Istorijski izbori u Meksiku u sjenci nasilja kartela

Meksikanci će glasati u nedelju, 2. juna na istorijskim izborima na kojima će se odmjeravati rodna ravnopravnost, demokratija i populizam, jer će zacrtati dalji put zemlje dok se glasa u sjenci nasilja bandi i kartela.

Uz dvije žene koje vode trku, Meksiko će vjerovatno izabrati svoju prvu predsjednicu, što je veliki iskorak u zemlji koja je dugo bila obilježena "mačo" kulturom. Izbori će takođe biti najveći u istoriji zemlje. Prema Nacionalnom izbornom institutu, glasa se za više od 20.000 kongresnih i lokalnih pozicija.

Broj osporavanih mjesta potaknuo je krvoproliće tokom kampanja, budući da su kriminalne grupe koristile lokalne izbore kao priliku za ispoljavanje nadmoći. Grupa kartela i bandi borila se za teritoriju, a u ovoj godini ubijeno je više od 20 ljudi, pišu svjetski mediji.

Političari na meti bandi

Širom Meksika, desetine kandidata, njihovih porodica i članova političkih partija bili su meta nasilnih napada pred izbore koji se održavaju početkom juna. Jedan kandidat je upucan nekoliko puta dok je vježbao u teretani, drugi je preminuo nakon pucnjave na izbornom skupu, dok je treći hodao ulicom da svojim pristalicama kada je pucano iz vatrenog oružja.

• Devet poginulih tokom predizbornog skupa u Meksiku
• U Meksiku stotine pobjegle iz domova zbog sukoba kartela

Kako je pokazala analiza New York Times-a, najmanje 36 ljudi, koji su se kandidovali na izborima, ubijeno je u posljednjih godinu dana, od prošlog juna, pred najveće izbore u istoriji Maksika, u smislu broja kandidata i glasača. Ovaj broj ubijenih je mračna prekretnica, čak i za Meksiko gdje je nasilje decenijama bilo dio izbornih kampanja.

Porast nasilja u koje je potonuo Meksiko uveliko se može povezati sa kriminalnim grupama, prema navodima analitičara za sigurnost i policijskim podacima.

Razbijanje većih meksičkih sindikata organizovanog kriminala dovelo je do pojave rivalskih bandi koje su zaglavljene u žestokim okršajima za vlast i teritoriju. Težeći za dominacijom, ove bande su pribjegle kooptiranju i zastrašivanju vlasti kako bi izvršile kontrolu zajednica i kako bi pokušale da obezbijede zaštitu, dobiju vrijedne informacije i unaprijede svoje poslovne opearcije.

Oštar porast nasilja tokom izbora nije neuobičajen u Meksiku. U poslednjem izbornom ciklusu, 2021. godine, kada su birači širom zemlje glasali za više od 19.900 lokalnih mesta, ubijena su najmanje 32 kandidata, prema studiji koju je objavio Univerzitet u Meksiko Sitiju.

"(Nasilje) je podsjetnik da vi niste glavni i odgovorni", rekao je Manuel Perez Aguirre, politolog koji je jedan od autora studije. "Takođe, obraća se i građanima da znaju da neko sve posmatra. To je demokratija, ali demokratija koja se nadgleda."

Povećanje nasilja se može pripisati i velikom broju kandidata sa više od 20.000 pozicija od kojih je više od 600 na federalnom nivou, što ove izbore čini najvećim u istoriji Meksika.

Predsjednička politika 'zagrljaji, ne meci'

Katolički lideri u Meksiku su pozivali na mir, ali se njihovi apeli nisu obistinili nakon što je vođa bande ubio sveštenika, dok su kritike upućene predsjedniku Lopezu Obradoru sve veće, jer izbjegava direktno suočavanje sa kartelima, napisao je NBC News.

Od kada je preuzeo funkciju predsjednika, Andres Manuel Lopez Obrador izbjegavao je direktnu konfrontaciju sa kartelima i nasilnim bandama koje kontrolišu i terorišu lokalne zajednice. Njegova politika "zagrljaji, ne meci" našla se na udaru kritika vjerskih lidera, organizacija za ljudska prava i novinara koji su prenosili odjeke strahova i bijesa žrtava.

Organizovani kriminal je dugo kontrolisao dijelove teritorije u saveznim državama Guerrero i Michoacan. Mnogo ljudi je raseljeno iz ruralnih oblasti u Chiapasu zbog zaraćenih kartela, a oko dvije desetine kandidata je ubijeno uoči izbora zakazanih za 2. juni.

Predsjednička kandidatkinja vladajuće partije, Claudio Sceinbaum (61) se srela sa predstavnicima biskupske konferencije Meksika, ali iako se složila da potpiše dokument o posvećenosti miru kojim se predlažu strategije za smanjenje nasilja, nije se složila sa "pesimističnim procjenama" trenutne situacije koju su iznijeli biskupi.

