Podržava li Zagreb obnovu 'Herceg-Bosne'?

U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo o tome kakav je odnos zvaničnog Zagreba prema pokušajima reafirmacije "Herceg-Bosne". Sagovornici su bili Slavo Kukić, profesor Sveučilista u Mostaru u penziji i Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba.

Bilo je riječi o tome šta znači šutnja zvaničnog Zagreba na najavu lidera bosanskohercegovačkog HDZ-a Dragana Čovića da će biti obnovljene insititucije "Herceg-Bosne", da li je Hrvatski sabor žestokom kritikom haških pesuda šestorici hercegovačkih ratnih lidera indirektno podržao njihovu tvorevinu "Herceg-Bosnu", ko u Hrvatskoj podržava Dragana Čovića, koliko je snažan hercegovački lobi u Hrvatskoj, da li Čović ima veći uticaj na politiku Zagreba nego Zagreb na politiku bosanskohercegovačkog HDZ-a, kakav je odnos hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović prema "Herceg-Bosni", zašto se Čović sastaje s ruskim ambasadorom, da li je Zagreb definitivno odustao od Tuđmanove ideje o podjeli Bosne i Hercegovine, kao i o tome da li je Čovićevo zalaganje za obnovu "Herceg-Bosne" prazna priča ili ozbiljan projekt.

Omer Karabeg: Nedavno se Dragan Čović, lider bosanskohercegovačkog HDZ-a, založio za oživljavanje "Herceg-Bosne", "Važno je sačuvati ono što je prevrijedno, a to je upravo ime Herceg-Bosna", rekao je Čović i dodao da se mogu naći sredstava i logistika koji su nužni za njeno funkcionisanje. Kako je zvanični Zagreb reagovao na ovo otvoreno zagovaranje ponovnog uspostavljanja ratne "Herceg-Bosne"?

Davor Gjenero: Zagreb je uglavnom šutio na ovu provokaciju vjerojatno se nadajući da, ako se o tome neće govoriti, neće se dalje raditi u smijeru kojeg je naznačio gospodin Čović. Kako je Zagreb reagirao možete vidjeti i iz činjenice da na nedavnom otvaranju Međunarodnog privrednog sajma u Mostaru prvi puta nije bilo ni premijera Plenkovića, niti predsjednice Grabar Kitarović. Čović je ugostio samo predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Slavo Kukić: Ne bih rekao da je Zagreb promijenio odnos prema Čoviću, jer se na listi kandidata Hrvatske za Evropski parlament na visokom četvrtom mjestu nalazi jedna od prvih Čovićevih suradnica koja svako malo atakira na Bosnu i Hercegovinu i drži joj lekcije. Prema tome, bojim se da je to taktika koju koristi i Vučić, a koja se svodi na sljedeće - ja ću govoriti da poštujem BiH i njezin integritet, a Dodik neka talasa, pa ćemo vidjeti dokle će to doći.

Arhivski snimci: Stvaranje ¨Herceg-Bosne¨

​Podrška hercegovačkoj šestorki

Omer Karabeg: Hrvatski Sabor je prije godinu i po dana, nakon izricanja haških presuda šestorici čelnika "Herceg-Bosne", osudio te presude kao nepravedne i neprihvatljive. Zar to nije bila indirektna podrška "Herceg-Bosni"?

Davor Gjenero: Da. To je bio glup, nepromišljen i dugoročno štetan potez hrvatskog Sabora. To je posljedica činjenice da aktualna administracija ima minimalnu parlamentarnu većinu. Plenkovićeva vlada, koja pokušava voditi centrističku politiku, mora s vremena na vrijeme činti ustupke nacionalističkim radikalima. Izjava Hrvatskog sabora o hercegovačkoj šestorki bila je jedan od takvih ustupaka. Gospodin Plenković nema dovoljno snage otvoriti raspravu o tome što Hrvatska želi u odnosu na Bosnu i Hercegovinu, ali, s druge strane, doista vodi politiku koja se bitno razlikuje od politike Beograda, jer ničim ne dovodi u pitanje suverenitet BiH i važnost održavanje njene cjelovitosti kao elementa geopolitičke sigurnosti Hrvatske. Treba reći da ljudi koji danas vode Hrvatsku ne spadaju u Tuđmanov krug koji je 1992. i 1993. godine činio enormne štete odnosima Hrvatske i BiH. Ljudi koji su danas na čelu Hrvatske bili su u krugu oko tadašnjeg ministra Mate Granića, a ne u krugu oko Tuđmanovih nacionalističkih radikala.

