Oglašivači se povlače, crnogorski mediji pred recesijom

Pandemija korona virusa i mjere ograničenja dovele su i crnogorske medije pred samu recesiju.

Ne samo mediji, nego kompletan advertajzing, kao i veliki djelovi privrede su u velikom padu, a o čemu govori broj oglašivača koji su povukli sredstva opredjeljena za zakup medijskog prostora, odnosno reklamiranje.

Situaciju za Radio Slobodna Evropa (RSE) opisuje Dragan Markešić direktor agencije “Direct medija” koja se bavi zakupom i prodajom medijskog prostora:

“Veliki broj klijenata koji predstavljaju privredna društva je odlučio da jedan od glavnih djelova svog poslovanja na kom će krenuti da štede, smanjuju svoje aktivnosti, jeste upravo oglašavanje. A domaći mediji u velikoj mjeri žive i funkcionišu od tržišnih budžeta koji dolaze do njih”.

Stanje u štampanim medijima

Situacija u crnogorskim štampanim medijima je nezavidna, kaže za RSE zamjenik glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista “Dan” Nikola Marković dodajući da iako postoji prodaja novine problem je naplata potraživanja:

“Štampani mediji, a time i ‘Dan’ posluju otežano, njima je ograničeno kretanje, skraćeno je radno vrijeme kioska, a osim toga veliki oglašivači očekuju nadolazeću krizu, povukli su se. Tako da su prihodi od marketinga značajno smanjeni”.

Pročitajte i ovo: RSF: Sljedeće desetljeće odlučujuće za slobodu medija

Izvršna direktorica “Vijesti” Marijana Kadić Bojanić kaže za RSE da se pokazalo, da urušeno marketinško tržište nije bilo moguće sačuvati i najveći broj reklamnih kampanja je zaustavljen, a nove se teško pokreću.

“Sve to ugrožava profesionalne medije koji nemaju ‘bočne’ i ‘podzemne’ izvore finansiranja već žive samo i jedino od svojih rejtinga i čitanosti te povjerenja publike - svih onih parametara koji su godinama i decenijama strpljivo i mukotrpno građeni. Ukoliko država želi da građanke i građani i dalje budu pravovremeno i istinito informisani, mora naći načina da pomogne onima kojima publika vjeruje i na čije se vijesti svakodnevno oslanja. Ukoliko istinski želi medijski pluralizam koji je neophodan preduslov za demokratsko društvo i EU integracije - mediji moraju biti pomognuti”, smatra Kadić Bojanić, podsjećajući da ne treba zaboraviti da zaposleni u medijskim kućama koje informišu 24 sata dnevno izloženi pandemiji:

“Novinari treba da prime platu za svoj rad. Bilo bi krajnje neprimjereno da uposlenici u medijima dođu u situaciju, da nemaju šansu da zadrže svoja radna mjesta i nastave sa poslom koji je od značajnog interesa javnosti”.

Koliko su okolnosti teže od redovnih?

Finansirajući se iz državnog budžeta, samo Javni servis Radio televizija Crne Gore na godišnjem nivou prihoduje oko 15 miliona eura, dok advertajzing tržište za sve ostale medije iznosi oko deset miliona eura, kaže Dragan Markešić.

Pročitajte i ovo: Plaće padaju, novinari traže pomoć Vlade

To govori o činjenici da su mediji u Crnoj Gori i u redovnim okolnostima ugroženi, a posebno u sadašnjoj situaciji povlačenja oglašivača i pada privrednih aktivnosti:

“Neka naša procjena na početku ove godine je bila da je tržište trebalo da bude na nivou prethodnih par godina. Ali će sigurno taj pad biti preko 30%, ako ne i više”, kaže Markešić pojašanjavajući specifične probleme u Crnoj Gori:

“Crna Gora je najmanje tržište u regionu. Mnogi veliki regionalni oglašivači povlače svoje budžete sa tržišta Crne Gore kako bi na nekim većim i relevantnijim tržištima povlačenje budžeta bilo manje. Tako da se dešava da, ako su negdje smanjenja budžeta po 40% do 60%, na tržištu Crne Gore ta smanjenja idu do 80%- 90%, ako ne i svih 100%”.

Zgrada Radio televizije Crne Gore

Kako Vlada pomaže medije?

Vlada Crne Gore je sredinom marta donijela više ekonomskih mjera među kojima je pomoć komercijalnim medijima odnosno: elektronske medije je Vlada oslobodila plaćanja naknade, a štampanim medijima su omogućena konkursna sredstva u iznosu od 150.000 eura.

BLOG UŽIVO O KORONA VIRUSU

Nikola Marković ovu pomoć ocjenjuje interventnom, trenutnom ali i nedovoljnom. Marković smatra da država treba da omogući povoljne kredite kao i ostalim privrednim društvima:

“Mi samo tražimo da imamo ravnopravne uslove kao i ostala privredna društva, bez obzira što smo mi medij jer nikakvu vrstu pomoći, poklona ne želimo niti nam treba, jer bi to impliciralo neku drugu vrstu obaveze i odnosa koji mi ne želimo. Mi želimo da zadržimo kritički stav koji gajimo već decenijama, zato mislim da je fer, profesionalno i pošteno da dobijemo kredite koje ćemo uredno vratiti”.

Prijete li otkazi?

Kada je riječ o statusu novinara u ugroženim medijima, iz Sindikata medija Crne Gore očekuju da ne dođe do otpuštanja u onim medijima koji su dobili državnu pomoć.

Pročitajte i ovo: Kovač za RSE: I mediji pune budžete, pa i vlasti mogu da pomognu medijima

Predsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković kaže da očekuju da mediji ne otpuštaju ljude do kraja 2020. godine:

“Neka otpuštanja su se desila prije početka krize, a mi ukazujemo da vodeći crnogorski mediji rade sa minimumom broja zaposlenih koji su opterećeni”.

Pročitajte i ovo: Pozivi u pomoć za bh. nezavisne medije

Dragan Markešić i “Direct medija” poziva privredna društva koja nesmetano funkcionišu da se i u kriznim vremenima ponašaju društveno odgovorno, odnosno da ne povlače sredstva i da se hermetički ne zatvaraju:

“Imam mnogo privrednih subjekata koji normalno rade, ritejleri ( npr, trgovački lanci), banke i drugi sektori koji nemaju smanjenja. Sa druge strane oni smanjuju oglašavanje. Mislim da je obaveza svakog privrednog subjekta u Crnoj Gori, a isto mislim i za ostale u regionu, da nastave u mjeri mogućeg da se ponašaju poslovno onako kako su se ponašali prije ove situacije, jer smatram da je takvo ponašanje društveno odgovorno”.

Ministarstvu kulture Crne Gore čija se oblast djelovanja odnosi i na medije, poslali smo pitanja o tome da li planiraju bilo koju vrstu dodatne finansijske pomoći za crnogorske medije. Do slanja ovog izvještaja odgovore nismo dobili.