Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine na Četvrtom saboru takozvane Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZHB), prije nekoliko dana, započeo je izlaganje sa rečenicom:
"Svi vi kojima je na srcu Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, odnosno Hrvatska republika Herceg-Bosna, vas pozdravljam."
On je u govoru kazao da se "Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosni" mora dati novi institucionalni oblik, kako bi očuvali, prema Čovićevim riječima, ono što je prevrijedno.
"Okupili smo sve političke subjekte u Bosni i Hercegovini koji imaju bilo kakav legitimitet i danas činimo jednu veliku obitelj u zajedništvu Hrvatskog narodnog sabora. Ali to svakako ne treba umanjiti značaj i djelovanje u budućnosti Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Ja sam uvjeren da možemo naći sredstava, logistike nužne da ona funkcionira, ali isto tako da se moramo reorganizirati, prilagoditi vremenu. Sve dok se ne izborimo za svoju potpunu jednakopravnost, konstitutivnost na čitavom prostoru Bosne i Hercegovine, mi moramo do kraja osnaživati i Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu", poručio je, između ostalog, Čović.
Nekoliko dana kasnije, na pitanje novinara Radija Slobodna Evropa (RSE), šta je mislio kada je govorio o osnaživanju takozvane Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, Čović je rekao:
"Vrlo precizno sam kazao da tamo gdje nije bila organizirana Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i Hrvatska republika Herceg-Bosna, hrvatskog naroda kao političkog naroda ni nema. Neka to bude odgovor. To što će neko kazati takozvana, to je bila institucija koja je djelovala, kao što su djelovale druge dvije institucije na istom prostoru", izjavio je Čović.
Čovićev govor prokomentarisao je za televiziju N1 Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, kazavši da se radi o pokušajima reinkarnacije, kako je rekao, paradržave Herceg-Bosne.
"Tu je stvar jasna. Nadam se da će ostati na pokušajima. To je paradržava koja je izrodila udruženi zločinački poduhvat koji je presuđen u Hagu. Neka se ne igra niko sa teritorijalnim integritetom BiH. U ovoj državi nisu moguće dodatne niti teritorijalne niti etničke podjele", kazao je Džaferović.
Novinar Faruk Vele kaže za RSE kako već 15 godina prati politiku Dragana Čovića i HDZ-a, te da postoje tendencije u kojima se takozvana Herceg-Bosna u posljednjih nekoliko godina, a intenzivno nakon presude "Prlić i ostali", nastoji reafirmisati, dajući joj pozitivne vrijednosti.
"Ono što je 'Herceg-Bosna' bila i ono što predstavlja za Bosnu i Hercegovinu i značajnim dijelom za Bošnjake i Hrvate koji su imali doticaj sa takvom vrstom politike, jeste da je bilo riječi o nasilnoj vrsti ideologije u kojoj se po dogovorima iz Zagreba htjelo stvoriti teritorij na koji bi se, prije ili kasnije, kako je to potvrdila presuda u slučaju 'Prlić i ostali' izdvojio taj teritorij i pridružio Republici Hrvatskoj. Svaka vrsta uljepšavanja te vrste, koju nastoji da napravi Čović, su vrlo jasno providna, negativna i usmjerena u pravcu destabilizacije prilika u Bosni i Hercegovini", kaže Vele.
Slično mišljenje ima i mostarski novinar Faruk Kajtaz. Prema njegovom ocjeni oživljavanje ideje o tzv. Herceg-Bosni traje nekoliko godina.
"Tako da je posljednja reinkarnacija 'Herceg-Bosne' u vidu Sabora održanog u Mostaru jedan kontinuitet svih tih pokušaja da se 'Hrvatskoj zajednici Herceg-Bosnidadne nekakav legitimitet i da se ona, na neki način, ugradi u javni, politički i svaki drugi život Bosne i Hercegovine", komentariše Kajtaz.
"Čovićevo instistiranje na nekakvom oživljavanju 'Hrvatske zajednice Herceg Bosne'", smatra Kajtaz, "ima za cilj daljnju koncentraciju vlasti u njegovim rukama".
"To je način da se unese novi nemir na političku scenu u Bosni i Hercegovini. Mislim da gospodinu Čoviću nije u interesu da se bilo šta riješi u BiH. Mislim da je njegov glavni, primarni cilj da stvari ostanu u neriješenom stanju, jer jedino na taj način on može da dokaže kako cijeli sistem ne funkcionira i da je potrebna nova radikalna mjera, a u toj cijeloj priči i 'Herceg Bosna' je jedno od legitimnih rješenja, bez obzira što se radi o paradržavnoj tvorevini kojoj je presuđeno pred Haškim sudom", navodi Kajtaz.
Za razliku od dvojice novinara, analitičarka Ivana Marić tvrdi kako temom o takozvanoj Herceg-Bosni Dragan Čović vlada godinama, ali da je svjestan koliki mu je manevarski prostor i gdje je granica koju ne smiju preći.
"Isto se dešava i sa Miloradom Dodikom i osamostaljenjem Republike Srpske, a i sa nekim iz bošnjačkog korpusa koji pričaju o unitarnoj BiH. To su priče za njihove birače. Niti rade na tome da do toga dođe, niti bi Čović imao neke koristi od 'Hrvatske zajednice Herceg-Bosne', jer tada bi dobio opoziciju, koju sada nema. Upravo ta tema majorizacije i diskriminacije prema Hrvatima u stvari njemu osigurava pobjedu". navodi Marić.
Podsjetimo, "Hrvatska Republika Herceg-Bosna "bila je paradržavna tvorevina od 1991. do 1994. koju su osnovali HDZ BiH i Hrvatsko vijeće odbrane (HVO). Ukinuta je potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma u februaru 1994.
Istovremeno, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osudio je predsjednika bivše vlade tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne Jadranka Prlića na 25 godina zatvora, a u predmetu u kojem su bila još petorica čelnika iz tog ratnog perioda, sud je potvrdio postojanje hrvatskog udruženog zločinačkog pothvata s ciljem etničkog čišćenja dijelova BiH.
Facebook Forum