Slavo Kukić: Ako priznaješ Haški tribunal, a Hrvatska ga priznaje, onda moraš poštovati njegove odluke i presude. Presude se ne komentiraju, a ako se komentiraju na način kako je to učinio Hrvatski sabor, onda je to pokazatelj potpore politici koju je ta šestorka personificirala. Nema drugog objašnjenja. Slažem se s kolegom Gjenerom da je u Hrvatskoj došlo do promjene političke garniture, da danas nisu na vlasti ljudi iz kruga Franje Tuđmana, ali su oni u HDZ-u i danas vrlo snažni. U HDZ-u je i dalje vrlo snažan hercegovački politički lobi koji nije odustao od ambicija koje je personificirao Tuđman. Mislim da je odnos snaga između te struje i proevropske struje, koju personificira gospodin Plenković, otprilike fifty-fifty i to je jedan od razloga zašto Plenković ponekad vuče poteze koje čovjek od njega ne bi očekivao.

• Ratni zločinac Valentin Ćorić od danas na slobodi
• Prlić 'ne želi služiti kaznu u Britaniji'
  

Kukić: Ako priznaješ Haški tribunal, a Hrvatska ga priznaje, onda moraš poštovati njegove odluke i presude.

Čovićeva moć

Omer Karabeg: Kakvu podršku Čović i bosanskohercegovački HDZ imaju u Zagrebu?

Davor Gjenero: Problem sa gospodinom Čovićem je nešto što se, čini mi se, iz Sarajeva često ne vidi. Naime, za razliku od Mate Bobana, lidera bosanskohercegovačkog HDZ-a devedesetih godina, koji je bio potpuno ovisan o Zagrebu i vodio politiku kakvu je Zagreb diktirao, današnja generacija koja vodi tu stanku - a to nije generacija ratnih zločinaca nego ratnih profitera - ima dovoljnu političku snagu i utjecaj da svoju politiku provodi neovisno o Zagrebu. Oni ne traže potporu Zagreba nego od njega zahtijevaju ustupke. Hrvati iz BiH glasaju na hrvatskim izborima i oni imaju svoja mjesta u Saboru koja redovito osvajaju kandidati koje odabere Čović. U uvjetima minimalne parlamentarne većine to ojačava uticaj gospodina Čovića.

Ono što se događalo između dva kruga predsjedničkih izbora u Hrvatskoj jasno pokazuju na koji način Čović ostvaruje utjecaj na hrvatsku politiku. U prvom izbornom krugu Kolinda Grabar Kitarović, tadašnja kandidatkinja za predsjednicu Hrvatske, zastupala je vrlo umjerenu politiku u odnosu na BiH i izbjegavala bilo kakvu podršku Čovićevom krugu. Posljedica je bila da Hrvati iz BiH nisu izašli na izbore. Onda joj je bilo zaprijećeno da će, ne promijeni li retoriku, oni u drugom krugu glasati za tadašnjeg predsjednika Josipovića. Gospođa Grabar Kitarović je promijenila retoriku, pa su bosanskohercegovački Hrvati u drugom krugu za nju glasali. Tako je Čović jasno pokazao svoju političku moć i utjecaj.

Omer Karabeg: Gospodine Kukiću, slažete li s tim da Čović ima veći uticaj na politiku Zagreba nego Zagreb na njegovu politiku?

Slavo Kukić: To je dojam koji se nameće. Svaki put, kada bi došao pod udar Zagreba, Čović bi reagirao u stilu - šta se miješate u unutarnje poslove druge zemlje. To je poručio i Ivi Sanaderu kada je ovaj od njega tražio da abdicira da bi na čelo bosanskohercegovačkog HDZ-a doveo Božu Ljubića.

Dragan Čović i Kolinda Grabar Kitarović

Hercegovački lobi

Omer Karabeg: Ko danas u Zagrebu najviše podržava Čovića?

