U Minsku je 2. avgusta obavljena prva transplantacija bubrega crnogorskom državljaninu o trošku države.
Fond za zdravstveno osiguranje do sada nije pokrivao troškove transplantacije u Bjelorusiji pa su pacijenti mogli da je obave samo o svom trošku, koji je iznosio oko 70 hiljada eura.
"Ovo je veliki dan i velika pobjeda za sve nas. Hvala svima koji su se izborili za to da nam se produži život", kazala je Sanja Pešalj iz udruženja Hrabro za novi život.
U Crnoj Gori na transplantaciju bubrega čeka 57 osoba.
Pročitajte i ovo: 'Samo smo statistički živi': Pacijenti iz Crne Gore traže transplantaciju bubrega u BjelorusijiNakon pregleda u Kliničkom centru Crne Gore pacijente će slati na pretrage u Minsk. Ako se ispostavi da je podoban za transplantaciju pacijent će biti stavljen na listu čekanja, koja je od 6 do 8 mjeseci, a u nekim slučajevima i do dvije godine.
"Upitno je da li će biti transplantirani svi koji odu na pregled. Mi smo teško bolesni ljudi i što smo duže na dijalizi zdravstveno stanje nam je sve lošije, dosta nam je organa uništeno a da bi transplantacija bila uspješna moramo relativno zdravi biti", kazala je Tanja Stanojević iz ovog Udruženja.
Tanja Stanojević koja čeka tranpslantaciju bubrega (Podgorica, 2. avgust)
Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Sreten Jakić je kazao da su ovim našli sve neophodne pravne norme da građani ostvare ustavom zagarantovano pravo na kvalitetni život.
"Petoro ljudi godišnje će iz Crne Gore ići na transplantaciju, u zavisnosti od njihovog stanja i procjene kolega iz Minska".
Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Sreten Jakić
Od 2019. oko 23 pacijenta iz Crne Gore je u bjeloruskom Centru obavilo kadaveričnu transplantaciju bubrega.
Irena Čabarkapa je jedna od njih. Transplantaciju o svom trošku obavila prije četiri mjeseca i, kako kaže, "danas je osjećaj sjajan".
"Na dijalizi sam bila 11 godina. Skupila sam novac i hvala svima kojima su mi pomogli da živim i ostvarim san. Srećna sam što moji cimeri neće čekati dugo i što će dok su zdravi doći do transplantacije, koja je dini vid ozdravljenja. Dijaliza je mučenje, to je velika patnja."
Naime, Crna Gora sa Bjelorusijom nije imala saradnju u oblasti medicine. Uz to Bjelorusiji je 2021, prateći politiku Evropske unije, uvela sankcije.
Prema Zakonu o donaciji organa, u Bjelorusiji su svi građani koji dožive moždanu smrt donori, osim u slučajevima kad neko tokom života, ili njegov bračni partner, eksplicitno navede da je protiv toga.
U regionu, osim Crne Gore, samo bosanskohercegovački entitet Republika Srpska, od februara ove godine ima saradnju sa Centrom za hirurgiju, transplantologiju i hematologiju iz Minska.
Crna Gora je od 2018. godine članica Eurotransplanta, najveće međunarodne organizacije za transplantaciju organa. Međutim, od tada su obavljene samo dvije transplantacije jer saradnja s ovom organizacijom funkcioniše po principu reciprociteta odnosno razmjene organa.
Crna Gora je potpisnica Konvencije o borbi protiv trgovine organima Savjeta Evrope i Istanbulske konvencije o sprečavanju kupoprodaje organa i transplantacionog turizma.
Zbog mogućih zloupotreba Savjet Evrope formirao je platformu za praćenje odlazaka radi transplantacije organa u druge države. Crna Gora je dio i te platforme.
One koji imaju živog davaoca organa Crna Gora do sada su slali samo u Tursku.