Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner iz konzervativne Austrijske narodne stranke (ÖVP) usprotivio se širenju šengenskog prostora na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku, objavila je njemačka agencija dpa pozivajući se na austrijski list Kurier, a što su kasno navečer 18. studenog prenijeli hrvatski mediji.
"Nije prikladno glasati o proširenju, kada sustav vanjskih granica ne funkcionira", izjavio je Karner za Kurier.
Naime, on kaže kako je Austrija suočena s povećanim priljevom izbjeglica koji su do nje stigli preko drugih zemalja Europske unije(EU) a na takozvanoj balkanskoj ruti. Po podacima njegovog ministarstva, njih preko 90.000 ih je stiglo na austrijsku granicu od početka godine, a od tog broja njih 75.000 nije bilo prethodno registrirano u nijednoj zemlji EU.
"Zato se kao ministar unutarnjih poslova koji je odgovoran za sigurnost, protivim širenju", kazao je Karner.
Hrvatska je ispunila uvjete za ulazak u šengenski prostor i dobila zeleno svjetlo Europske komisije i Europskog parlamenta.
Konačnu odluku donijet će Vijeće EU, odnosno njegovo Vijeće za unutarnje poslove i pravosuđe na sastanku 8. i 9. prosinca u Bruxellesu.
Češko predsjedništvo je pripremilo dva nacrta odluke, jedan za Hrvatsku, a jedan za Bugarsku i Rumunjsku.
Odluku donose države članice EU-a, koje su istodobno članice šengenskog prostora, njih 22. Za odluku je potreban konsenzus.
Šengenski prostor obuhvaća 26 članica - 22 države članice Europske unije te Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn. Od članica EU-a izvan šengena su Hrvatska, Bugarska, Rumunjska i Cipar, i Irska koja želi sama upravljati svojim graničnim prostorom u suradnji s Velikom Britanijom.
Austrija se do sada nije protivila ulasku Hrvatske u šengenski prostor.
