Sjeverna Makedonija otvara pregovore s EU, prihvatila francuski prijedlog

Sjeverna Makedonija će naredne sedmice otvoriti pristupne pregovore sa Evropskom unijom (EU), poručili su iz Brisela odmah nakon što je Skupština te države usvojila u subotu francuski prijedlog koji omogućava ukidanje bugarske blokade pregovora.

Predsjednik Vijeća EU Charles Michel najavio je već za narednu sedmicu međuvladinu konferenciju sa Sjevernom Makedonijom.

"Ključni korak za Sjevernu Makedoniju i za EU. Naša budućnost je zajedno i dočekujemo vas otvorenih ruku", napisao je na Twitteru.

Održavanjem prve međuvladine konferencije 19. jula Sjeverna Makedonija će formalno obilježiti otvaranje procesa pregovora o članstvu.

Na Međuvladinoj konferenciji, prema uobičajenoj praksi, učestvuje predstavnik države koja sa Briselom pregovara o članstvu, predstavnik države koja predsjedava Unijom i predstavnik Evropske komisije.

Državu koja otvara proces pregovora na prvoj međuvladinoj konferenciji predstavlja najviši politički nivo. Nakon toga na svakom susretu gdje se otvaraju poglavlja ili klasteri, učestvuje ministar ili ministarka koji se bavi evropskim integracijama.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Layen napisala je na Twitteru odmah nakon odluke makedonskog parlamenta:

"Čestitke Sjevernoj Makedoniji na glasanju koje sada popločava put za brzo otvaranje pregovora. To je bila istorijska prilika. I vi ste je iskoristili. Veliki korak na vašem putu prema evropskoj budućnosti. Vašoj budućnosti", napisala je Von der Layen.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi (Varhelji) je pozdravio glasanje Skupštine Severne Makedonije, koje "daje jasan mandat vladi da započne prvu međuvladinu konferenciju na osnovu francuskog prijedloga".

Šef evropske diplomatije Josep Borrell poručio je kako je Skupština Sjeverne Makedonije glasala za otvaranje pregovora o pridruživanju, za evropsku budućnost.

"Ključ ni korak na EU putu za Albaniju i Sjevernu Makedoniju, u vremenima kada trebamo stajati zajedno u suočavanju sa zajedničkim izazovima", napisao je Borrell na Twitteru.

Američki državni sekretar Antony Blinken također je pozdravio odluku parlamenta.

“Sjedinjene Države pozdravljaju parlamentarno glasanje Sjeverne Makedonije da napreduje na putu ka EU, u skladu s vrijednostima i težnjama svojih građana. Ovo je kritičan trenutak za Evropu. Podržavamo Sjevernu Makedoniju i Albaniju dok napreduju u procesu pristupanja EU”, napisao je na Twitteru Blinken.

Usvajanje bez opozicije

Nakon dva i po dana rasprave francuski prijedlog je u Skupštini Sjeverne Makedonije usvojen sa 68 glasova "za", bez primjedbi i bez uzdržanih, uz aplauz vladajuće većine.

Poslanici opozicione VMRO-DPMNE koji su bili protiv francuskog prijedloga napustili su Skupštinu prije glasanja i nakon rasprave koja je u napetoj atmosferi trajala skoro tri dana.

Opozicija je dizala buku tokom govora poslanika vladajuće većine, a bilo je i verbalnih sukoba i međusobnih optužbi poslanika iz vlasti i opozicije.

Opozicioni VMRO-DPMNE i Ljevica tražili su odbacivanje ovog prijedloga, koji, prema njihovim riječima, dovodi do direktne asimilacije makedonskog naroda, bugarske ucjene i višegodišnje opstrukcije procesa evropskih integracija.

Za razliku od njih, vladajuća koalicija uvjeravala je da pregovarački okvir nudi nepovredivost makedonskog identiteta i jezika i početak pregovora o članstvu u EU.

Pročitajte i ovo: Sobranje drugi dan o 'francuskom predlogu'

I premijer Dimitar Kovačevski je sa skupštinske govornice prvog dana rasprave najavio da je predloženim prijedlogom makedonski jezik jasno preciziran kao jedini, priznat i prihvaćen jezik za EU.

"Konačno smo, nakon 17 godina čekanja, i mnogih najava, a nakon njih mnogo razočaranja, dobili zvaničan početak pregovora sastankom cijele Vlade sa Evropskom komisijom", rekao je premijer.

To je, poručio je Kovačevski poslanicima, "jedina istina u ovoj buri manipulacija, spekulacija, lažnih vijesti i namjernog i nenamjernog oštećenja i stvaranja krize i destabilizacije države".

"Na takav prijedlog, koji u potpunosti odražava naše nacionalne interese i crvene linije, ja, Vlada i predsjednik države rekli smo DA", naglasio je u obraćanju poslanicima.

Pročitajte i ovo: Von der Leyen u Sobranju: Makedonski jezik je vaš, istorija nije uslov za pregovore

Potpredsednik Vlade za evropska pitanja Bojan Maričić istakao je u intervjuu beogradskom "Blicu" da francuski prijedlog zadovoljava sve makedonske primjedbe.

"Izmijenjenim, dotjeranim, dopunjenim francuskim prijedlogom dobili smo ono za što se godinama borimo - čistu formulaciju na makedonskom jeziku, bez ikakvih fusnota, zvjezdica i objašnjenja, što je za nas bilo najvažnije u očuvanju naših nacionalnih interesa", rekao je Maričić.

"Uspjeli smo", istakao je Maričić, "da zaštitimo makedonski jezik, kao što smo i obećali".

"Građani nemaju šta da brinu, makedonski jezik ovim prijedlogom postaje jedan od budućih službenih jezika Evropske unije. Zaštitom makedonskog jezika najdirektnije osiguravamo zaštitu identiteta makedonskog naroda", poručio je Maričić.

Protesti ispred Sobranja pred odluku o budućnosti Sjeverne Makedonije

I dok je u Skupštini trajala rasprava o Informaciji o sadržaju Prijedloga-pregovaračkog okvira, građani su protestovali protiv francuskog prijedloga ispred zgrade parlamenta.

Šta slijedi?

Prva faza pregovora podrazumijevaće rigoroznu provjeru zakonodavstva zemlje kandidata; pregovori se zatim metodično odvijaju kroz niz zakona EU, koje država kandidat mora usvojiti, implementirati i sprovoditi. Pregovori se takođe protežu i na druga prava i obaveze koje sve države članice moraju prihvatiti – ona su poznata kao pravna stečevina EU.

Pregovori o pristupanju moraju biti završeni prije nego što nova država članica može da pristupi Evropskoj uniji. Brzina pristupnih pregovora zavisi od spremnosti države da ispuni obaveze koje proizilaze iz poglavlja koja su sastavni dio pregovora.

Pristupni pregovori između EU i jedne države kandidata se sastoje od 35 poglavlja koji su raspoređeni u šest odvojenih grupa koje se u briselskom žargonu zovu klasteri. Radi se o novoj metodologiji koju je EK usvojila 2020 godine.

Sjeverna Makedonija i Albanija su prve države koje počinju proces u skladu sa novom metodologijom Evropske komisije.