Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine (BiH) nakon dva mjeseca pauze zbog pandemije korona virusa otvorio je vrata za posjetitelje, međutim, budući da muzej nema riješen pravni status i nije na budžetu, pandemija je dodatno usložila financijsko stanje te institucije.
“Ponovo smo došli u situaciju da nemamo od čega isplatiti plaće radnicima”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mirsad Sijarić, direktor Zemaljskog muzeja BiH.
Zemaljski muzej BiH, jedna je od sedam institucija kulture od državnog značaja. Zbog ustavnog uređenja, ni država, ni entiteti, ni kantoni, nikada nisu u potpunosti preuzeli brigu o ovim institucijama.
Zbog nemogućnosti da se trajno reguliše status i finansiranje 4. oktobra 2012. godine, prvi put u 124 godine postojanja Zemaljski muzej je zatvorio vrata, koje su ponovo otvorena tri godine kasnije, 15. septembra 2015. godine.
Pročitajte i ovo: Sarajevo 'štedi' na Zemaljskom muzejuIstog dana u Ministarstvu civilnih poslova BiH, potpisan je Memorandum, čiji je cilj bio od 2016. do 2018. godine finansijski pomoći sedam institucija od značaja za kulturu i nauku, čiji pravni status nije riješen.
Zašto novca nije bilo?
U proteklih nekoliko godina, Ministarstvo civilnih poslova BiH dodjeljivalo je grantove za njihovo sufinansiranje, ali kako je proteklu godinu država bila na privremenom finansiranju, tog novca za sedam kulturnih institucija nije bilo.
„Uposlenici su zadnju platu dobili za februar 2020. godine. Ne znamo kada ćemo dobiti sljedeću. A i ta sljedeća koju budemo dobili bit će sigurno snižena za 70 posto“, kazao je Sijarić.
On dodaje kako su u 2019. godini 40 posto sredstva djelatnici ove muzejske ustanove osigurali su vlastitim radom, preko prodaje karata, izjnamljivanjem prostora, kao i organiziranja radionica.
„Nama je ogroman problem što nismo u mogućnosti zarađivati svoj novac. Kada zarađujemo svoj novac puno nam je lakše premostiti čekanje na grantove na koje apliciramo kod određenih ministarstava“, kazao je Sijarić.
Sijarić je također istaknuo da su za sada jedino izvjesna sredstva od Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo. Male su šanse da novac dobiju od Ministarstva kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Ministarstva civilnih poslova BiH budući da su im budžeti srezani zbog pandemije korona virusa, dodaje on.
Pročitajte i ovo: Amila Ramović: Zemaljski muzej sveden na nivo socijalnog slučajaPoslije vraćanja duga, opet u minus
„Pet godina smo mukotrpno radili da možemo vratiti dug muzeja od četiri milijuna KM (dva milijuna eura). Kad smo ga vratili, ponovo smo došli u situaciju da idemo u minus“, zaključio je Sijarić.
Krajem travnja u Parlamentu FBiH usvojene su izmjene i dopune Proračuna Federacije BiH za 2020 u iznosu 5,5 milijardi KM (2,75 milijardi eura).
U tim izmjenama, proračun Ministarstva kulture i sporta FBiH smanjen je za 40 posto, čime su izbrisani u velikoj mjeri transferi za kulturu i sport u tom bh.entitetu.
Pročitajte i ovo: Pandemija srezala 40 posto budžeta za kulturu i sport u Federaciji BiHHoće li biti plaća u Historijskom muzeju BiH?
Elma Hašimbegović, direktorica Historijskog muzeja BiH, još jedne institucije kulture od državnog značaja u BiH bez reguliranog statusa, u razgovoru za RSE kaže kako je u idućim mjesecima neizvjesna isplata plaća za uposlenike ove ustanove.
„Na grantovska sredstva ne možemo računati jer nisu raspisani konkursi od resornih ministarstava. Plašimo se jer ne možemo sami zaraditi svoj novac. Osim što nismo radili dva mjeseca, cijela turistička sezona je upitna. U Sarajevu nema turista. A pomjereni su nam i određeni projekti koje smo planirali“, kazala je Hašimbegović.
