Zaduženjem od 750 miliona eura prodajom državnih obveznica na inostranom tržištu, spriječeno je proglašenje bankrota države Crne Gore koje se moglo dogoditi već u drugoj polovini januara ove godine, saopštio je 17. marta ministar finansija Milojko Spajić, odgovarajući na optužbe poslanika da je to zaduženje bilo netransparentno, protivpravno, štetno po državu i nepotrebno.

To zaduženje je bilo jedan od prvih poteza nove vlasti, nakon što je na izborima krajem avgusta prošle godine smijenjena vlast Demokratske partije socijalista.

Naime, Vlada je 10 . decembra prošle godine, šest dana nakon što je izglasana u crnogorskom parlamentu, objavila da se dan ranije zadužila 750 miliona eura, kako bi nadoknadila manjak u državnoj kasi koji je ostavila prethodna Vlada, premijera Duška Markovića.

Pročitajte i ovo: Poslanici odbili istragu o zaduženju Crne Gore od 750 miliona eura

Višesatno saslušanje

U Skupštini Crne Gore više od šest sati trajalo je kontrolno saslušanje ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, o tom zaduženju od 750 miliona eura, putem emisije državnih obveznica na međunarodnom tržištu.

Članovi Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, iz opozicionih ali i vladajućih patija, imali su niz primjedbi na zaduženje koje će, kako su procijenili, sa kamatama koštati Crnu Goru 890 miliona eura.

Ministar finansija Milojko Spajić je strahom od bankrota objasnio zaduženje države:

“Ja sam računao, 21. januara bi Crna Gora proglasila bankrot. Otvoreno vam kažem. Krajem 2020. godine imali smo svega 56 miliona eura ukupno u državi. A trebalo je da imamo lokdaun ispred sebe koji bi odnio 30 miliona, deficit bi bio još nekih 40 miliona. A to implicira da bi bankrotirali 21. januara”.

Javnost prethodno nije bila obaviještena o namjeri novih vlasti da se zadužuje, a premijer Zdravko Krivokapić je tajnost postupka pravdao strahom od opstrukcija stare vlasti koja je ostavila praznu kasu:

“Odluku o zaduženju smo pripremali tajno, ali organizovano i stručno jer smo se bojali opstrukcije”, kazao je Krivokapić 10. decembra prošle godine na konferenciji za novinare Vlade Crne Gore.

Je li se ministar zadužio kao privatno lice ?

Ministar finansija Milojko Spajić je na istoj konferenciji saopštio i da su nakon uvida u stanje državnih finansija, 25. novembra počeli pripreme za izdavanja obveznica. Podsjetimo, Spajić u tom trenutku nije bio ministar finansija već je na tu funkciju došao 4. decembra kada je u crnogorskom parlamentu izglasana Vlada premijera Zdravka Krivokapića.

Istog dana kada je Vlada objavila odluku o zaduženju, Nebojša Medojević, jedan od lidera vladajuće koalicije Demokratski front, koji je sa još dvije opozicione liste osvojila vlast na parlamentarnim izborima 30. avgusta, kazao je da su Vlada i ministar finansija Milojko Spajić prekršili više zakona:

"Direktnom pogodbom država se zadužila 750 miliona eura a transakciju su radili poznanici i prijatelji privatnog lica koje nije ovlašćeno da pregovara jer je on (Spajić) 23. novembra bio obični građanin” kazao je Medojević, ocjenjujući da svaki tajni posao države sa novcem predstavlja korupciju.

On je pitao zašto je isključena javnost i konkurencija i ocijenio da neposredna pogodba i privatno plasiranje obveznica otvara pitanja motiva i interesa, provizija i korupcije.

Optužbe o mogućoj korupciji i protivpravnom djelovanju prilikom zaduženja su ponovljene i tokom kontrolnog današnjeg (17.03) saslušanja. Na sve to je ministar finansija Milojko Spajić rekao da je trgovina obveznicama reealizovana na berzi sa najvećim stepenom kontrole i da su ga pravnici informisali da je sve obavljeno u skladu sa zakonima.

“Emitovanje obveznica se desilo u Velikoj Britaniji, jer su tamo najteže kontrole i najveće kazne za bilo kakvu korupciju ili malverzacije. Da je bilo šta tačno od toga da sam ja bio uključen u bilo kakve šeme ili primio bilo kakav novac, što je apsolutno netačno, ja bih bio na crvenoj potjernici Interpola ovog trenutka”, rekao je Spajić.

Pročitajte i ovo: Nova Vlada, nova zaduženja Crne Gore

On je podsjetio i da mu je britanska ambasadorka čestitala na uspješnom emitovanju obveznica naglašavajući da je sve urađeno i u skladu sa pravnim sistemom Crne Gore:

“Konsultovao sam se sa raznim pravnicima, kažu da je sve obavljeno po pravnim procedurama i zakonu. Sve je urađeno javno i transparentno. Zaduženje je obavljeno u kratkom roku, u nemogućim uslovima, sa minimalnom proizvodnjom, kada je ekonomija padala 15 i više posto, kada je turistička sezona neopravdano podbacila”, rekao je ministar Spajić.

Najveće pojedinačno zaduženje u istoriji Crne Gore

Poslanici opozicije, među kojima je Damir Šehović iz Socijaldemokrata je konstatovao da se radi o najvećem pojedinačnom zaduženju u istoriji Crne Gore:

“Šta vas je natjeralo da u 72. satu svog mandata, da ne kažem mučki, zadužite ovu zemlju za 890 miliona eura. Osim što je licemjeran ovaj posao nije tako povoljan kako predstavnici Vlade žele da prikažu. Jer su sve emisije obveznica koje su realizovale zemlje regiona, povoljnije nego slučaj Crne Gore”.

I poslanik vladajućeg Pokreta za promjene Branko Radulović izrazio je nezadovoljstvo načinom na koji je realizovano zaduženje države. Radulović smatra da bi tim zaduženjem trebalo da se bavi Državna revizorska institucija i Specijalno tužilaštvo.

Radulović sumnja da je zaduženje države obavljeno u saradnji sa prethodnom Vladom Duška Markovića iz Demokratske partije socijalista:

“Pozivam specijalnog tužioca da preispita, šta je u prethodne četiri godine radio Duško Marković i nastavio Zdravko Krivokapić”.

Pročitajte i ovo: Nacrt budžeta Crne Gore zagubljen u tranziciji

Agencija za sprečavanje korupcije pokrenula je postupak za utvrđivanje mogućeg ugrožavanja javnog interesa u slučaju zaduživanja države u iznosu od 750 miliona eura, a povodom istog slučaja Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo je izviđaj.

Krajem februara ove godine glasovima nove većine u crnogorskom parlamentu nije prošla inicijativa opozicije koju predvodi DPS za otvaranje parlamentarne istrage u vezi sa zaduženjem.

Iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) su te kritike nazvali licemjernim navodeći da su emisije obveznica bivše vlasti bile i ostale tajna.

“Krajnje su licemjerne kritike bivšeg režima da je Ministarstvo finansija i socijalnog staranja na netransparentan način emitovalo državne obveznice. Nekoliko dana nakon emisije ti podaci su postali dostupni javnosti, dok su informacije o emisijama obveznica koje je sprovela bivša vlast i danas tajna“, kazali su iz MANS-a.

Podsjetimo, Vlada nije usvojila budžet za ovu godinu, već finansira svoje obaveze na osnovu Odluke o privremenom finansiranju. Krajni rok za predlaganje budžeta za 2021. godinu je kraj marta.