Politički vikend u Crnoj Gori prošao je u znaku reakcija na prijedlog lidera Srpske narodne partije (SNP) Srđana Milića da se istovremeno sa parlamentarnim izborima održi i referendum o članstvu u NATO. To je dio SNP-ove platforme koji je u formi „uzmi ili ostavi“ ta partija ponudila ostalim učesnicima parlamentarnog dijaloga vlasti i opozicije koji rade na pripremi izbora koji bi bili nesporni za sve. Pitanja koja se nameću jesu: da li je i pravno i politički moguće ukrstiti dvije najkrupnije političke teme u periodu od samo nekoliko mjeseci i ne bi li se u tom slučaju izborna kampanja utopila u referendumsku?
Prvi čovjek opozicione Socijalističke narodne partije Srđan Milić, gostujući u emisiji "Živa istina" Atlas Televizije u nedjelju uveče podvukao je da nema pregovora o njihovom zahtjevu da se istovremeno sa parlamentarnim izborima održi i referendum o članstvu u NATO.
Na to ga, kako je obrazložio, obavezuje peticija njegove partije koja je prikupila 53.000 potpisa građana za plebiscitarno izjašnjavanje o Sjevernoatlantskoj alijansi.
Milić je odbacio tezu da je SNP u priču o fer izborima uvukao NATO, jer želi da opstruiše izborni dogovor u okviru Parlamentarnog dijaloga vlasti i opozicije i poručio kako je ubijeđen da će ideja o istovremenom održavanju izbora i referenduma uspjeti.
Koliko je međutim tako nešto realno i koliko bi bilo izvodljivo da se u samo nekoliko mjeseci paralelno vode izborna i referendumska kampanja?
“Nije preporučljivo, ni sa pravnog ni sa političkog aspekta, imati istovremeno nacionalne izbore i referendumsko izjašnjavanje o bilo kojem pitanju koje dijeli javnost. U konkretnom slučaju, Crna Gora je dobila pozivnicu za NATO, sada treba da sačeka ratifikaciju od strane država članica Alijanse. Tek poslije toga je realno da se otvori pitanje na koji način će Crna Gora odlučiti o članstvu u NATO savezu, odnosno da li će o tome glasati poslanici kao glas naroda ili će se ići na referendum. Za očekivati je da neke države iz NATO saveza, koje su zainteresovane za dinamizaciju demokratskih procesa, postave i dodatne uslove u pravcu unapređenja sistema vladavine prava i bilo kakvo vezivanje referenduma i izbornog procesa, može samo da zakomplikuje čitav taj proces“, komentariše Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje.
Takav redosljed poteza, kada je riječ o završnici NATO integracija Crne Gore, logičan je i za premijera Đukanovića, koji, međutim, nije apriori niti rezolutno odbacio Milićev zahtjev o referendumu zajedno sa izborima.
Miodrag Lekić, foto: Savo Prelević
Sa druge strane, da bi paradoks bio potpun, Miodrag Lekić, lider opozicionog Demosa, partije koja od početka zagovara izjašnjavanje građana kao jedini pravi i demokratski test volje Crne Gore da li je za ulazak u Sjevernoatlatnski vojni savez, ocijenio je u intervjuu za TV Vijesti da NATO tema ove godine na treba da bude na tapetu.
“Mislim da ova godina ne bi trebalo da prođe u znaku NATO-a. To je želja struktura vlasti da se ne bavimo realnošću života i stanjem u ekonomiji i na planu kriminalizacije društva i svega ovoga što je odmaklo u negativnom smislu, nego da se bavimo tom temom. Ja tu temu ne potcjenjujem, ali mislim da ona treba da bude krajnje sekundarna i potpuno u drugom planu u 2016 godini. Tim prije, što se ona i formalno aktuelizuje u 2017-oj“, ocijenio je Lekić.
Daliborka Uljarević takođe smatra da bi vlasti itekako odgovarao scenario SNP-a, po kome bi referendum bio održan kada i izbori, jer bi NATO priča preklopila sve ostale teme koje subitne u predizbornoj kampanji.
“Činjenica je da Đukanović u ovim pregovorima prikazuje neuobičajeno strpljenje i otvorenost. U konkretnom primjeru to ide direktno u njegovu političku korist. Za opoziciju bi bilo pogubno ako bi se datum izbora vezao za datum referenduma o članstvu u NATO savezu, jer to može da bude samo dodatna doping injekcija Đukanoviću tokom izbora, kako u odnosu prema zapadnim partnerima tako i u odnosu prema jednom dijelu opozicionih glasača. I mislim da je to razlog zašto neki opozicioni lideri, kojima nije bliska ideja učlanjenja u NATO, razumijevajući ovaj kontekst, sada pokušavaju da razdvoje da dva pitanja“, konstatuje Daliborka Uljarević.