Lagumdžijina križaljka ostavlja analitičare bez riječi

Nakon što je u Bosni i Hercegovini na političkoj sceni ponovna prekompozicija vlasti, bosanskohercegovački analitičari ocjenjuju da se toj zemlji ne piše dobro. Razlog je što ni buduća parlamentarna većina, kao ni prethodna, nema plan i program izlaska zemlje iz političke i ekonomske krize, ne ispunjavaju uslove za Evropsku uniju, a BiH je jedina država u regiji koja nije aplicirala za kandidatski status u toj evropskoj zajednici. Prognoziraju i kako će nestabilnost biti nastavljena, zbog čega će najviše trpjeti građani, koji sa standardom kakav su im omogućili bh. političari žive najgore na Balkanu.

Bosanskohercegovačka javnost ne pamti goru političku situaciju u postdejtonskoj BiH od ove koja je posljednjih nekoliko dana prisutna. Godinu i po od izbora, na sceni je nova prekompozicija ministarskih pozicija nakon što je SDP pokrenuo smjenu kadrova Stranke demokratske akcije. Za razliku od drugih država u kojima bi ovakva pojava bila vezana za boljitak zemlje, u BiH je vlast sama sebi svrha, pa je i njen preustroj, isključivo, da bi se zauzele ministarske fotelje. Zbog toga se nameće pitanje šta se može očekivati od nove koalicije kojoj je ostalo dvije godine do narednih izbora.

„Ako vi imate filozofiju strukturiranja vlasti na razini države u kojoj oni koji vlast čine javno govore o tome kako nisu koalicijski partneri, nego naprosto jedna tehnička struktura koju je moguće upostaviti u državi koja je, kako oni kažu, neodrživa i neupravljiva, onda u takvoj filozofiji vladanja ne možete očekivati ništa nego tavorenje, i za BiH i njezine građane dalje zaostajanje u odnosu ne njezino okruženje i Europu“, ocjenjuje Slavo Kukić, profesor na mostarskom Sveučilištu.

To da parlamentarne većine koje se formiraju nakon izbora 2010. nemaju plan i program pokazuju i podaci nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa, u čijim se izvještajima navodi kako BiH nikada do sada nije imala goru vlast u smislu ispunjavanja obaveza prema Evropskoj uniji i NATO savezu. Ništa bolja situacija nije ni kada se uporedi njen angažman kada je riječ o poboljšanju standarda građana. Nezaposlenost je preko 50 posto, a prosječna plata najmanja u regiji. Profesor Mile Lasić prognozira još gore stanje nego što je sada.

„Zemlja će potonuti u još dublju krizu, zaboraviće se, kao što se već zaboravilo, na euroatlantske integracije. Već je kazano od visokih zvaničnika EU da se ni kandidatura za EU ne može očekivati prije 2014. To je sramota, to je šteta, o tom niko ne vodi računa“, navodi Lasić.

Kazaz: Možemo pasti i ispod Grčke

Ne treba ni podsjećati kako su pregovori o parlamentarnoj većini trajali 15 mjeseci od održanih izbora u BiH. Formirana je koalicija od šest političkih partija, koju su mnogi osporavali zbog njihove političke različitosti. Obećanja koja su davana proteklih nekoliko mjeseci o tome da su složni i da će raditi kao jedan raspršila su se kao sapunica. Sve što su političari radili i što trenutno rade, strane investitore je odvuklo u druge zemlje, a bh. privredu dovelo do kolapsa. Takva nestabilnost biće nastavljena, poručuje profesor sarajevskog Filozofskog fakulteta Enver Kazaz.

„Nema boljitka za BiH - i nema brzog boljitka. BiH će ulaziti u još veću krizu jer je poruka politički nestabilne zemlje stranim investitorima vrlo jasna - nemojte ovdje ulagati, ovdje nije stabilno. To je uspio ne samo Lagumdžija nego i Milorad Dodik, ali i drugi političari. A onda to podrazumijeva da MMF diktira niz politika u BiH, između ostalog diktiraće i tu razvojnu politiku. BiH nema nikakvu viziju razvoja. Cijela priča o razvoju je zapravo priča o infrastrukturi, a ne proizvodnji. Neće biti bolje. Može biti puno gore. I ja očekujem da mi možemo padati čak i iza granice iza koje je propala Grčka“, kaže Kazaz.

Sociolog Ibrahim Prohić ističe:

„Bez vansjke kontrole samo je pitanje vremena kada će se bilo koja osoba pokvariti, odnosno kad će njeni pojedinačni interesi prevladati njihove ideološke ili druge stvari. Ali mislim da bi bilo važno tražiti projekat koji bi bio suštinska, konceptualna alternativa ovome što imamo na sceni.“

Nikada kao do sada bosanskohercegovački analitičari nisu bili jedinstveniji u ocjeni kako se Bosni i Hercegovini ne piše dobro. Najveći broj njih je prije dvije godine pozivao građane da na izborima glasaju za one stranke koje Bosni i Hercegovini mogu donijeti boljitak. Danas kažu kako su razočarani, jer je partija koja je obećavala izlazak iz dugogodišnje krize u kojoj se zemlja nalazi dovela državu u još goru situaciju. Zbog toga profesori Mile Lasić i Asim Mujkić poručuju:

„Mi smo ovim putem osuđeni na duboku marginu, na europsku neizvjesnost, na bavljenje samim sobom, na buntove i na sve moguće vidove nereda, uključivo i najgore“.

„Bliže nam se izbori. Ne vidim razloga zašto uopće više da izlazimo na izbore, zašto uopće da kao građani učestvujemo u legitimiranju tih bestidnih kombinatorika, koje više ne možete ni popamtiti, niti imate pregled toga - i to vam se sve svodi na isto. Ja sam stvarno konsterniran i zaista ne znam šta da kažem više.“