Nakon debakla projekta hidroelektrane Buk-Bijela koji je predviđao potapanje kanjona rijeke Tare koji je pod zaštitom UNESCO-a, Vlada je oživjela projekat izgradnje četiri velike hidroeletkrane na rijeci Morači, koji je star 30-ak godina.
I ovaj projekat se suočava sa protivljenjem jednog dijela javnosti, zbog ocjene da će imati poguban uticaj po životnu sredinu, a da ekonomski efekti neće opravdati vladina očekivanja. Pored toga, Vladi je zamjereno i kršenje zakonske procedure, jer je pretkvalifikacioni tender objavila prije usvajanja koncesionog akta.
Najveće kontroverze ipak izaziva Strateška procjena uticaja na životnu sredinu koju je realizovala Vlada, iz koje na pitanje - da li će izgradnja hidroakumulacije na Morači nepovratno narušiti biodiverzitet ove rijeke, njenih pritoka i Skadarskog jezera odgovaraju da su "utvrđene mjere koje treba preduzeti radi smanjenja negativnih i pospješivanja pozitivnih uticaja".
Ministar životne sredine i uređenje prostora Branimir Gvozdenović:
"Nacrt Strateške procjene je strateški dokument urađen prema međunarodnim metodološkim standardima i u skladu sa najboljom međunarodnom praksom i propisima Svjetske banke. Stratešku procjenu je izradila norveška firma COWI, uz uvažavanje domaćeg zakonodavnog okvira i međunarodnih konvencija i preporuka. S obzirom da izgradnja sistema hidroelektrana na Morači ima veliki uticaj na prostornu rekonfiguraciju korita rijeke Morače, u fokusu streteške procjene bio je uticaj planiranih akumulacija na biodiverzitet ovog područja, ukupnu hidrologiju, geologiju sliva, ali i na klimu, vazduh, kulturnu baštinu i pejzaž."
Kao vodeći kritičar projekta gradnje četiri velike hidroeletrane, u domaćoj javnosti se nametnula ekološka organizacija Green Home, koja je u međuvremenu, zajedno sa Svjetskim fondom, angažovala nezavisnu konsultantsku kuću "Integra" iz Češke dasačini nezavisnu ekspertsku analizu o vladinoj Strateškoj procjeni na životnu sredinu.
Direktor Green Home-a Darko Pajović:
"Ne možemo govoriti da je Strateška procjena na dobar način odradila tu tematiku. Konstatovan je veliki broj propusta, upravo upoređujući sa uporednim iskustvom zemalja Evropske unije. Tu prije svega mislim na konsultativni proces, na nedostatak velikog broja važnih podataka i mnogih drugih stvari koje su trebale biti potkrijepljene konkretnim činjenicama, a mi upravo na bazi argumenata i činjenica treba da odlučujemo o ovome projektu. Nezavisna analiza, odnosno studija je ukazala da sâm plan za izgradnju četiri brane na rijeci Morači nije dobar."
A gdje sa grobljima?
Tokom današnje javne rasprave, nakon uvodnih riječi ministra zaštite životne sredine i uređenja prostora Branimira Gvozdenovića i gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše, koji je rekao da je projekat elektrana na Morači za sâm grad veoma značajan, uslijedila su pitanja od kojih su neka zadirala u strateška riješenja za razvoj energetike:
"Šta je sa projektom elektrana 'Risan', koja je do sada slovila kao najbolje rješenje, koje podrazumijeva korišćenje naših voda iz Bilećkog jezera, dobijanje pitke vode za primorje i energije istovremeno? U štampi se pojavila informacija da Hrvati sklapaju ugovor s Republikom Srpskom o korišćenju tih voda. Ko je i pod kojim uslovima dao Hrvatima te vode?"
Pojedini učesnici debate su iskazali zabrinutost za seizmičku bezbjednost brana na Morači:
"Franz Weber je predvidio zemljotres u Skoplju i brani na Treski, koja se radi kao i na Morač. Ovaj projekat ne bi odgovarao sistemu izgradnje, jer bi to bila prva hidrogenska bomba, pored onih bačene na Hirošimu i Nagasaki. Dvadeset miliona kilotona, ova voda u jezerima bi značila uništenje čitave Podgorice i Crne Gore.".
Učesnici, među kojima su bili i žitelji područja oko rijeke Morače, su postavljali i pitanja krajnje lokalnog i ličnog karaktera:
"Ima jedno selo iznad kanjona Mrtvice i Rovačkih brda... Da li će, i kako to selo Velje Duboko biti povezano sa svijetom?"
"Da li se može na postojećim gradskim grobljima u Podgorici Zagoriču obezbijediti, odnosno rezervisati toliko potrebnih grobnih mjesta za izmeštaj mjesnih grobalja."
