Od 2010. do danas BiH je svega četiri mjeseca imala funkcionalnu vlast na svim nivoima. A onda je počeo raspad između koalicionih partnera koji, više nikom nije jasno, šta ima za pozadinu. Ponovo su stranački pregovori u toku, prijeti se blokadama, prave kombinacije. Za to vrijeme sve stoji - i čeka šta će neka nova šestorka dogovoriti. Na opštu krizu na pomolu, koja prijeti blokadom rada parlamenata, te zaustavljanjem ključnih investicija i projekata, za sada nema reakcija međunarodnih zvaničnika, koji su i za mnogo manje probleme burno reagovali.
Međunarodni zvaničnici mudro šute o političkoj situaciji u BiH koja prijeti da preraste u ozbiljnu krizu praćenu možda i najvećom blokadom rada do sada. Ako i iznose stav, on je uglavnom mlako nabrajanje fraza, bez jasnog stava ili bar upozorenja kočničarima, ma ko oni bili.
Endi Megafi, portparol Delegacije EU u BiH, kaže kako je osnovno imati operativnu vladu kako bi se napredovalo ka EU.
„Stoga mi pozivamo sve političke snage da se ponašaju odgovorno. Očito je jako važno da svi politički lideri i izabrani zvaničnici nastave podržavati neophodne reforme koje vode ka prijemu BiH u EU. Razumijemo da su ovo nacionalni, a ne politički ili partijsko-politički prioriteti, tako da se ono što treba uraditi na putu ka EU i nastavi. Prioriteti puta su poznati i nepromijenjeni - napraviti napor za implementaciju presude u slučaju Sejdić i Finci, usvojiti globalni fiskalni okvir do 2014. i uspostaviti mehanizme za koordinaciju sa EU, i dalje ostaju važni“, ističe on.
Kako stvari stoje, operativne vlade nema, niti će je uskoro biti. Posljednja državna, koja se sastavljala od 2010. godine, jedva da je izdržala četiri mjeseca. Raspada se i federalna, čije je sastavljanje propraćeno i intervencijom visokog predstavnika, a zbog reakcije HDZ-a BiH koja je insistirala da bude zastupljena. OHR je tada indirektno podržao vlast formiranu na osnovu platforme koju je predvodio SDP BiH sa svojim tada najjačim partnerom SDA. Danas motre, ali se sve prepušta domaćim političarima.
„Trenutna politička situacija vezano za rekompoziciju vlasti ne smije usporiti rad vlada i parlamenata u BiH, i to samo nekoliko mjeseci nakon što su novi međustranački dijalog i spremnost na kompromis okončali političku stagnaciju u zemlji. Podsjetiću samo na stav visokog predstavnika koji je ocijenio da su u 2012. mogu desiti veliki pomaci po pitanju procesa euroatlantskih integracija, ali samo ukoliko stranke vrlo brzo nađu političku volju da prevaziđu razlike koje su trenutno među njima“, navodi Mario Brkić, portparol OHR-a.
Za EU bitni rezultati
Ni bivši visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak nije rječit kada je u pitanju prijeteći kolaps. I on se nečemu nada, mada i sam priznaje ne razumije zašto se dešavaju ovako krupni potezi.
„Mijenja se sastav koalicije na nivou Federacije, možda i na nivou države, tako da logično je moje prvo pitanje šta se dešava i zašto se to dešava. I drugo, to je važnije za mene - jer nije toliko važno ko je u vladi, ko nije - šta to znači po pitanju integracije u EU, šta to znači po pitanju rješavanja problema Sejdić-Finci, koji je ključ da bi BiH završila proces stabilizacije i pridruživanja i da bi mogla čak da podnese aplikaciju za članstvo. Kakav god će biti ishod tog procesa, bitno je da to ne uspori približavanje BiH EU jer to je prioritet za veliku većinu građana vaše zemlje“, poručuje Lajčak.
Ispade da je Evropi, ali i ostatku međunarodne zajednice, sudeći po izjavama stalo samo do implementacije presude Sejdić i Finci. Bh. političari navode kako će na sastanak u Brisel 27. jula spremni. Nijedan još nije izrazio zabrinutost da će ih čelnici EU, možda, priupitati za krizu. Upravo zbog toga što se suzdržano pristupa trenutnom političkom stanju, daje za pravo da se iz druge vizure posmatraju novonastali odnosi, smatra novinar i ekspert za politiku EU Zekerijah Smajić.
„EU će prihvatiti svaki dogovor koji politički lideri u BiH budu većinski donijeli, odnosno usvojili. Želim napomenuti da je sasvim sigurno, imam nekoliko vrlo ubjedljivih argumenata za ovo što ću reći, da se u ovu političku avanturu Zlatko Lagumdžija ne bi upustio da nije imao već obavljene konsultacije sa EU i sa Sjedinjenim Američkim Državama. Uostalom, ne treba zaboraviti da je prije par dana gospodinu Radončiću na noge došao američki diplomata i da je, sigurno je, iako je to bilo u oblandi posjete, kako je napisano, najtiražnijeg dnevnika u BiH, ipak bilo razgovora i o političkim stvarima“, rekao je Smajić.
