Nakon što je u SAD otkriveno da je Mađar Telekom podmitio više crnogorskih zvaničnika u cilju povoljne kupovine najmodernijeg i jednog od najznačajnijih crnogorskih državnih preduzeća Telekoma, nameću se pitanja šta bi trebalo da budu ciljevi i mete istrage crnogorskog tužilaštva - da li isključivo zvaničnici koji su eventualno primili mito ili kompletna privatizacija Telekoma.
Niko iz Vlade Crne Gore, pa ni sam premijer Igor Lukšić, još uvjek se nisu oglasili povodom afere Telekom, niti saopštili šta će Vlada učiniti kako bi se rasvijetlio potencijalni slučaj korupcije koji je prethodio prodaji crnogorskog Telekoma – Mađar Telekomu.
Umješanost u koruptivne radnje negirao je nekadašnji član uprave"Telekoma" Miodrag Ivanović koji je rekao da kao član menadžmenta Telekoma, odnosno njegove kćerke firme Monet, nije odlučivao ni učestvovao u prodaji kompanije pa stoga nije dobio nikakvu proviziju.
I advokatica Ana Kolarević je takođe saopštila da nije bila povezana sa privatizacijom Telekoma.
Crnogorsko državno tužilaštvo provjerava navode da je Mađar telekom potkupio više crnogorskih zvaničnika prilikom privatizacije nekadašnje crnogorske nacionalne telekomunikacione kompanije. Podgorički advokat Veselin Radulović kaže da bi tužilaštvo trebalo da istraži eventualno postojanje korupcije, a da iz toga uslijedi provjera zakonitosti privatizacionog procesa.
"Slijed događaja bi trebalo da bude, pod uslovom da tužilaštvo radi svoj posao a ja sumnjam da hoće, da putem međunarodne pravne pomoći od tih službi traži dokaze i da dalje prema tome preduzima poteze. Mislim da bi ta istraga trebalo da bude prilično jednostavna, a sa druge strane mislim da bi se morali baviti kompletnom privatizacijom i u tom smislu preduzeti radnje kako bi se ispitala zakonitost cijelog postupka", ocjenjuje Radulović.
Može doći do poništenja privatizacije
U tužbi američke Komisije za hartije od vrijednosti stoji da su podmićivanje u Crnoj Gori u ime Mađar Telekoma omogućila tri direktora, od kojih su dva bili i članovi uprave Crnogorskog Telekoma nakon privatizacije, preko četiri lažna ugovora o konsultantskim uslugama, ukupne vrijednosti sedam miliona i 350.000 dolara.
Sporni ugovori su svojevremeno zavedeni u knjige "Mađar Telekoma", kao i matične firme"Dojče Telekom", što je bio okidač da američko Ministarstvo pravde pokrene istragu 2006. godine, jer se obje kompanije kotiraju na Njujorškoj berzi.
Dok crnogorsko tužilaštvo iz pretkrivičnog krene u eventualni krivični postupak protiv onih koji su primali mito, Nijemci su već platili pozamašan ceh za nezakonite radnje njihovih čelnika u Mađar Telekomu.
Dojče Telekom i njegova podružnica Mađar Telekom pristali su da plate kaznu oko 95 miliona američkih dolara, u okviru nagodbe u sudskoj tužbi u kojoj se utvrdilo da su bivši rukovodioci te kompanije potkupili državne funkcionere u Crnoj Gori i Makedoniji.
Advokat Radulović ocjenjuje da bi jedna od posljedica, u slučaju da se dokažu ove tvrdnje, mogla biti poništenje privatizacije.
"Ako se to dokaže, logično je da ni Mađar Telekom ili bilo ko, ne samo ovi ljudi koji su pribavili korist konkretno stečenu tim, tom korupcijom da bi odradili i završili neke poslove nego i sami taj partner – Mađar Telekom ne može zadržati bilo kakavu korist koju je stekao iz nezakonitog posla, odnosno krivičnog djela. Tužilaštvo bi trebalo da pokrene krivični postupak i protiv visokih funkcionera koji su primili mito, ali i protiv lica koja su im dala mito i koja su omogućila sve ove posljedice o kojima govorimo. Tu je u pitanju milionska šteta pričinjena državi i njenim građanima. Tu imovinsku korist koju su stekli, odnosno tu štetu koju su napravili morali bi da vrate, ako bi se primjenjivao zakon", smatra Radulović.
Na pitanje da li bi to značilo i eventualnu reviziju privatizacije, advokat Radulović odgovara:
"Ja mislim da bi to bila jedna od posljedica. Taj pravni posao koji je zaključen zahvaljujući izvršenju krivičnog djela morao bi se poništiti. Svakako bi se smatrao ništavnim i to bi trebalo utvrditi u odgovarajućem sudskom postupku. Prvenstveno bi bilo neophodno preduzeti mjere da se ta imovinska korist stečena krivičnim djelom vrati. To je suština priča. Naravno kasnija posljedica bi trebalo da bude doveden u pitanje cijeli proces privatizacije Telekoma i kompletan taj pravni posao", navodi on.
