U Skupštini Crne Gore već dvije godine intezivno se radilo na novom izbornom zakonodavstvu. Prijedlog Zakona, upućen Venecijanskoj komisiji, dobio je pozitivnu ocjenu, uključujući i segment o zastupljenosti manjinskih naroda
Pozitivna diskriminacija zastupljena je u radnoj verziji novog Zakona o izboru poslanika i odbornika. Lista manjinskih naroda, istina neće imati zagarantovane mandate ali će poslanike i odbornike dobiti najjači sa zbirne liste, koju će činiti svi oni koji će preći cenzus od 0,7 odsto.
Tada predstavnik manjinskog naroda preskače prirodni prag, a to je za crnogorskog poslanika do sada bilo oko 4.000 glasova.
Većina manjina je zadovoljna prijedlogom, kaže član vladajuće koalicije, iz Bošnjačke stranke i član radne grupe Kemal Purišić.
,,Bošnjačka stranka u svakom slučaju je zadovoljna jer ovo rješenje ima dosta dobrih osobina. Ima i mane, naravno ali i dosta dobrih osobina ima i mi smo u ovom momentu zadovoljni i voljeli bi da se jedno takvo rješenje usvoji."
Albanski narod u Crnoj Gori tako će izgubiti stečena prava koja je imao posebnom izbornom jedinicom, kaže lider Albanske alternative Vaselj Siništaj.
,,Albanci govore s aspekta stečenog prava. Ustav Crne Gore, zaista nigdje ne pominje da su zagarantovana stečena prava, ali kada je tumačenje manjinskih prava, ona se vazda tumače tako da se ne mogu ograničiti, ne mogu se smanjiti .Vazda se ide naprijed, a nikako nazad. Mislim da je težnja da u Crnoj Gori ipak moramo shvatiti da su manjine većina. Znači preko 50 posto je manjinskog stanovništva, a oko 45 posto se izjašnjavaju kao Crnogorci, barem sad za sad. Nije dobro donijeti neki Zakon u kojem ne bi glas barem bio jedinstven te manjine. Konkretno govorim za albansku manjinu. Očito, nakon sticanja samostalnosti i proglašenja, hajde da kažem, građanske države, očito da se ne snalazimo ili da ne dobijamo prava svi kao jednaki građani."
,,Ovo što oni traže je megalomanski. Nemaju razloga da budu nezadovoljni jer i Bošnjaci i Albanci i Muslimani imaju dovoljan birački potencijal i da u okviru ovog prijedloga postignu dobre izborne rezultate," smatra Kemal Purišić.
Za narode kojih je u Crnoj Gori ispod 2 odsto poput Roma ili Hrvata sprema se poseban prag koji tek treba da se definiše i koji će biti najvjerovatnije 0,4 odsto onih koji su glasali, da bi se dobio jedan mandat.
Problem u Crnoj Gori nije samo donji prag nekog manjinskog naroda već je u državi u kojoj ni crnogorski nijesu narod sa nadpolovičnom većinom, potrebno je definisati gornju granicu procenta naroda da bi se on smatrao manjinskim, kaže Radojica Živković iz Nove srpske demokratije.
,,Teško. Ja ne vjerujem da ćemo mi Srbi sami sebe proglasiti manjinom. Bar je takav stav NOVE. Naš je stav bio da gornja granica bude 9 posto. Nije slučajno izabran broj 9. To je, kao prvo nađeno u mnogim zakonodavstvima širom EU, a drugi stav je što je kod nas cenzus 3 posto pa smo smatrali da neko koga ima preko 9 posto, to je tri puta više od cenzusa, može na regularnim izborima sebi da izbori mjesto u parlamentu bez nekog posebnog dodatnog olakšavajućeg faktora, odnosno principa afirmativne akcije."
Pozitivna diskriminacija zastupljena je u radnoj verziji novog Zakona o izboru poslanika i odbornika. Lista manjinskih naroda, istina neće imati zagarantovane mandate ali će poslanike i odbornike dobiti najjači sa zbirne liste, koju će činiti svi oni koji će preći cenzus od 0,7 odsto.
Tada predstavnik manjinskog naroda preskače prirodni prag, a to je za crnogorskog poslanika do sada bilo oko 4.000 glasova.
Većina manjina je zadovoljna prijedlogom, kaže član vladajuće koalicije, iz Bošnjačke stranke i član radne grupe Kemal Purišić.
,,Bošnjačka stranka u svakom slučaju je zadovoljna jer ovo rješenje ima dosta dobrih osobina. Ima i mane, naravno ali i dosta dobrih osobina ima i mi smo u ovom momentu zadovoljni i voljeli bi da se jedno takvo rješenje usvoji."
Albanski narod u Crnoj Gori tako će izgubiti stečena prava koja je imao posebnom izbornom jedinicom, kaže lider Albanske alternative Vaselj Siništaj.
,,Albanci govore s aspekta stečenog prava. Ustav Crne Gore, zaista nigdje ne pominje da su zagarantovana stečena prava, ali kada je tumačenje manjinskih prava, ona se vazda tumače tako da se ne mogu ograničiti, ne mogu se smanjiti .Vazda se ide naprijed, a nikako nazad. Mislim da je težnja da u Crnoj Gori ipak moramo shvatiti da su manjine većina. Znači preko 50 posto je manjinskog stanovništva, a oko 45 posto se izjašnjavaju kao Crnogorci, barem sad za sad. Nije dobro donijeti neki Zakon u kojem ne bi glas barem bio jedinstven te manjine. Konkretno govorim za albansku manjinu. Očito, nakon sticanja samostalnosti i proglašenja, hajde da kažem, građanske države, očito da se ne snalazimo ili da ne dobijamo prava svi kao jednaki građani."
,,Ovo što oni traže je megalomanski. Nemaju razloga da budu nezadovoljni jer i Bošnjaci i Albanci i Muslimani imaju dovoljan birački potencijal i da u okviru ovog prijedloga postignu dobre izborne rezultate," smatra Kemal Purišić.
Za narode kojih je u Crnoj Gori ispod 2 odsto poput Roma ili Hrvata sprema se poseban prag koji tek treba da se definiše i koji će biti najvjerovatnije 0,4 odsto onih koji su glasali, da bi se dobio jedan mandat.
Problem u Crnoj Gori nije samo donji prag nekog manjinskog naroda već je u državi u kojoj ni crnogorski nijesu narod sa nadpolovičnom većinom, potrebno je definisati gornju granicu procenta naroda da bi se on smatrao manjinskim, kaže Radojica Živković iz Nove srpske demokratije.
,,Teško. Ja ne vjerujem da ćemo mi Srbi sami sebe proglasiti manjinom. Bar je takav stav NOVE. Naš je stav bio da gornja granica bude 9 posto. Nije slučajno izabran broj 9. To je, kao prvo nađeno u mnogim zakonodavstvima širom EU, a drugi stav je što je kod nas cenzus 3 posto pa smo smatrali da neko koga ima preko 9 posto, to je tri puta više od cenzusa, može na regularnim izborima sebi da izbori mjesto u parlamentu bez nekog posebnog dodatnog olakšavajućeg faktora, odnosno principa afirmativne akcije."