Davor Gjenero: U Zagrebu se nitko neće usuditi javno reći da podržava politiku Čovića. Pogotovo stoga što se Čović sve više povezuje sa dvije političke figure koje su u demokratskom okruženju vrlo mrske. Jedna je njegov prijatelj Vučić, a druga Čovićev idol Putin. Ako pogledate tko u Hrvatskoj lobira u korist ruskog utjecaja, vidjećete da ti ljudi imaju svoje podzemne kanale komunikacije i sa Čovićem.

Slavo Kukić: U HDZ-u je vrlo snažan hercegovački lobi s kojim se premijer Plenković nije uspio razračunati. On se ne uspijeva osloboditi Milijana Brkića čiji je utjecaj u temeljnim organizacijama HDZ-a vrlo snažan. Brkić u dobroj mjeri određuje politiku HDZ-a i daje vjetar u leđa hercegovačkom lobiju. Osobno mislim da je jedan od temeljnih zadataka, koji predstoji Plenkoviću, da se definitivno obračuna sa strujom koju personificira Brkić, jer je ta struja smetnja da HDZ-a postane istinska evropska pučka stranka. U ovom momentu u HDZ-u u ideološkom smislu funkcioniraju dvije političke partije. Jedna je evropska pučka stranka, a druga je politička partija koja je sljedbenica tuđmanovske politike iz prve polovice devedesetih.

Davor Gjenero: Meni se čini da je europejska struja trenutno većinska, a bila je u većini čak i u ono vrijeme kada je na čelu te stranke bila tvrda nacionalistička struja koju je vodio Tomislav Karamarko.

Hrvati najstariji narod

Omer Karabeg: Kakav je odnos Hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović prema "Herceg-Bosni"?

Davor Gjenero: Ambivalentan. Ona bazično pripada istom političkom miljeu kao i gospodin Plenković, ali je dvostruko blokirana. Jedna blokada dolazi iz činjenice da Dragan Čović izravno kontrolira jedan, istina mali, dio njenog biračkog tijela, ali koji može biti sudbonosan za dobijanje izbora. Druga blokada dolazi iz podjela unutar HDZ-a o čemu je govorio gospodin Kukić. Pri tome treba reći da hercegovački lobi nije isključivo ograničen na HDZ. To je jedna vrlo čudna struktura u koju spada i zagrebački gradonačelnik Bandić. Zanimljivo je da i krug oko Brkića i krug oko Bandića imaju podzemne financijske veze sa Putinovom Rusijom.

Omer Karabeg: Da li izjava Kolinde Grabar Kitarović da su Hrvati najstariji narod u Bosni i Hercegovini ide na ruku onima koji se zalažu za posebni hrvatski entitet u Bosni i Hercegovini? Jer, ako su Hrvati najstarijui narod u Bosni i Hercegovini zašto onda nemaju svoj entitet.

• Grabar-Kitarović: Hrvati u BiH su najstariji konstitutivni narod

Davor Gjenero: Tu rečenicu o starom narodima teško je razumjeti. To je izjava kakvu si predsjednica države ne bi smjela dozvoliti. Rečenice, koje nisu pametne, uopće nije pametno komentirati.

Slavo Kukić: Gospođa Kitarović toliko leti iz jedne krajnosti u drugu da jedino što čovjek za nju može reći je da nije dorasla funkciji koju obavlja. Kad je riječ o njezinom odnosu prema Bosnu i Hercegovini, ona jadanput ima stav državnika, a drugi put stav osobe koju ne treba ozbiljno tretirati. Sve u svemu, ona nije ime kojim bi se hrvatska država trebala specijalno ponositi.

Podjela BiH

Omer Karabeg: Da li je u Hrvatskoj još uvijek živa Tuđmanova ideja o podjeli Bosne i Hercegovine?

Davor Gjenero: Danas u Zagrebu nitko racionalan ne bi ni na koji način podupirao politiku razbijanja Bosne i Hercegovine, uključujući i hercegovački lobi. Ta priča je, Bogu hvala, definitivno završena.

Gjenero: Danas u Zagrebu nitko racionalan ne bi ni na koji način podupirao politiku razbijanja BiH.

Omer Karabeg: Može li se onda reći da je Zagreb definitivno odustao od podjele Bosne i Hercegovine?