Niko iz Vlade Crne Gore, pa ni sam premijer Igor Lukšić, još uvjek se nisu oglasili povodom afere Telekom, niti saopštili šta će Vlada učiniti kako bi se rasvijetlio potencijalni slučaj korupcije koji je prethodio prodaji crnogorskog Telekoma – Mađar Telekomu.
Oleg Obradović
U međuvremenu se oglasio aktuelni predsejdnik Borda Direktora Prve Banke Oleg Obradović koji je u vrijeme privatizacije bio predsjednik Borda direktora Telekoma. Obradović je saopštio da nije učestvovao u procesu donošenja odluke o prodaji kompanije te da nikada nije primio niti nudio mito.Umješanost u koruptivne radnje negirao je nekadašnji član uprave"Telekoma" Miodrag Ivanović koji je rekao da kao član menadžmenta Telekoma, odnosno njegove kćerke firme Monet, nije odlučivao ni učestvovao u prodaji kompanije pa stoga nije dobio nikakvu proviziju.
I advokatica Ana Kolarević je takođe saopštila da nije bila povezana sa privatizacijom Telekoma.
Crnogorsko državno tužilaštvo provjerava navode da je Mađar telekom potkupio više crnogorskih zvaničnika prilikom privatizacije nekadašnje crnogorske nacionalne telekomunikacione kompanije. Podgorički advokat Veselin Radulović kaže da bi tužilaštvo trebalo da istraži eventualno postojanje korupcije, a da iz toga uslijedi provjera zakonitosti privatizacionog procesa.
"Slijed događaja bi trebalo da bude, pod uslovom da tužilaštvo radi svoj posao a ja sumnjam da hoće, da putem međunarodne pravne pomoći od tih službi traži dokaze i da dalje prema tome preduzima poteze. Mislim da bi ta istraga trebalo da bude prilično jednostavna, a sa druge strane mislim da bi se morali baviti kompletnom privatizacijom i u tom smislu preduzeti radnje kako bi se ispitala zakonitost cijelog postupka", ocjenjuje Radulović.
Može doći do poništenja privatizacije
U tužbi američke Komisije za hartije od vrijednosti stoji da su podmićivanje u Crnoj Gori u ime Mađar Telekoma omogućila tri direktora, od kojih su dva bili i članovi uprave Crnogorskog Telekoma nakon privatizacije, preko četiri lažna ugovora o konsultantskim uslugama, ukupne vrijednosti sedam miliona i 350.000 dolara.
Sporni ugovori su svojevremeno zavedeni u knjige "Mađar Telekoma", kao i matične firme"Dojče Telekom", što je bio okidač da američko Ministarstvo pravde pokrene istragu 2006. godine, jer se obje kompanije kotiraju na Njujorškoj berzi.
Dok crnogorsko tužilaštvo iz pretkrivičnog krene u eventualni krivični postupak protiv onih koji su primali mito, Nijemci su već platili pozamašan ceh za nezakonite radnje njihovih čelnika u Mađar Telekomu.
Dojče Telekom i njegova podružnica Mađar Telekom pristali su da plate kaznu oko 95 miliona američkih dolara, u okviru nagodbe u sudskoj tužbi u kojoj se utvrdilo da su bivši rukovodioci te kompanije potkupili državne funkcionere u Crnoj Gori i Makedoniji.
Advokat Radulović ocjenjuje da bi jedna od posljedica, u slučaju da se dokažu ove tvrdnje, mogla biti poništenje privatizacije.
"Ako se to dokaže, logično je da ni Mađar Telekom ili bilo ko, ne samo ovi ljudi koji su pribavili korist konkretno stečenu tim, tom korupcijom da bi odradili i završili neke poslove nego i sami taj partner – Mađar Telekom ne može zadržati bilo kakavu korist koju je stekao iz nezakonitog posla, odnosno krivičnog djela. Tužilaštvo bi trebalo da pokrene krivični postupak i protiv visokih funkcionera koji su primili mito, ali i protiv lica koja su im dala mito i koja su omogućila sve ove posljedice o kojima govorimo. Tu je u pitanju milionska šteta pričinjena državi i njenim građanima. Tu imovinsku korist koju su stekli, odnosno tu štetu koju su napravili morali bi da vrate, ako bi se primjenjivao zakon", smatra Radulović.
Na pitanje da li bi to značilo i eventualnu reviziju privatizacije, advokat Radulović odgovara:
"Ja mislim da bi to bila jedna od posljedica. Taj pravni posao koji je zaključen zahvaljujući izvršenju krivičnog djela morao bi se poništiti. Svakako bi se smatrao ništavnim i to bi trebalo utvrditi u odgovarajućem sudskom postupku. Prvenstveno bi bilo neophodno preduzeti mjere da se ta imovinska korist stečena krivičnim djelom vrati. To je suština priča. Naravno kasnija posljedica bi trebalo da bude doveden u pitanje cijeli proces privatizacije Telekoma i kompletan taj pravni posao", navodi on.