća da su članovi tog tijela u ovoj godini saslušali direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost koji je članovima tog tijela referisao o vehabizmu u Crnoj Gori kao i predstavnika te agencije, policije i tužilaštva o aferi listing.
"Znači, i ako se uzima kvantitativno nije malo ali govorim i da je kvalitet i rasprave i zaključaka koji su se fokusirali ili rodili iz tih saslušanja bio nešto što je dalo dobre rezultate", navodi Nuhodžić.
Bez konkretnih mjera
No, Istraživač Instituta Aletrantiva Marko Sošić kazao je da postoji nedovoljna iskorišćenost raspoloživih kontrolnih mehanizama.
Među interesantnim nalazima iz istraživanja navodi da su u predlaganju kontrolnih saslušanja najaktivniji bili opozicija i predstavnici NVO sektora a da su predstavnici vladajuće partije bili prilično pasivni u tom pogledu.
Kao jednu od zamjerki na rad odbora kao ključnog skupštinskog tijela za nadzor izvršne vlasti navodi to što su izvještaji sa kontrolnih saslušanja uglavnom oskudni i ne nude konkretne informacije i prijedloge.
"Kada se radi o zvaničnim kontrolnim saslušanjima usvojene informacije i zaključci zapravo su konstatacije", kaže Marko Sošić.
"U oba slučaja kada se radi o zvaničnim kontrolnim saslušanjima usvojene informacije i zaključci zapravo su konstatacije da nadležni organi čiji su predstavnici saslušavani, u najkraćem - treba da nastave da rade što inače rade, da ispunjavaju nadležnosti koje su i inače zakonski u njihovom domenu. Dakle, nije bilo konkretnih prijedloga mjera, konkretnim prijedloga aktivnosti koje treba provesti", navodi Sošić.
U Institutu zamjeraju i zbog podatka da su kontrolna saslušanja bila zatvorena za javnost.
Vasilije Lalošević iz opozicione SNP generalno je pozitivno ocijenio rad Odbora i njegovu kontrolnu funkciju ali i upozorio.
"U budućem periodu treba da se pojača nadzor poštovanja tzv političke ili ideološke i interesne neutralnosti u radu ovog organa. Mi moramo da vodimo računa da li se kod ovih subjekata koje kontrolišemo odvija neka politička ideološka, ili interesna sfera uticaja na neke državne organe koji treba da budu nezavisni", navodi Lalošević.