Nakon što je Skupština Kosova podržala predlog da se demarkaciona granična linija između Crne Gore i Kosova određuje na osnovu granične linije koja je određena Ustavom SFRJ iz 1974 godine, otvoren je niz pitanja među kojima je ključno - koliko će odluka Skupštine Kosova uticati na proces utvrđivanja granice između Crne Gore i Kosova?
U crnogorskom MUP-u ne žele da govore o novoj okolnosti u procesu demarkacije granične linije.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova nismo mogli da dobijemo odgovor na niz pitanja koja su otvorena nakon što je Skupština Kosova usvojila Rrezoluciju kojom je predviđeno je da se demarkaciona linija između Crne Gore i Kosova određuje na osnovu granica nekadašnje autonomne pokrajine, odnosno utvrđenih Ustavom SFRJ iz 1974 godine.
S obzirom da je ovo šesta godina od kada su Crna Gora i Kosovo započeli razgovore o demarkaciji granice, otvoreno je više pitanja, a među kojima su:
Koje su opcije do sada bile na stolu pregovaračkih timova o demarkaciji? Da li rezolucija kosovske Skupštine odudara od dosadašnjih pregovora i usaglašenih stavova? Na osnovu kojih se sve dokumenata razgovara o demarkaciji, s obzirom da osim Ustava iz 1974. godine, postoje nalazi Badinterove komisije, Ahtisarijev plan i drugi? Dokle se stiglo generalno u pregovorima i koliko je graničnih tačaka sporno?
Kako je RSE nezvanično saopšteno, posljednji sastanak komisija je održan početkom juna ove godine u Prištini.
Kako u MUP-u nismo mogli naći sagovornika za odgovore na ova pitanja, podsjećamo da su zvanična Podgorica i Priština počele su razgovore o demarkaciji granice 2009. godine.
Obje strane su se prema pisanju medija pozivale na avnojevske granice, ali su ih različito tumačile, pa je time od ukupno 79 kilometara granice, navodno bilo sporno oko 900 metara za koje su i Crna Gora i Kosovo tvrdile da su njihovi.
Prije tri godine se govorilo da sa Kosovom postoje sporna dva područja - Kula kod Rožaja i Rugovska klisura ispod planine Čakor u plavskoj opštini.
Zvaničan stav države Crne Gore je da će u postupku razgraničenja sa susjedima poštovati međunarodnu praksu i granice koje su postojale unutar SFRJ.
Crnogorski zvaničnici su nekoliko godina unazad uvjeravali javnost da pregovori o demarkaciji granice sa Kosovom idu u dobrom pravcu i da treba očekivati potpisivanje sporazuma.
Tako je predsjednik Vladine Komisije za odredjivanje graničnih prelaza, Milan Paunović, u oktobru prošle godine za naš radio potvrdio da je usaglašen i verifikovan sporazum Vlade Crne Gore, Savjeta ministara Republike Albanije i Vlade Republike Kosovo o tački susreta granica tri države koja je obilježena tromedjnom graničnom oznakom i njenom održavanju. On je tada najavio potpisivanje ugovora sa Kosovom.
"Sa Kosovom vodimo intenzivne pregovore već godinu dana. Parafiran je ugovor. Devedeset i pet posto granične linije je usaglašeno, tako da taj ugovor očekujemo da potpišemo u narednom periodu", rekao je Paunović.
Uz to ministri vanjskih poslova Kosova i Crne Gore Enver Hodžaj i Igor Lukšić su se 2013. godine saglasili da će se, demarkacija granice između Kosova i Crne Gore okončati do kraja godine.
Crna Gora za sada ima definisanu granicu sa Albanijom, a krajem avgusta na Samitu o Zapadnom Balkanu u Beču bi trebalo da bude potpisan ugovor o granici između Crne Gore i Bosne i Hercegovine.