Ubrzo nakon što je tadašnji predsjednik Felipe Calderon 2008. godine objavio rat protiv droge koji je izazvao nasilje širom zemlje, podsjeća NBC News, naoružani ljudi su otvorili vatru na grupu mještana koji su se družili na javnom trgu. U masakru je ubijeno 13 osoba među kojima je bila i jedna beba.

Bio je to pakleni prizor, rekao je Javier Avila, jezuitski sveštenik koji je radio u regionu od 1970-ih i odmah stigao na mjesto masakra. "Svuda je bilo tijela", rekao je Avila. "Ali nije bilo znakova policije."

Umjesto da se moli, obratio se lokalnim vlastima i zahtijevao obezbjeđenje. Šetao je kasno u noć da bi poslao poruku: "Ne plašim se i neću otići".

U Meksiku ima oko 100 miliona katoličkih vjernika.

Početkom ove godine četiri biskupa iz savezne države Guerrero na obali Pacifika susrela su se sa šefovima meksičkih kartela u pokušaju da dogovore primirje. Ovaj sastanak je naglasio kako se vladina politika ne suprodstavlja kartelima i ostavlja obične građane da sami dogovore mirovne sporazume sa bandama.

Najnasilnija izborna kampanja

Izbori u Meksiku 2024. daleko su najnasilniji od 2018. godine, sa 749 ljudi povezanih sa kandidatima pogođenim političkim nasiljem koje se kreće od prijetnji do otmica i ubistava, prenosi Bloomberg.

Nasilje uključuje 316 incidenata sa kandidatima, od kojih su 34 ubijena od septembra do maja, prema najnovijem izveštaju konsultantske kuće Integralia iz Meksiko Sitija. Ukupno je ubijena 231 osoba povezana sa izborima.

Broj žrtava političkog nasilja uoči nacionalnih izbora u nedelju porastao je za 151 odsto u poređenju sa 299 žrtava na izborima 2021.

"Ovaj proces je obilježen intervencijama organizovanog kriminala kroz političko nasilje. Vjerovatno će se ovo nasilje nastaviti ovih dana i tokom izbornog dana, sa ciljem mobilizacije ili inhibicije glasanja", navodi Integralia u izvještaju.

Najopasnije države su Guerrero, Chiapas i Puebla sa 105, 88 i 68 žrtava političkog nasilja, navodi Integralia.

Meksiko izlazi na svoje najveće izbore ikada 2. juna, sa 20.367 mesta na glasanju, uključujući predsjednički funkciju, gradonačelnika Meksiko Sitija, osam guvernera i 628 mjesta u Kongresu, pored brojnih lokalnih pozicija.

Test za krhku meksički demokratiju

Ishod predsjedničkog glasanja nosi stvarne rizike za nestabilni i mladi višepartijski sistem u Meksiku, ocijenio je Financial Times.

Predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador, nacionalistički ljevičar starog kova, može da se pohvali impresivnim smanjenjem siromaštva i nejednakosti tokom svog šestogodišnjeg mandata, zahvaljujući udvostručenju minimalne plate i proširenim socijalnim programima. Njegov osjećaj za zejednicu i stoički stil života učvrstili su podršku među siromašnijim Meksikancima koji su često bili pod korumpiranom političkom elitom.

Međutim, stalni rast Meksika, politička stabilnost i sve više multinacionalnih kompanija koje premještaju proizvodnju iz Kine, zamaglile su ružniju stranu nasljeđa Lopeza Obradora koja uključuje eksplozivni rast organizovanog kriminala, rekordan broj ubistava, pogoršanje finansija vlade, loše vođen energetski sektor, veću ulogu vojske i zabrinjavajuću netoleranciju prema neslaganju.

Sve ovo predstavlja velike izazove za budućeg predsjednika ili predsjednicu s obzirom da dvije žene predvode u izbornoj trci.

Gotovo je sigurno da će žena biti predsjednica, što je veliki iskorak u mačističkoj istoriji Meksika i njegovoj mladoj demokratiji koja se pojavila tek 2000-ih nakon 71 godine vladavine jednopartijskog sistema i dominacije Institucionalne revolucionarne partije (PRI).

Jedna od vodećih kandidatkinja je štićenica trenutnog predsjednika Lopeza Obradora, bivša gradonačelnica Meksiko Sitija, Claudia Sheinbaum u kampanji naglašava kontinuitet politike vladajuće partije MORENA.

Glavna oponentkinja je Xochitl Galvez, lice ispred nepopularne koalicije opozicionih partija, kako piše Financial Times, čiji relativni nedostatak iskustva predstavlja samo jedan u nizu nedostataka. Galvez je obećala poslovni, tehnokratski pristup politikama, suzbijanje kriminala i otvorenost za privatna ulaganja u oslabljenu državnu naftnu kompaniju Pemex.

Financial Times piše kako obje kandidatkinje možda zanemaruju rizike po institucije države i vladavinu prava koji bi mogli da se pojave nakon izbora ako se obezbijedi većina za ustavne promjene, bilo na biralištima ili u kasnijoj raspodjeli položaja u Kongresu.