Do kraja godine u Crnoj Gori će početi izvršenje kazne zatvora u kućama i stanovima odnosno, prostorijama u kojima osuđeno lice stanuje.
Na takav "zatvor", prema podacima Ministarstva pravde, već čeka 150 osoba, pošto su im sudovi izrekli ovakvu kaznu.
"Važno je napomenuti da se ova sankcija izriče samo do šest mjeseci. I to u situaciji kada sud ocijeni da je ova kazna adekvatna u konkretnom slučaju i da se na taj način postiže svrha kažnjavanja. Kaznu izriče sud, a za nadzor je zaduženo Ministarstvo pravde. U konkretnom slučaju imamo oko 150 predmeta u kojma je već izrečena ova kazna i biće izvršena na ovaj način", kazao je ministar pravde Zoran Pažin.
Iako je alternativni način izvršenja kazne u prostorijama za stanovanje uveden u krivično zakonodavstvo Zakonom o izmjenema i dopunama Krivičnog zakonika iz 2013. i Zakonom o izvršenju kazni zatvora 2015. godine tek sada su se stekli uslovi za njihovu punu primjenu.
Pošto je potrebnu opremu Ministarstu pravde donirala Ambasada SAD, a ministru Pažinu je uručila otpravnica poslova Ambasade SAD u Crnoj Gori Džudi Kuo i objasnila da je to nastavak podrške SAD crnogorskim reformama u oblasti vladavine prava.
"I ova donacija predstavlja podršku novom crnogorskom sistemu za izvršenje mjera kućnog pritvora. Donacija je još jedan znak naše trajne posvećenosti našem bilateralnom partnerstvu", kazala je Kuo.
Ova sankcija izriče se samo do šest mjeseci
Advokat Sergej Sekulović objasnio je za Radio Slobodna Evropa da je riječ o tzv. nanogici i elektronskom nadzoru, odnosno sistemu za praćenje.
"Taj elektronski sistem omogućava nadležnom organu da prati kretanje lica. Odnosno da može da se registruje svako napuštanje njegovog mjesta boravka. Ono što bi narodski rekli, ako napusti stan da može to da se registruje i da može da se reaguje i da se ta kazna zamijeni drugom, strožijom", kazao je Sekulović i objasnio da je ova mjera u naš sistem uvedena prije par godina, ali da "iz razloga tehničke prirode do skoro nije bila implementirana".
Kako je naveo, "radi se o mjeri koja djeluje u kontekstu jednog šireg probacionog sistema, jedne humanizacije izvršenja krivične sankcije".
"Sa ciljem da krivična posljedica s jedne strane što je moguće blaže pada na teret samom okrivljenom licu a sa druge strane da društvo ima sto je moguće manje štete. Jer je zatvorski sistem prenatrpan, on košta itd. Dakle, ta dva interesa treba da se slože. U tom smislu to je mjera koju je potrebno pohvaliti jer je u funkciji humanizacije čitavog sistema. Sa druge strane, sama njegova primjena u praksi treba da dovede do neselektivnog tretiranja odnosno, da ne postoje privilegovani i manje privilegovani pojedinci", kazao je Sekulović.
Ministarstvo pravde je saopštilo da je oprema instalirana i testirana i da su obučeni službenici koji treba da prate izvršenje ove kazne. Za razliku od Crne Gore, takozvane elektronske nanogice u državama okruženja koriste se godinama. U Srbiji je sistem elektronskog nadzora zaživio u januaru 2011. godine.
Advokat Dragan Šoć smatra da je još uvijek rano govoriti o ovoj do sada našem sistemu novoj i nepoznatoj mjeri. On za Radio Slobodna Evropa kaže da u tom kontekstu "ne treba odmah krenuti sa ocjenama da je to privilegija".
"Ona to nije. Ali zaista, s druge strane, ima svoga opravdanja u tome za te lake kazne. Mislim da nije u duhu opšte intencije kažnjavanja, a to je resocijalizacija, da ljudi provode u klasičnom zatvoru. Ja bih ipak za neku valjaniju ocjenu sačekao da prođe izvjesno vrijeme da vidimo kakvu će praksu, prije svega, zauzeti sudovi u izricanju odnosno, u izvršenju takvih kazni. Pa tek onda da vidimo šta će se pokazati kao dobra ili eventualno kao loša strana", komentariše Šoć.
Dio građanskog sektora pozdravlja ovu novu alternativnu mjeru u našem sistemu. Milan Radović iz Građanske lijanse (GA), koja je dugo istraživala i pratila stanje u crnogorskim zatvorima, kaže da je ona dobra i da je potrebno mnogo više primjenjivati ali istovremeno upozorava na moguće zloupotrebe u praksi.
"Uvijek postoji mogućnost zloupotrebe i zbog toga traba da se ovakav vid, nov kod nas, bude podložan nekim jasnim kriterijumima kontrole kako se u praksi ne bi pokazalo da je on uveden za neke privilegovane pojedince. Naprosto da ima taj smisao koji će voditi reintegraciji i resocijalizaciji, a sa druge strane i smanjivanju troškova od strane zatvorskog sistema prema državi jer su oni značajno veliki", zaključio je Radović.