Davor Gjenero: Rekao bih da je većinski dio hrvatskog društva odustao od te politike, ali, nažalost, još uvijek ima ostataka stare politike kako među kojekakvim desničarskim organizacijama, tako i u samom HDZ-u.

Slavo Kukić: Zvanični Zagreb, barem što se tiče izjava u zadnjih nekoliko godina, nijednom nije doveo u pitanje niti teritorijalni integritet, niti suverenitet Bosne i Hercegovine za razliku od Beograda i njegovog prvog čovjeka koji vrlo često kaže da poštuje teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, ali nikada nije rekao da poštuje njezin suverenitet. Ipak, elementi protuđmanovske politike unutar HDZ-a i izvan njega imaju intenzitet koji ne treba podcjenjivati i koji može u jednom momentu eskalirati.

Ne treba isključiti da nakon izbora za Evropski palament krug oko Brune Esih i Željka Glasnovića dobije veću težinu nego što je ima sada. Jačanje ekstremne desnice ohrabrilo bi one snage u Bosni i Hercegovini koji bi po beogradskom scenariju dijelili BiH na tri dijela. Mislim da bi to bio definitivni udarac Hrvatima koji žive u BiH. Podsjetio bih da su prije rata Hrvati živjeli u svih 109 općina u BiH da bi nakon rata bilo svedeni na prostor od Stoca do Livna i nekoliko manjih bosanskih enklavica, dok su prostoru Republike Srpske gotovo nestali. Siguran sam da bi reinkarnacija "Herceg-Bosne" dovela do nestanka Hrvata iz Srednje Bosne, kao i iz tuzlanskog i sarajevskog regiona.

Čovićeva ruska veza

Omer Karabeg: Da li će Čović uspjeti da ponovo uspostavi "Herceg-Bosnu" ili je to samo prazna priča?

Davor Gjenero: Nije prazna priča tako dugo dok to na neki način podupiru jedna velesila i jedna država u regionu, ali ipak mislim da nema potencijala da se to napravi. Konzekvence takvog akta bi bile nestanak hrvatskog naroda na svim onim područjima koje je spomenuo gospodin Kukić. Hrvatima bi se desilo ono što im se je već dogodilo u Dodikovoj Republici Srpskoj.

Slavo Kukić: Ne vjerujem da je to prazna priča. Ja mislim je cilj te priče da se izvrši pritisak kako bi došlo do promjena u ustavu i izbornom zakonu koje bi Čoviću i HDZ-u osigurale vlast u sljedećih stotinu godina.

Da se razumijemo, od toga nisu daleko ni Čovićevi koalicijski partneri Milorad Dodik i Bakir Izetbegović. I njima odgovara podjela, jer bi formiranjem neke vrste begovata ovjekovječili svoje političko trajanje. Istina, Izetbegović je u nešto drugačijoj poziciji, jer je pod snažnijim pritiskom opozicije i onog dijela biračkog tijela koje je naglašeno integralističko. Ako Čović uspije isposlovati izmjene u izbornom zakonu, to bi značilo uvođenje trećeg entiteta na mala vrata, jer bi po njegovom konceptu glas Hrvata u Hercegovini bio tri puta vrijedniji od glasa Hrvata u Sarajevu ili Tuzli. Da ne govorimo o tome da bi, ako bi taj koncept prošao, definitivno bila zatvorena vrata građanskom društvu u Bosni i Hercegovini.

• Čović i Dodik u Mostaru: Što prije vlast, pa Izborni zakon

Omer Karabeg: Da li to znači da Čović neće obnavljati institucije "Herceg-Bosne", kao što je najavio, već da mu priča o "Herceg-Bosni" služi samo da bi dobio onakav izborni zakon kakav mu odgovara?

Slavo Kukić: Ne mora značiti da neće. Ostaje da se vidi. Reagirao je Ured visokog predstavnika, reagirala je i američka ambasada u BiH. Međutim, Čović je, kao i Dodik, postao neosjetljiv na te reakcije jer ima vjetar u leđa od ruskog ambasadora sa kojim se sve intenzivnije sastaje. Možda će postati Putinov prijatelj kao što je to i Milorad Dodik.