Hrvatskoj je odobren ulazak u Schengen zonu. Ministri unutrašnjih poslova zemalja članica Evropske unije (EU) doneli su odluku na sastanku 8. decembra.
"Posljednji korak je završen", objavljeno je na Twitter nalogu predstavništva Hrvatske pri EU.
"Odluka Vijeća usvojena - sada je i formalno potvrđeno da se Hrvatska pridružila Schengenskom prostoru od 1. januara 2023", precizira se u nastavku.
Last step completed! Council decision adopted - It is now formally confirmed that #Croatia joins #Schengen area as of 1 January 2023. 🇭🇷🇪🇺 #JHA 👏🏻👏🏻 pic.twitter.com/X6rgKVKOFu
— Croatia in the EU (@CroatiaInEU) December 8, 2022
U sličnom tonu je i poruka koju je na istoj društvenoj mreži postavio Andrej Plenković, premijer Hrvatske.
Navodeći da Hrvatska postaje članica Schengena, on je podvukao da su ostvareni strateški ciljevi.
Hrvatska je dobila jednoglasnu podršku Vijeća za unutarnje poslove i pravosuđe - 1. siječnja 2023. postajemo članica #Schengen! U godini isporuke ostvarili smo strateške ciljeve @VladaRH, od kojih će najveću korist imati 🇭🇷 građani i gospodarstvo!✅ #Eurozone ✅ #Schengen pic.twitter.com/mPCGMpGZ1E
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) December 8, 2022
Ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Davor Božinović pozdravio je u poruci na Twitteru ovu odluku.
"Na našem europskom putu više nema granica", dodao je šef policije Hrvatske.
Hrvatska je u Schengenu! Na našem europskom putu više nema granica. Ispunili smo sve uvjete, prošli dug i zahtjevan proces te je na Vijeću za unutarnje poslove odluka donesena u potpunom suglasju. S Hrvatskom u Schengenu na dobitku su svi – građani, gospodarstvo, Hrvatska i EU. pic.twitter.com/zgwM3aiy7t
— Davor Božinović (@DavorBozinovic) December 8, 2022
Šta se desilo sa Rumunijom i Bugarskom?
Hrvatska je bila jedina država u paketu koja je čekala na prijem u Schengen, u koji je ušla devet godina nakon priključenja EU, a za koju se smatralo da ne postoji nikakva dilema po pitanju toga da li zaslužuje biti deo evropske bezgranične zone.
Ivan Demerdžiev, ministar unutrašnjih poslova Bugarske, zemlje koja nije dobila zeleno svetlo ulazak u Schengen, potvrdio je da je razlog zašto njegova zemlja i Rumunija nisu primljene u Schengen upravo kriza za migrantima.
Pročitajte i ovo: Austrijski ministar unutarnjih poslova protiv ulaska Hrvatske, Bugarske i Rumunjske u ŠengenAustrija se najviše protivila prijemu Bugarske i Rumunije u bezgraniču evropsku zonu.
"Austrija nema jasne podatke odakle dolaze ovi migranti. Naše stajalište i stajalište Evropske komisije je da najveći deo ilegalnih migranata dolazi iz Srbije zbog bezviznog režima", izjavio je Demerdžiev.
Rumunija i Bugarska čekaju da budu deo Schengen zone od 2011. godine.
Evropska komisija je potvrdila da su obe zemlje ispunile uslove za prijem u Schengen. Međutim, ova preporuka nije naišla na podršku država članica koje donose konačnu odluku.
Odluka o prijemu u Schengen zonu se donosi jednoglasno.
Šta predstoji?
Prema planu, Hrvatska bi od prvog januara 2023. ukinula unutrašnje kopnene granice, a od marta iste godine bi se ukinula i vazdušna granica.
Ulaskom Hrvatske u Schengen zonu, granice Hrvatske sa Srbijom, Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom, postaju i spoljne granice Schengena.
Hrvatska ima najdužu kopnenu spoljnu granicu EU, a Schengen je najveća bezgranična zona na svetu. Broji 26 država članica od kojih četiri nisu punopravne članice EU, ali se smatraju pridruženim zemljama.
Država, koja želi biti deo Schengen zone, mora biti u stanju da u potpunosti sprovede schengenski zakon, te u potpunosti kontroliše kopnenu, morsku i vazdušnu granicu EU.