I ovaj projekat se suočava sa protivljenjem jednog dijela javnosti, zbog ocjene da će imati poguban uticaj po životnu sredinu, a da ekonomski efekti neće opravdati vladina očekivanja. Pored toga, Vladi je zamjereno i kršenje zakonske procedure, jer je pretkvalifikacioni tender objavila prije usvajanja koncesionog akta.
Najveće kontroverze ipak izaziva Strateška procjena uticaja na životnu sredinu koju je realizovala Vlada, iz koje na pitanje - da li će izgradnja hidroakumulacije na Morači nepovratno narušiti biodiverzitet ove rijeke, njenih pritoka i Skadarskog jezera odgovaraju da su "utvrđene mjere koje treba preduzeti radi smanjenja negativnih i pospješivanja pozitivnih uticaja".
Ministar životne sredine i uređenje prostora Branimir Gvozdenović:
"Nacrt Strateške procjene je strateški dokument urađen prema međunarodnim metodološkim standardima i u skladu sa najboljom međunarodnom praksom i propisima Svjetske banke. Stratešku procjenu je izradila norveška firma COWI, uz uvažavanje domaćeg zakonodavnog okvira i međunarodnih konvencija i preporuka. S obzirom da izgradnja sistema hidroelektrana na Morači ima veliki uticaj na prostornu rekonfiguraciju korita rijeke Morače, u fokusu streteške procjene bio je uticaj planiranih akumulacija na biodiverzitet ovog područja, ukupnu hidrologiju, geologiju sliva, ali i na klimu, vazduh, kulturnu baštinu i pejzaž."
Kao vodeći kritičar projekta gradnje četiri velike hidroeletrane, u domaćoj javnosti se nametnula ekološka organizacija Green Home, koja je u međuvremenu, zajedno sa Svjetskim fondom, angažovala nezavisnu konsultantsku kuću "Integra" iz Češke da
Upravo na bazi argumenata i činjenica treba da odlučujemo o ovome projektu. Nezavisna analiza, odnosno studija je ukazala da sâm plan za izgradnju četiri brane na rijeci Morači nije dobar.
Direktor Green Home-a Darko Pajović:
"Ne možemo govoriti da je Strateška procjena na dobar način odradila tu tematiku. Konstatovan je veliki broj propusta, upravo upoređujući sa uporednim iskustvom zemalja Evropske unije. Tu prije svega mislim na konsultativni proces, na nedostatak velikog broja važnih podataka i mnogih drugih stvari koje su trebale biti potkrijepljene konkretnim činjenicama, a mi upravo na bazi argumenata i činjenica treba da odlučujemo o ovome projektu. Nezavisna analiza, odnosno studija je ukazala da sâm plan za izgradnju četiri brane na rijeci Morači nije dobar."
A gdje sa grobljima?
Tokom današnje javne rasprave, nakon uvodnih riječi ministra zaštite životne sredine i uređenja prostora Branimira Gvozdenovića i gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše, koji je rekao da je projekat elektrana na Morači za sâm grad veoma značajan, uslijedila su pitanja od kojih su neka zadirala u strateška riješenja za razvoj energetike:
"Šta je sa projektom elektrana 'Risan', koja je do sada slovila kao najbolje rješenje, koje podrazumijeva korišćenje naših voda iz Bilećkog jezera, dobijanje pitke vode za primorje i energije istovremeno? U štampi se pojavila informacija da Hrvati sklapaju ugovor s Republikom Srpskom o korišćenju tih voda. Ko je i pod kojim uslovima dao Hrvatima te vode?"
Pojedini učesnici debate su iskazali zabrinutost za seizmičku bezbjednost brana na Morači:
"Franz Weber je predvidio zemljotres u Skoplju i brani na Treski, koja se radi kao i na Morač. Ovaj projekat ne bi odgovarao sistemu izgradnje, jer bi to bila prva hidrogenska bomba, pored onih bačene na Hirošimu i Nagasaki. Dvadeset miliona kilotona, ova voda u jezerima bi značila uništenje čitave Podgorice i Crne Gore.".
Učesnici, među kojima su bili i žitelji područja oko rijeke Morače, su postavljali i pitanja krajnje lokalnog i ličnog karaktera:
"Ima jedno selo iznad kanjona Mrtvice i Rovačkih brda... Da li će, i kako to selo Velje Duboko biti povezano sa svijetom?"
"Da li se može na postojećim gradskim grobljima u Podgorici Zagoriču obezbijediti, odnosno rezervisati toliko potrebnih grobnih mjesta za izmeštaj mjesnih grobalja."