Kako su se kultura i vera održale tokom pandemije korona virusa
Također dodaje kako su zatvorene škole, nema grupnih posjeta, sve to također utječe na prihode Historijskog muzeja BiH.
„Svjesni smo i obrazovne uloge muzeja. U vrijeme pandemije nismo prestajali s radom. Pokušali smo ostvariti kontakte sa publikom online. Ali mislim da to nije dovoljno jer muzejski prostor čini neponovljivo iskustvo sa svakim posjetiteljem“, naglasila je Hašimbegović.
Dovoljno za dva mjeseca u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH
U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH naglašavaju kako na računu imaju sredstava za isplatu plaća radnicima najviše dva mjeseca.
„Ostali smo bez većeg dijela sredstava. Velik dio prihoda dolazio je od đačkih ekskurzija. Budući da nema nastave, tu smo ostali bez prihoda. Nema turista. Ukoliko ne dobijemo grantove od ministarstava, naše funkcionisanje će biti ugroženo“, kazala je za RSE Mihneta Stupac Avdić, projekt koordinatorica u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.
Pročitajte i ovo: Poezija i proza iz karantinaČekanje u Muzeju savremene umjetnosti RS u Banjaluci
Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske u Banjaluci na budžetu je entitetskog Ministarstva prosvjete i kulture.
Također dobivaju i grantove od Ministarstva civilnih poslova BiH i Grada Banjaluke.
Ministarstvo civilnih poslova BiH je u 2018. godini podijelio je sredstava iz tekućih grantova za međunarodnu kulturnu suradnju u iznosu od 390.000 KM (195.000 eura), te grantove za sufinaniciranje projekata institucija kulture u iznosu od oko 3.097.000 KM (1.548.000.000 eura), objavljeno je u Službenom listu BiH.
U 2019. godini nije bilo natječaja za ovu namjenu.
Sarita Vujković, direktorica ovog muzeja za RSE je kazala kako još uvijek nemaju informaciju o tome da li će, zbog pandemije, budžet te muzejske ustanove biti smanjen.
Pročitajte i ovo: Video: 'Oživljavanje' umetničkih dela u karantinu„Ne znamo da li ćemo dobiti sredstva koja su planirana u ovoj godini. Nadam se da do umanjenja našeg budžeta neće doći“, naglasila je Vujković.
Muzeji u Republici Srpskoj dobivaju vrlo malo sredstava i sve to utječe na realizaciju određenih programa, dodaje Vujković.
Šta je poručio kantonalni ministar?
Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Kenan Alikadić početkom svibnja u Sarajevu je održao sastanak sa predstavnicima muzeja i drugih kulturnih institucija koje nemaju riješen pravni status.
Zaključeno je kako će Ministarstvo u narednom periodu izvršiti analizu budžeta navedenih ustanova te pripremiti prijedlog eventualnog rješenja.
Pročitajte i ovo: Online kultura u vrijeme karantenaMeđu sedam institucija kulture su još Kinoteka BiH, Biblioteke za slijepa i slabovidna lica BiH i Umjetničke galerije BiH, koje pored Zemaljskog i Historijskog muzeja, te Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH godinama nemaju riješen pravni status ni finansiranje, jer je prema Ustavu BiH, sektor kulture pripada entitetima, odnosno kantonima.
Kako se finansiraju muzeji?
Prije 1992. godine i rata u Bosni i Hercegovini ove ustanove kulture imale su status institucija od republičkog značaja nekadašnje Republike Bosne i Hercegovine.
Svih ovih godina Vijeće ministara BiH nije uspjelo iznaći način sistemskog financiranja tih institucija, iako se o tome više puta raspravljalo na sjednicama parlamenta.
Muzeji, kao i ostale institucije kulture, financiraju se od vlastitih prihoda te od grantova na koje svake godine moraju aplicirati kao i nevladine organizacije.