Senat Meksika je 11. septembra odobrio reformu pravosuđa koja je podstakla štrajk sudskih radnika, zaoštrila odnose sa Sjedinjenim Državama i izazvala nestabilnost tržišta u drugoj po veličini ekonomiji Latinske Amerike.
Reformu je predložio odlazeći predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador, a podržala ju je novoizabrana predsjednica Claudia Sheinbaum, koja preuzima dužnost 1. oktobra.
Lopez Obrador tvrdi da je reforma pravosuđa od suštinskog značaja kako bi sistem zaista služio javnosti i bio zaštićen od organizovanog kriminala.
→ Zašto
O čemu je riječ?
Ključni dio reforme odnosi se na izbor više od 6.500 sudija, nižerangiranih sudskih ili upravnih funkcionera, te ministara, uključujući i za Vrhovni sud.
Sudije najvišeg suda tradicionalno bira Senat iz užeg izbora koji podnosi predsjednik Meksika.
Reformom se smanjuje broj sudija Vrhovnog suda sa 11 na devet, skraćuje dužina njihovog mandata na 12 godina, ukida minimalna dobna granica od 35 godina, te smanjuje potrebno radno iskustvo na pet godina.
Sudije će moći i anonimno raditi na predmetima koji uključuju organizovani kriminal.
Reforma bi ukinula neke beneficije za pravosudne radnike, a predviđa i formiranje petočlanog disciplinskog vijeća, za koji kritičari tvrde da je nedovoljan za nadgledanje pravosudnog sistema od 50.000 članova.
Koji su sljedeći potezi?
Reforma je dobila široku podršku vladajuće stranke Morena i njenih saveznika, koji su na izborima održanim u junu 2023. osigurali dvotrećinsku većinu u Kongresu, odnosno jedno mjesto im fali za apsolutnu većinu u Senatu.
Reforma sada ide na glasanje u državnim kongresima, gdje vladajuća koalicija ima dovoljno glasova za njeno provođenje.
Ona stupa na snagu nakon objave u službenom listu Meksika.
Špekuliše se da bi Vrhovni sud mogao pokušati da blokira reformu, iako nije jasno postoji li zakonska mogućnost za takvo nešto.
Protest protiv kontroverzne revizije ustava ispred zgrade Senata u Mexico Cityju, 10. septembra 2024.
Kako će se sudije birati?
Izbori za zamjenu većinu sudija bit će održani u junu 2025. godine, a za preostale na izborima 2027.
Izvršna, zakonodavna i sudska vlast Meksika predložit će nekoliko kandidata prije nego što tehnički komitet suzi izbor.
Kritičari ističu da će veliki broj kandidata na listama za glasanje - oko 282 njih koji se takmiče za 39 pozicije - otežati građanima da se dobro informišu o kandidatima.
Zašto se SAD i Kanada protive reformi?
Sjedinjene Države, glavni trgovinski partner Meksika, upozorile su da bi reforma pravosuđa mogla predstavlja "veliki rizik" za meksičku demokratiju, tvrdeći da bi ona ispolitizovala pravosudni sistem i učinila ga ranjivijim na organizovani kriminal.
Kanada, drugi po veličini trgovinski partner Meksika, takođe je rekla da su investitori zabrinuti da bi reforma mogla unijeti nestabilnost.
Ove dvije zemlje, koje primaju oko 86 posto meksičkog izvoza, dio su Američko-meksičko-kanadskog trgovinskog sporazuma (USMCA). Prema dogovoru, zemlje su u obavezi da se pridržavaju brzih rješenja u konfliktnim situacijama koje štete radu.