Politika nemiješanja u stanje u BiH čini se je opšta. Još jedan bivši visoki predstavnik, Pedi Ešdaun, koji je ranije krivio međunarodnu zajednicu zato što ne reaguje, lopticu je prebacio na domaći teren i političare koji, kako kaže, treba da rade zajednički na reformskim procesima. Misterija je zašto intervencije Brisela na politička zbivanja u BiH nema, tim prije što su se žestoko oglasili nakon negiranja srebreničkog genocida od strane predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, ili zbog postavljanja političara na mjesta u nadzorne odbore javnih kompanija u Hrvatskoj.
Međunarodni zvaničnici mudro šute o političkoj situaciji u BiH koja prijeti da preraste u ozbiljnu krizu praćenu možda i najvećom blokadom rada do sada. Ako i iznose stav, on je uglavnom mlako nabrajanje fraza, bez jasnog stava ili bar upozorenja kočničarima, ma ko oni bili.
Endi Megafi, portparol Delegacije EU u BiH, kaže kako je osnovno imati operativnu vladu kako bi se napredovalo ka EU.
„Stoga mi pozivamo sve političke snage da se ponašaju odgovorno. Očito je jako važno da svi politički lideri i izabrani zvaničnici nastave podržavati neophodne reforme koje vode ka prijemu BiH u EU. Razumijemo da su ovo nacionalni, a ne politički ili partijsko-politički prioriteti, tako da se ono što treba uraditi na putu ka EU i nastavi. Prioriteti puta su poznati i nepromijenjeni - napraviti napor za implementaciju presude u slučaju Sejdić i Finci, usvojiti globalni fiskalni okvir do 2014. i uspostaviti mehanizme za koordinaciju sa EU, i dalje ostaju važni“, ističe on.
Kako stvari stoje, operativne vlade nema, niti će je uskoro biti. Posljednja državna, koja se sastavljala od 2010. godine, jedva da je izdržala četiri mjeseca. Raspada se i federalna, čije je sastavljanje propraćeno i intervencijom visokog predstavnika, a zbog reakcije HDZ-a BiH koja je insistirala da bude zastupljena. OHR je tada indirektno podržao vlast formiranu na osnovu platforme koju je predvodio SDP BiH sa svojim tada najjačim partnerom SDA. Danas motre, ali se sve prepušta domaćim političarima.
„Trenutna politička situacija vezano za rekompoziciju vlasti ne smije usporiti rad vlada i parlamenata u BiH, i to samo nekoliko mjeseci nakon što su novi međustranački dijalog i spremnost na kompromis okončali političku stagnaciju u zemlji. Podsjetiću samo na stav visokog predstavnika koji je ocijenio da su u 2012. mogu desiti veliki pomaci po pitanju procesa euroatlantskih integracija, ali samo ukoliko stranke vrlo brzo nađu političku volju da prevaziđu razlike koje su trenutno među njima“, navodi Mario Brkić, portparol OHR-a.
Za EU bitni rezultati
Ni bivši visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak nije rječit kada je u pitanju prijeteći kolaps. I on se nečemu nada, mada i sam priznaje ne razumije zašto se dešavaju ovako krupni potezi.
„Mijenja se sastav koalicije na nivou Federacije, možda i na nivou države, tako da logično je moje prvo pitanje šta se dešava i zašto se to dešava. I drugo, to je važnije za mene - jer nije toliko važno ko je u vladi, ko nije - šta to znači po pitanju integracije u EU, šta to znači po pitanju rješavanja problema Sejdić-Finci, koji je ključ da bi BiH završila proces stabilizacije i pridruživanja i da bi mogla čak da podnese aplikaciju za članstvo. Kakav god će biti ishod tog procesa, bitno je da to ne uspori približavanje BiH EU jer to je prioritet za veliku većinu građana vaše zemlje“, poručuje Lajčak.
Zekrijah Smajić
Ispade da je Evropi, ali i ostatku međunarodne zajednice, sudeći po izjavama stalo samo do implementacije presude Sejdić i Finci. Bh. političari navode kako će na sastanak u Brisel 27. jula spremni. Nijedan još nije izrazio zabrinutost da će ih čelnici EU, možda, priupitati za krizu. Upravo zbog toga što se suzdržano pristupa trenutnom političkom stanju, daje za pravo da se iz druge vizure posmatraju novonastali odnosi, smatra novinar i ekspert za politiku EU Zekerijah Smajić.
„EU će prihvatiti svaki dogovor koji politički lideri u BiH budu većinski donijeli, odnosno usvojili. Želim napomenuti da je sasvim sigurno, imam nekoliko vrlo ubjedljivih argumenata za ovo što ću reći, da se u ovu političku avanturu Zlatko Lagumdžija ne bi upustio da nije imao već obavljene konsultacije sa EU i sa Sjedinjenim Američkim Državama. Uostalom, ne treba zaboraviti da je prije par dana gospodinu Radončiću na noge došao američki diplomata i da je, sigurno je, iako je to bilo u oblandi posjete, kako je napisano, najtiražnijeg dnevnika u BiH, ipak bilo razgovora i o političkim stvarima“, rekao je Smajić.
Politika nemiješanja u stanje u BiH čini se je opšta. Još jedan bivši visoki predstavnik, Pedi Ešdaun, koji je ranije krivio međunarodnu zajednicu zato što ne reaguje, lopticu je prebacio na domaći teren i političare koji, kako kaže, treba da rade zajednički na reformskim procesima. Misterija je zašto intervencije Brisela na politička zbivanja u BiH nema, tim prije što su se žestoko oglasili nakon negiranja srebreničkog genocida od strane predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, ili zbog postavljanja političara na mjesta u nadzorne odbore javnih kompanija u Hrvatskoj.